---
title: "Rusija: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Rusija: rizik 42 od 100, srednji. Glavne pretnje: rečne poplave i suše. Rizik je porastao za pet godina. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/RUS"
language: "sr"
---

# Rusija Klimatski rizik i karta opasnosti

Rusija: rizik 42 od 100, srednji.

Region
:   Evropa

Podregion
:   Istočna Evropa

Prihod
:   Visok

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 8,4 od 10 | Rečna poplava |  | Opasan |
| 5,8 od 10 | Suša |  | Srednji |
| 5,3 od 10 | Priobalna poplava |  | Srednji |
| 4,2 od 10 | Zemljotres |  | Srednji |

[Ispod su još 4 pretnje: sukobi (10,0 od 10), cunami (4,1 od 10), epidemije (3,1 od 10), vetar tropskih ciklona (2,2 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/RUS#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Budućnost
:   [+5,4 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +78 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/RUS#future)

Gradovi
:   [Moskva, Sankt Peterburg, Novosibirsk i još 11](https://criora.com/sr/atlas/RUS#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.](https://criora.com/sr/?lat=55.75411&lon=37.613577&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

0  3 m

Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=55.75411&lon=37.613577&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

Još na mapi: [suše](https://criora.com/sr/?lat=55.75411&lon=37.613577&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1) · [zemljotresi](https://criora.com/sr/?lat=55.75411&lon=37.613577&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=55.75411&lon=37.613577&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 42

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 60  Klima i energija   Visok    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 30  Priroda   -0,1   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 19  Društvo   Slab    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 50  Rizik slabog upravljanja   Srednji    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 49  Rizik slabe adaptacije   +8,2   Srednji    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 10,0 | Sukobi |  | Opasan |
| 4,1 | Cunami |  | Srednji |
| 3,1 | Epidemije |  | Nizak |
| 2,2 | Vetar tropskih ciklona |  | Nizak |

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (6,4 od 10).

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,8% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.

Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.

Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.

[Na koje zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#RUS)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+5,4 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +4,0 °C → +5,4 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +3,7 °C → +4,0 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 4,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+104 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +74 mm → +104 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +71 mm → +81 mm

Najsuvlji mesec: oko 5 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 600 mm, pa će porast do 2080. biti oko 17 % godišnje sume.

7,1%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   5,4% → 7,1%

Ako se emisije smanje
:   5,6% → 5,1%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 5,4%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

2,3%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   1,6% → 2,3%

Ako emisije prestanu da rastu
:   1,5% → 2,2%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,5%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 9% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Kontinentalna 92%

2050

Kontinentalna 95%

2080

Kontinentalna 94%

Polarna: bez toplog godišnjeg dobaKontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zimeSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Sankt Peterburg · Kopno pod vodom 0,1%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=59.941&lon=30.3141&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,24 m → +0,78 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,21 m → +0,53 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Moskva](https://criora.com/sr/atlas/RUS/moscow)   · 12,7 mil. stanovnika
- [Sankt Peterburg](https://criora.com/sr/atlas/RUS/st-petersburg)   · 5,6 mil. stanovnika
- [Novosibirsk](https://criora.com/sr/atlas/RUS/novosibirsk)   · 1,71 mil. stanovnika
- [Jekaterinburg](https://criora.com/sr/atlas/RUS/yekaterinburg)   · 1,54 mil. stanovnika
- [Kazanj](https://criora.com/sr/atlas/RUS/kazan)   · 1,3 mil. stanovnika
- [Nižnji Novgorod](https://criora.com/sr/atlas/RUS/nizhny-novgorod)   · 1,25 mil. stanovnika   Rečne poplave: do 3 m vode u centru pri stogodišnjoj poplavi. Više nego u 98% velikih gradova sveta.
- [Čeljabinsk](https://criora.com/sr/atlas/RUS/chelyabinsk)   · 1,25 mil. stanovnika
- [Omsk](https://criora.com/sr/atlas/RUS/omsk)   · 1,18 mil. stanovnika   Rečne poplave: do 1,1 m vode u centru pri stogodišnjoj poplavi. Više nego u 95% velikih gradova sveta.
- [Krasnojarsk](https://criora.com/sr/atlas/RUS/krasnoyarsk)   · 1,18 mil. stanovnika
- [Samara](https://criora.com/sr/atlas/RUS/samara)   · 1,15 mil. stanovnika
- [Ufa](https://criora.com/sr/atlas/RUS/ufa)   · 1,15 mil. stanovnika
- [Rostov na Donu](https://criora.com/sr/atlas/RUS/rostov-on-don)   · 1,14 mil. stanovnika   Vrućina: do 40,7 °C u 2025. godini. Više nego u 82% velikih gradova sveta.
- [Voronjež](https://criora.com/sr/atlas/RUS/voronezh)   · 1,09 mil. stanovnika
- [Volgograd](https://criora.com/sr/atlas/RUS/volgograd)   · 992 hilj. stanovnika   Vrućina: do 39,6 °C u 2025. godini. Više nego u 75% velikih gradova sveta.  Udeo tla koje se sleže više od 1 cm godišnje, u krugu od 15 km: 11%. Više nego u 91% velikih gradova sveta.

