---
title: "Portugalija: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Portugalija: rizik 32 od 100, nizak. Glavne pretnje: priobalne poplave i cunamiji. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/PRT"
language: "sr"
---

# Portugalija Klimatski rizik i karta opasnosti

Portugalija: rizik 32 od 100, nizak.

Region
:   Evropa

Podregion
:   Južna Evropa

Prihod
:   Visok

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 4,6 od 10 | Priobalna poplava |  | Srednji |
| 4,3 od 10 | Cunami |  | Srednji |

[Ispod je još 6 pretnji: rečna poplava (3,8 od 10), zemljotres (3,4 od 10), suša (2,9 od 10), epidemije (2,1 od 10), sukobi (0,5 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/PRT#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Budućnost
:   [+3,0 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +77 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/PRT#future)

Gradovi
:   [Lisabon, Porto](https://criora.com/sr/atlas/PRT#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.](https://criora.com/sr/?lat=38.724669&lon=-9.146812&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Ne osećaju se  Razorni

Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.

Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: priobalne poplave, cunamiji, rečne poplave.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=38.724669&lon=-9.146812&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Još na mapi: [suše](https://criora.com/sr/?lat=38.724669&lon=-9.146812&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=38.724669&lon=-9.146812&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 32

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 34  Klima i energija   Nizak    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 36  Priroda   -0,4   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 18  Društvo   Slab    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 32  Rizik slabog upravljanja   Nizak    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 42  Rizik slabe adaptacije   +0,2   Srednji    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 3,8 | Rečna poplava |  | Nizak |
| 3,4 | Zemljotres |  | Nizak |
| 2,9 | Suša |  | Nizak |
| 2,1 | Epidemije |  | Nizak |
| 0,5 | Sukobi |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (4,0 od 10).

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 1,3% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Mart-maj
:   Toplije nego obično: 11 od 17 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Jasan znak.

„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#PRT)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,0 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,1 °C → +3,0 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,6 °C → +2,0 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 4,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-131 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +3 mm → -131 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   -57 mm → -71 mm

Najsuvlji mesec: oko 6 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.040 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 13 % godišnje sume.

75%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   61% → 75%

Ako se emisije smanje
:   53% → 53%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 48%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

2,9%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   3% → 2,9%

Ako emisije prestanu da rastu
:   2,9% → 3%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 3,1%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Umereno topla 100%

2050

Umereno topla 100%

2080

Umereno topla 99%

Umereno topla: blage zimeSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Faro · Kopno pod vodom 23%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=37.0171&lon=-7.9333&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,24 m → +0,77 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,22 m → +0,57 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Lisabon](https://criora.com/sr/atlas/PRT/lisbon)   · 3,03 mil. stanovnika   Zemljotresi: jaki potresi na čvrstom tlu (0,14 g), na mekom jači. Jače nego u 68% velikih gradova sveta.
- [Porto](https://criora.com/sr/atlas/PRT/porto)   · 1,33 mil. stanovnika   Obilne kiše: 26 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 93% velikih gradova sveta.  Rečne poplave: do 58 cm vode u centru pri stogodišnjoj poplavi. Više nego u 93% velikih gradova sveta.

g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Portugalija u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Južna Evropa

2. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 39

1. [1San MarinoNizak25](https://criora.com/sr/atlas/SMR)
2. [2PortugalijaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/PRT)
3. [3SlovenijaNizak33](https://criora.com/sr/atlas/SVN)
4. [4AndoraNizak33](https://criora.com/sr/atlas/AND)
5. [5MaltaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/MLT)
6. [6Crna GoraNizak37](https://criora.com/sr/atlas/MNE)
7. [7ŠpanijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/ESP)
8. [8GrčkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/GRC)
9. [9HrvatskaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/HRV)
10. [10ItalijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ITA)

