---
title: "Rumunija: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Rumunija: rizik 40 od 100, srednji. Glavne pretnje: zemljotresi i rečne poplave. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/ROU"
language: "sr"
---

# Rumunija Klimatski rizik i karta opasnosti

Rumunija: rizik 40 od 100, srednji.

Region
:   Evropa

Podregion
:   Istočna Evropa

Prihod
:   Visok

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 6,3 od 10 | Zemljotres |  | Visok |
| 6,2 od 10 | Rečna poplava |  | Visok |

[Ispod je još 6 pretnji: epidemije (3,3 od 10), priobalna poplava (2,9 od 10), suša (2,8 od 10), sukobi (1,9 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/ROU#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Budućnost
:   [+3,9 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +62 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/ROU#future)

Gradovi
:   [Bukurešt](https://criora.com/sr/atlas/ROU#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.](https://criora.com/sr/?lat=44.435318&lon=26.098001&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Ne osećaju se  Razorni

Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=44.435318&lon=26.098001&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Još na mapi: [rečne poplave](https://criora.com/sr/?lat=44.435318&lon=26.098001&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1) · [suše](https://criora.com/sr/?lat=44.435318&lon=26.098001&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1) · [porast nivoa mora](https://criora.com/sr/?lat=44.435318&lon=26.098001&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=44.435318&lon=26.098001&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 40

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 47  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 35  Priroda   -0,1   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 23  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 44  Rizik slabog upravljanja   Srednji    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 52  Rizik slabe adaptacije   -1,0   Srednji    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 3,3 | Epidemije |  | Nizak |
| 2,9 | Priobalna poplava |  | Nizak |
| 2,8 | Suša |  | Nizak |
| 1,9 | Sukobi |  | Slab |
| 0,0 | Cunami |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (6,8 od 10).

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,6% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.

Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.

Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.

[Na koje zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#ROU)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,9 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +3,2 °C → +3,9 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +2,4 °C → +2,7 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 6,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-33 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   -6 mm → -33 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   -1 mm → -2 mm

Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 690 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 5 % godišnje sume.

30%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   13% → 30%

Ako se emisije smanje
:   13% → 13%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 10%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

0,9%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   1,7% → 0,9%

Ako emisije prestanu da rastu
:   1,5% → 1,7%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 2,4%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 76% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Kontinentalna 83%

16%

2050

27%

Umereno topla 71%

2080

Umereno topla 80%

Kontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zimeSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,20 m → +0,62 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,18 m → +0,45 m

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Bukurešt](https://criora.com/sr/atlas/ROU/bucharest)   · 1,76 mil. stanovnika   Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,21 g), na mekom jači. Jače nego u 81% velikih gradova sveta.  Vrućina: do 40,1 °C u 2025. godini. Više nego u 77% velikih gradova sveta.

g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Rumunija u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Istočna Evropa

6. mesto od 10, računajući od najbezbednije

1. [1ČeškaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/CZE)
2. [2PoljskaNizak35](https://criora.com/sr/atlas/POL)
3. [3BelorusijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/BLR)
4. [4SlovačkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/SVK)
5. [5MađarskaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/HUN)
6. [6RumunijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ROU)
7. [7BugarskaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BGR)
8. [8RusijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/RUS)
9. [9MoldavijaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/MDA)
10. [10UkrajinaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/UKR)

### Evropa

35. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [31GrčkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/GRC)
2. [32MađarskaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/HUN)
3. [33HrvatskaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/HRV)
4. [34ItalijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ITA)
5. [35RumunijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ROU)
6. [36Severna MakedonijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/MKD)
7. [37BugarskaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BGR)
8. [38RusijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/RUS)
9. [39AlbanijaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/ALB)
10. [40MoldavijaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/MDA)

### Visok dohodak

57. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [53HrvatskaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/HRV)
2. [54ItalijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ITA)
3. [55Trinidad i TobagoSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/TTO)
4. [56OmanSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/OMN)
5. [57RumunijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ROU)
6. [58ČileSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/CHL)
7. [59KostarikaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/CRI)
8. [60BugarskaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BGR)
9. [61RusijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/RUS)
10. [62PanamaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/PAN)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=ROU)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 23,6 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 75,5 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +0,2.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (75,5); Rizik od rečnih poplava (62,0); Potrošnja energije po stanovniku (56,8); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Energetska intenzivnost (6,4); Zagađenje vazduha PM2,5 (11,3).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive energije  23,6 % ukupne energije | 23,6 % ukupne energije | 2021 | 75,5 | +0,2 | -2,3 |
| Rizik od rečnih poplava  6,2 od 10 | 6,2 od 10 | 2026 | 62,0 | +11,0 | +3,0 |
| Potrošnja energije po stanovniku  1.601 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 1.601 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 56,8 | +1,7 | -8,2 |
| Udeo obnovljive električne energije  44,9 % ukupne proizvodnje | 44,9 % ukupne proizvodnje | 2021 | 55,1 | -19,9 | -5,0 |
| Temperatura površine tla  17,4 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 17,4 °C | 2021 | 44,7 | -20,3 | +6,3 |
| Indeks suše (SPEI)  -0,96 (ispod 0: suvlje nego obično) | -0,96 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 38,4 | +25,7 | +32,3 |
| Emisije CO2 po stanovniku  3,72 t CO2e po stanovniku | 3,72 t CO2e po stanovniku | 2024 | 35,0 | +6,3 | -5,6 |
| Stepen-dani grejanja  2.792 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 2.792 stepen-dana | 2024 | 33,8 | +23,3 | -0,7 |
| Uvoz energije  28,1 % potrošnje energije | 28,1 % potrošnje energije | 2023 | 28,1 | -15,7 | -22,2 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  74,9 od 100 | 74,9 od 100 | 2025 | 25,1 | +1,3 | -11,8 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  14,0 % ukupne proizvodnje | 14,0 % ukupne proizvodnje | 2023 | 14,0 | -0,2 | +6,5 |
| Stepen-dani hlađenja  520 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 520 stepen-dana | 2024 | 12,4 | -40,2 | +7,0 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  14,9 µg/m³ | 14,9 µg/m³ | 2020 | 11,3 | -6,1 | +4,2 |
| Energetska intenzivnost  2,12 MJ po dolaru BDP-a | 2,12 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 6,4 | -7,4 | -4,0 |
| Pristup čistim gorivima  100 % stanovništva | 100 % stanovništva | 2023 | 0,0 | -8,6 | 0,0 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Rumunija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/ROU
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_ROU_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Rumunija: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/ROU},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