Moskva, Sankt Peterburg, Novosibirsk, Jekaterinburg, Kazanj, Čeljabinsk, Krasnojarsk, Samara, Ufa i Voronjež ni po jednoj opasnosti ne spadaju u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Rusija u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Istočna Evropa

8. mesto od 10, računajući od najbezbednije

1. [1ČeškaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/CZE)
2. [2PoljskaNizak35](https://criora.com/sr/atlas/POL)
3. [3BelorusijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/BLR)
4. [4SlovačkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/SVK)
5. [5MađarskaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/HUN)
6. [6RumunijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ROU)
7. [7BugarskaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BGR)
8. [8RusijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/RUS)
9. [9MoldavijaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/MDA)
10. [10UkrajinaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/UKR)

### Evropa

38. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [34ItalijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ITA)
2. [35RumunijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ROU)
3. [36Severna MakedonijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/MKD)
4. [37BugarskaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BGR)
5. [38RusijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/RUS)
6. [39AlbanijaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/ALB)
7. [40MoldavijaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/MDA)
8. [41SrbijaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/SRB)
9. [42UkrajinaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/UKR)
10. [43Bosna i HercegovinaSrednji47](https://criora.com/sr/atlas/BIH)

### Visok dohodak

61. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [55Trinidad i TobagoSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/TTO)
2. [56OmanSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/OMN)
3. [57RumunijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ROU)
4. [58ČileSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/CHL)
5. [59KostarikaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/CRI)
6. [60BugarskaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BGR)
7. [61RusijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/RUS)
8. [62PanamaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/PAN)
9. [63KuvajtSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KWT)
10. [64GvajanaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/GUY)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=RUS)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 3,50 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 96,4 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +21,1.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (96,4); Stepen-dani grejanja (92,2); Rizik od rečnih poplava (84,0); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Uvoz energije (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive energije  3,50 % ukupne energije | 3,50 % ukupne energije | 2021 | 96,4 | +21,1 | +18,6 |
| Stepen-dani grejanja  7.625 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 7.625 stepen-dana | 2024 | 92,2 | +81,7 | +57,7 |
| Rizik od rečnih poplava  8,4 od 10 | 8,4 od 10 | 2026 | 84,0 | +33,0 | +25,0 |
| Udeo obnovljive električne energije  19,2 % ukupne proizvodnje | 19,2 % ukupne proizvodnje | 2021 | 80,8 | +5,8 | +20,7 |
| Potrošnja energije po stanovniku  5.498 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 5.498 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 79,2 | +24,1 | +14,2 |
| Emisije CO2 po stanovniku  14,0 t CO2e po stanovniku | 14,0 t CO2e po stanovniku | 2024 | 61,1 | +32,4 | +20,5 |
| Energetska intenzivnost  8,46 MJ po dolaru BDP-a | 8,46 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 42,0 | +24,5 | +29,3 |
| Indeks suše (SPEI)  -0,71 (ispod 0: suvlje nego obično) | -0,71 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 28,3 | +15,6 | +22,2 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  18,1 % ukupne proizvodnje | 18,1 % ukupne proizvodnje | 2023 | 18,2 | +4,0 | +10,6 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  90,6 od 100 | 90,6 od 100 | 2025 | 9,4 | -14,4 | -27,5 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  11,3 µg/m³ | 11,3 µg/m³ | 2020 | 7,2 | -10,2 | 0,0 |
| Stepen-dani hlađenja  99,4 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 99,4 stepen-dana | 2024 | 2,4 | -50,2 | -3,0 |
| Temperatura površine tla  -4,26 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | -4,26 °C | 2021 | 0,0 | -65,1 | -38,4 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0 dana | 0 dana | 2020 | 0,0 | -0,6 | 0,0 |
| Uvoz energije  neto izvoznik: proizvodi 75 % više nego što troši | neto izvoznik: proizvodi 75 % više nego što troši | 2022 | 0,0 | -27,7 | -53,9 |
| Pristup čistim gorivima  100 % stanovništva | 100 % stanovništva | 2023 | 0,0 | -8,6 | 0,0 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Rusija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/RUS
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_RUS_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Rusija: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/RUS},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