### Evropa

16. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [12IrskaNizak31](https://criora.com/sr/atlas/IRL)
2. [13AustrijaNizak31](https://criora.com/sr/atlas/AUT)
3. [14EstonijaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/EST)
4. [15NemačkaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/DEU)
5. [16PortugalijaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/PRT)
6. [17SlovenijaNizak33](https://criora.com/sr/atlas/SVN)
7. [18LitvanijaNizak33](https://criora.com/sr/atlas/LTU)
8. [19AndoraNizak33](https://criora.com/sr/atlas/AND)
9. [20HolandijaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/NLD)
10. [21FrancuskaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/FRA)

### Visok dohodak

27. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [23Južna KorejaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/KOR)
2. [24NemačkaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/DEU)
3. [25Ujedinjeni Arapski EmiratiNizak32](https://criora.com/sr/atlas/ARE)
4. [26KatarNizak32](https://criora.com/sr/atlas/QAT)
5. [27PortugalijaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/PRT)
6. [28SlovenijaNizak33](https://criora.com/sr/atlas/SVN)
7. [29LitvanijaNizak33](https://criora.com/sr/atlas/LTU)
8. [30AndoraNizak33](https://criora.com/sr/atlas/AND)
9. [31BahamiNizak33](https://criora.com/sr/atlas/BHS)
10. [32UrugvajNizak33](https://criora.com/sr/atlas/URY)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=PRT)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Uvoz energije”: 77,2 % potrošnje energije za 2023. godinu. To je rizik 77,2 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 43,8, pa je razlika u odnosu na svet +33,4.

Rizik najviše podižu: Uvoz energije (77,2); Udeo obnovljive energije (66,5); Indeks suše (SPEI) (63,2); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Zaštita obale prirodnim staništima (1,2); Udeo uglja u električnoj energiji (1,6).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Uvoz energije  77,2 % potrošnje energije | 77,2 % potrošnje energije | 2023 | 77,2 | +33,4 | +26,9 |
| Udeo obnovljive energije  32,3 % ukupne energije | 32,3 % ukupne energije | 2021 | 66,5 | -8,8 | -11,3 |
| Indeks suše (SPEI)  -1,58 (ispod 0: suvlje nego obično) | -1,58 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 63,2 | +50,5 | +57,1 |
| Potrošnja energije po stanovniku  1.815 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 1.815 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2024 | 59,1 | -6,8 | -7,6 |
| Temperatura površine tla  22,8 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 22,8 °C | 2021 | 55,7 | -9,3 | +17,3 |
| Rizik od rečnih poplava  3,8 od 10 | 3,8 od 10 | 2026 | 38,0 | -13,0 | -21,0 |
| Udeo obnovljive električne energije  64,9 % ukupne proizvodnje | 64,9 % ukupne proizvodnje | 2021 | 35,1 | -39,9 | -25,0 |
| Emisije CO2 po stanovniku  3,32 t CO2e po stanovniku | 3,32 t CO2e po stanovniku | 2024 | 33,0 | +4,3 | -7,6 |
| Stepen-dani grejanja  1.280 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 1.280 stepen-dana | 2024 | 15,5 | +5,0 | -19,0 |
| Stepen-dani hlađenja  468 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 468 stepen-dana | 2024 | 11,1 | -41,4 | +5,7 |
| Energetska intenzivnost  2,31 MJ po dolaru BDP-a | 2,31 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 7,5 | -6,3 | -2,9 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  8,45 µg/m³ | 8,45 µg/m³ | 2020 | 4,0 | -13,4 | -3,2 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  1,57 % ukupne proizvodnje | 1,57 % ukupne proizvodnje | 2021 | 1,6 | +1,6 | -6,0 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  98,9 od 100 | 98,9 od 100 | 2025 | 1,2 | -22,6 | -35,7 |
| Pristup čistim gorivima  100 % stanovništva | 100 % stanovništva | 2023 | 0,0 | -8,6 | 0,0 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Portugalija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/PRT
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_PRT_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Portugalija: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/PRT},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
