---
title: "Severna Koreja: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Severna Koreja: rizik 46 od 100, srednji. Glavne pretnje: rečne i priobalne poplave. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/PRK"
language: "sr"
---

# Severna Koreja Klimatski rizik i karta opasnosti

Severna Koreja: rizik 46 od 100, srednji.

Region
:   Azija

Podregion
:   Istočna Azija

Prihod
:   Nizak

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 6,5 od 10 | Rečna poplava |  | Visok |
| 6,4 od 10 | Priobalna poplava |  | Visok |
| 5,7 od 10 | Vetar tropskih ciklona |  | Srednji |
| 4,4 od 10 | Zemljotres |  | Srednji |

[Ispod su još 4 pretnje: sukobi (4,2 od 10), suša (3,7 od 10), epidemije (3,1 od 10), cunami (1,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/PRK#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Budućnost
:   [+4,2 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +81 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/PRK#future)

Gradovi
:   [Pjongjang, Nampo](https://criora.com/sr/atlas/PRK#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.](https://criora.com/sr/?lat=39.021385&lon=125.752745&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

0  3 m

Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=39.021385&lon=125.752745&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

Još na mapi: [zemljotresi](https://criora.com/sr/?lat=39.021385&lon=125.752745&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1) · [suše](https://criora.com/sr/?lat=39.021385&lon=125.752745&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=39.021385&lon=125.752745&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 46

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 49  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 39  Priroda   +0,1   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 17  Društvo   Slab    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 61  Rizik slabog upravljanja   Visok    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 62  Rizik slabe adaptacije   -2,3   Visok    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 4,2 | Sukobi |  | Srednji |
| 3,7 | Suša |  | Nizak |
| 3,1 | Epidemije |  | Nizak |
| 1,0 | Cunami |  | Slab |

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (6,9 od 10).

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,2% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
:   Toplije nego obično: 15 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.

„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#PRK)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+4,2 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +3,0 °C → +4,2 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +2,6 °C → +2,9 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 3,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+165 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +157 mm → +165 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +150 mm → +133 mm

Najsuvlji mesec: oko 4 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.230 mm, pa će porast do 2080. biti oko 13 % godišnje sume.

7,6%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   7,6% → 7,6%

Ako se emisije smanje
:   7,6% → 7,6%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 7,6%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

2,8%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   2,2% → 2,8%

Ako emisije prestanu da rastu
:   2,3% → 2,3%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 2,7%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 12% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Kontinentalna 100%

2050

Kontinentalna 99%

2080

Kontinentalna 88%

Kontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zime

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Sinuiju · Kopno pod vodom 7,7%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=40.0859&lon=124.4213&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,23 m → +0,81 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,20 m → +0,54 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Pjongjang](https://criora.com/sr/atlas/PRK/pyongyang)   · 3,21 mil. stanovnika   Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 120 km/h (kategorija 1). Jače nego u 87% velikih gradova sveta.  Obilne kiše: 20 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 85% velikih gradova sveta.

Za ovaj grad UN ne daje posebnu procenu.

- [Nampo](https://criora.com/sr/atlas/PRK/nampo)   Rečne poplave: do 1,6 m vode u centru pri stogodišnjoj poplavi. Više nego u 97% velikih gradova sveta.  Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 120 km/h (kategorija 1). Jače nego u 87% velikih gradova sveta.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Severna Koreja u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Istočna Azija

5. mesto od 5, računajući od najbezbednije

1. [1Južna KorejaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/KOR)
2. [2JapanNizak36](https://criora.com/sr/atlas/JPN)
3. [3MongolijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/MNG)
4. [4KinaSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/CHN)
5. [5Severna KorejaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/PRK)

### Azija

26. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46

1. [22Istočni TimorSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/TLS)
2. [23Šri LankaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/LKA)
3. [24KirgistanSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/KGZ)
4. [25TurskaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/TUR)
5. [26Severna KorejaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/PRK)
6. [27AzerbejdžanSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/AZE)
7. [28VijetnamSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/VNM)
8. [29TajlandSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/THA)
9. [30LibanSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LBN)
10. [31NepalSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/NPL)

### Nizak dohodak

2. mesto od 25, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 57

1. [1RuandaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/RWA)
2. [2Severna KorejaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/PRK)
3. [3Gvineja-BisaoSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/GNB)
4. [4EritrejaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ERI)
5. [5GambijaSrednji52](https://criora.com/sr/atlas/GMB)
6. [6Sijera LeoneSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/SLE)
7. [7MalaviSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/MWI)
8. [8BurundiSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/BDI)
9. [9UgandaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/UGA)
10. [10Burkina FasoSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/BFA)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=PRK)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Pristup čistim gorivima”: 14,5 % stanovništva za 2023. godinu. To je rizik 85,5 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 8,6, pa je razlika u odnosu na svet +76,9.

Rizik najviše podižu: Pristup čistim gorivima (85,5); Udeo obnovljive energije (84,8); Rizik od rečnih poplava (65,0); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,7); Uvoz energije (4,9).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Pristup čistim gorivima  14,5 % stanovništva | 14,5 % stanovništva | 2023 | 85,5 | +76,9 | +77,9 |
| Udeo obnovljive energije  14,7 % ukupne energije | 14,7 % ukupne energije | 2021 | 84,8 | +9,5 | -5,8 |
| Rizik od rečnih poplava  6,5 od 10 | 6,5 od 10 | 2026 | 65,0 | +14,0 | 0,0 |
| Stepen-dani grejanja  3.843 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 3.843 stepen-dana | 2024 | 46,5 | +36,0 | +35,4 |
| Potrošnja energije po stanovniku  665 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 665 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 40,9 | -14,2 | -15,1 |
| Udeo obnovljive električne energije  63,1 % ukupne proizvodnje | 63,1 % ukupne proizvodnje | 2021 | 36,9 | -38,1 | -48,0 |
| Temperatura površine tla  13,2 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 13,2 °C | 2021 | 35,9 | -29,2 | -31,6 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  33,6 % ukupne proizvodnje | 33,6 % ukupne proizvodnje | 2023 | 33,7 | +19,6 | +7,6 |
| Energetska intenzivnost  6,48 MJ po dolaru BDP-a | 6,48 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 30,9 | +13,4 | +12,0 |
| Emisije CO2 po stanovniku  2,50 t CO2e po stanovniku | 2,50 t CO2e po stanovniku | 2024 | 28,3 | -0,4 | -7,1 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  29,9 µg/m³ | 29,9 µg/m³ | 2020 | 28,3 | +10,9 | +4,5 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  73,3 od 100 | 73,3 od 100 | 2025 | 26,7 | +2,9 | +2,3 |
| Stepen-dani hlađenja  475 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 475 stepen-dana | 2024 | 11,3 | -41,3 | -41,1 |
| Uvoz energije  4,90 % potrošnje energije | 4,90 % potrošnje energije | 2022 | 4,9 | -22,8 | -18,5 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  1,16 dana | 1,16 dana | 2024 | 0,7 | -3,1 | -8,3 |
| Indeks suše (SPEI)  0,02 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,02 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 0,0 | -12,7 | -30,6 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Severna Koreja: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/PRK
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_PRK_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Severna Koreja: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/PRK},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
