---
title: "Papua Nova Gvineja: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Papua Nova Gvineja: rizik 56 od 100, srednji. Glavne pretnje: zemljotresi i cunamiji. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/PNG"
language: "sr"
---

# Papua Nova Gvineja Klimatski rizik i karta opasnosti

Papua Nova Gvineja: rizik 56 od 100, srednji.

Region
:   Okeanija

Podregion
:   Melanezija

Prihod
:   Niži srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 9,2 od 10 | Zemljotres |  | Opasan |
| 7,1 od 10 | Cunami |  | Visok |
| 6,3 od 10 | Priobalna poplava |  | Visok |
| 6,0 od 10 | Epidemije |  | Visok |

[Ispod su još 4 pretnje: sukobi (7,9 od 10), rečna poplava (4,6 od 10), vetar tropskih ciklona (2,8 od 10), suša (2,5 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/PNG#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,3 od 10).

Budućnost
:   [+2,4 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +73 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/PNG#future)

Gradovi
:   Nema grada sa milion stanovnika

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.](https://criora.com/sr/?lat=-6.826633828359031&lon=148.409961&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Ne osećaju se  Razorni

Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=-6.826633828359031&lon=148.409961&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Još na mapi: [rečne poplave](https://criora.com/sr/?lat=-6.826633828359031&lon=148.409961&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1) · [suše](https://criora.com/sr/?lat=-6.826633828359031&lon=148.409961&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=-6.826633828359031&lon=148.409961&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 56

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 40  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 51  Priroda   -1,5   Srednji    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 50  Društvo   Srednji    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 68  Rizik slabog upravljanja   Visok    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 71  Rizik slabe adaptacije   -0,4   Visok    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 7,9 | Sukobi |  | Visok |
| 4,6 | Rečna poplava |  | Srednji |
| 2,8 | Vetar tropskih ciklona |  | Nizak |
| 2,5 | Suša |  | Nizak |

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,5% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.

Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.

Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.

[Na koje zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#PNG)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+2,4 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +1,6 °C → +2,4 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,4 °C → +1,7 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 2,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+106 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   -8 mm → +106 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +64 mm → +129 mm

Najsuvlji mesec: oko 13 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 4.200 mm, pa će porast do 2080. biti oko 3 % godišnje sume.

2,7%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   2,2% → 2,7%

Ako emisije prestanu da rastu
:   2,2% → 2,5%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 2,2%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 9% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

17%

Tropska 83%

2050

Tropska 88%

2080

Tropska 91%

Polarna: bez toplog godišnjeg dobaUmereno topla: blage zimeTropska: toplo cele godine

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Daru · Kopno pod vodom 22%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=-9.1092&lon=143.2337&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,20 m → +0,73 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,17 m → +0,51 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Papua Nova Gvineja u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Melanezija

4. mesto od 4, računajući od najbezbednije

1. [1FidžiNizak34](https://criora.com/sr/atlas/FJI)
2. [2VanuatuSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/VUT)
3. [3Solomonska OstrvaSrednji47](https://criora.com/sr/atlas/SLB)
4. [4Papua Nova GvinejaSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/PNG)

### Okeanija

14. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 40

1. [5SamoaNizak38](https://criora.com/sr/atlas/WSM)
2. [6NauruNizak39](https://criora.com/sr/atlas/NRU)
3. [7TuvaluNizak39](https://criora.com/sr/atlas/TUV)
4. [8Maršalska OstrvaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/MHL)
5. [9TongaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/TON)
6. [10MikronezijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/FSM)
7. [11KiribatiSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KIR)
8. [12VanuatuSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/VUT)
9. [13Solomonska OstrvaSrednji47](https://criora.com/sr/atlas/SLB)
10. [14Papua Nova GvinejaSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/PNG)

### Niži srednji dohodak

39. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50

1. [35VenecuelaSrednji55](https://criora.com/sr/atlas/VEN)
2. [36Republika KongoSrednji55](https://criora.com/sr/atlas/COG)
3. [37HondurasSrednji55](https://criora.com/sr/atlas/HND)
4. [38MauritanijaSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/MRT)
5. [39Papua Nova GvinejaSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/PNG)
6. [40IndijaSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/IND)
7. [41EgipatSrednji57](https://criora.com/sr/atlas/EGY)
8. [42NigerijaSrednji58](https://criora.com/sr/atlas/NGA)
9. [43Palestinske teritorijeVisok61](https://criora.com/sr/atlas/PSE)
10. [44BangladešVisok61](https://criora.com/sr/atlas/BGD)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=PNG)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Pristup čistim gorivima”: 10,5 % stanovništva za 2023. godinu. To je rizik 89,5 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 8,6, pa je razlika u odnosu na svet +80,9.

Rizik najviše podižu: Pristup čistim gorivima (89,5); Temperatura površine tla (63,5); Udeo obnovljive električne energije (60,0); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Stepen-dani grejanja (0,6).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Pristup čistim gorivima  10,5 % stanovništva | 10,5 % stanovništva | 2023 | 89,5 | +80,9 | +49,0 |
| Temperatura površine tla  26,6 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 26,6 °C | 2021 | 63,5 | -1,5 | +0,6 |
| Udeo obnovljive električne energije  40,0 % ukupne proizvodnje | 40,0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 60,0 | -15,0 | -23,9 |
| Stepen-dani hlađenja  2.251 stepen-dan  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 2.251 stepen-dan | 2024 | 53,5 | +1,0 | -17,6 |
| Rizik od rečnih poplava  4,6 od 10 | 4,6 od 10 | 2026 | 46,0 | -5,0 | +46,0 |
| Udeo obnovljive energije  54,6 % ukupne energije | 54,6 % ukupne energije | 2022 | 43,4 | -24,6 | -37,3 |
| Energetska intenzivnost  6,47 MJ po dolaru BDP-a | 6,47 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 30,8 | +17,0 | +6,6 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  73,3 od 100 | 73,3 od 100 | 2025 | 26,7 | +2,9 | +6,6 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  17,3 µg/m³ | 17,3 µg/m³ | 2020 | 14,0 | -3,4 | +6,3 |
| Emisije CO2 po stanovniku  0,52 t CO2e po stanovniku | 0,52 t CO2e po stanovniku | 2024 | 9,4 | -19,3 | -4,7 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  3,65 dana | 3,65 dana | 2024 | 2,3 | -1,5 | +1,5 |
| Stepen-dani grejanja  52,7 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 52,7 stepen-dana | 2024 | 0,6 | -9,9 | -2,7 |
| Indeks suše (SPEI)  0,23 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,23 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 0,0 | -12,7 | 0,0 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  0 % ukupne proizvodnje | 0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 0,0 | 0,0 | 0,0 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Papua Nova Gvineja: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/PNG
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_PNG_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Papua Nova Gvineja: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/PNG},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
