---
title: "Sudan: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Sudan: rizik 62 od 100, visok. Glavne pretnje: rečne poplave i epidemije. Rizik je porastao za pet godina. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/SDN"
language: "sr"
---

# Sudan Klimatski rizik i karta opasnosti

Sudan: rizik 62 od 100, visok.

Region
:   Afrika

Podregion
:   Severna Afrika

Prihod
:   Nizak

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Opasnosti su ovde jake, a zemlja je loše opremljena da se s njima nosi, pa je ukupni rizik visok.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 8,6 od 10 | Rečna poplava |  | Opasan |
| 6,1 od 10 | Epidemije |  | Visok |
| 5,4 od 10 | Suša |  | Srednji |

[Ispod je još 5 pretnji: sukobi (10,0 od 10), priobalna poplava (0,8 od 10), zemljotres (0,1 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/SDN#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,7 od 10).

Budućnost
:   [+3,7 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +76 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/SDN#future)

Gradovi
:   [Kartum, Omdurman](https://criora.com/sr/atlas/SDN#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.](https://criora.com/sr/?lat=15.590024&lon=32.532233&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

0  3 m

Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=15.590024&lon=32.532233&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

Još na mapi: [suše](https://criora.com/sr/?lat=15.590024&lon=32.532233&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=15.590024&lon=32.532233&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 62

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 59  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 39  Priroda   +0,5   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 55  Društvo   Srednji    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 78  Rizik slabog upravljanja   Visok    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 76  Rizik slabe adaptacije   +3,4   Visok    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 10,0 | Sukobi |  | Opasan |
| 0,8 | Priobalna poplava |  | Slab |
| 0,1 | Zemljotres |  | Slab |
| 0,0 | Cunami |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 4% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.

Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.

Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.

[Na koje zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#SDN)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,7 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,7 °C → +3,7 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +2,0 °C → +2,5 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 3,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+128 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +112 mm → +128 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +68 mm → +83 mm

Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 130 mm, pa će porast do 2080. biti oko 98 % godišnje sume.

52%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   56% → 52%

Ako se emisije smanje
:   59% → 61%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 67%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

1,7%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   1,4% → 1,7%

Ako emisije prestanu da rastu
:   1,5% → 1,2%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,9%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Suva 94%

2050

Suva 92%

2080

Suva 91%

Umereno topla: blage zimeTropska: toplo cele godineSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Port Sudan · Kopno pod vodom 0,3%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=19.6158&lon=37.2164&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,23 m → +0,76 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,20 m → +0,52 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Kartum](https://criora.com/sr/atlas/SDN/khartoum)   · 6,75 mil. stanovnika   Vrućina: 263 dana iznad 35 °C u 2025. godini. Više nego u 99% velikih gradova sveta.  Rečne poplave: do 1,2 m vode u centru pri stogodišnjoj poplavi. Više nego u 96% velikih gradova sveta.
- [Omdurman](https://criora.com/sr/atlas/SDN/omdurman)   Vrućina: 263 dana iznad 35 °C u 2025. godini. Više nego u 99% velikih gradova sveta.  Rečne poplave: do 3,2 m vode u centru pri stogodišnjoj poplavi. Više nego u 99% velikih gradova sveta.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Sudan u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Severna Afrika

6. mesto od 6, računajući od najbezbednije

1. [1TunisSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/TUN)
2. [2MarokoSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/MAR)
3. [3AlžirSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/DZA)
4. [4LibijaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LBY)
5. [5EgipatSrednji57](https://criora.com/sr/atlas/EGY)
6. [6SudanVisok62](https://criora.com/sr/atlas/SDN)

### Afrika

51. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51

1. [45LiberijaSrednji57](https://criora.com/sr/atlas/LBR)
2. [46NigerijaSrednji58](https://criora.com/sr/atlas/NGA)
3. [47NigerSrednji59](https://criora.com/sr/atlas/NER)
4. [48MaliVisok60](https://criora.com/sr/atlas/MLI)
5. [49Južni SudanVisok60](https://criora.com/sr/atlas/SSD)
6. [50Centralnoafrička RepublikaVisok61](https://criora.com/sr/atlas/CAF)
7. [51SudanVisok62](https://criora.com/sr/atlas/SDN)
8. [52DR KongoVisok62](https://criora.com/sr/atlas/COD)
9. [53ČadVisok64](https://criora.com/sr/atlas/TCD)
10. [54SomalijaVisok66](https://criora.com/sr/atlas/SOM)

### Nizak dohodak

19. mesto od 25, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 57

1. [15NigerSrednji59](https://criora.com/sr/atlas/NER)
2. [16MaliVisok60](https://criora.com/sr/atlas/MLI)
3. [17Južni SudanVisok60](https://criora.com/sr/atlas/SSD)
4. [18Centralnoafrička RepublikaVisok61](https://criora.com/sr/atlas/CAF)
5. [19SudanVisok62](https://criora.com/sr/atlas/SDN)
6. [20DR KongoVisok62](https://criora.com/sr/atlas/COD)
7. [21ČadVisok64](https://criora.com/sr/atlas/TCD)
8. [22SirijaVisok65](https://criora.com/sr/atlas/SYR)
9. [23AvganistanVisok65](https://criora.com/sr/atlas/AFG)
10. [24JemenVisok65](https://criora.com/sr/atlas/YEM)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=SDN)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Temperatura površine tla”: 40,2 °C za 2021. godinu. To je rizik 91,5 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 65,1, pa je razlika u odnosu na svet +26,5.

Rizik najviše podižu: Temperatura površine tla (91,5); Rizik od rečnih poplava (86,0); Stepen-dani hlađenja (84,5); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (1,2); Emisije CO2 po stanovniku (8,1).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Temperatura površine tla  40,2 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 40,2 °C | 2021 | 91,5 | +26,5 | +17,5 |
| Rizik od rečnih poplava  8,6 od 10 | 8,6 od 10 | 2026 | 86,0 | +35,0 | +38,5 |
| Stepen-dani hlađenja  3.552 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 3.552 stepen-dana | 2024 | 84,5 | +32,0 | +18,6 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  45,8 µg/m³ | 45,8 µg/m³ | 2020 | 46,3 | +28,9 | +16,7 |
| Indeks suše (SPEI)  -1,11 (ispod 0: suvlje nego obično) | -1,11 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 44,5 | +31,8 | +25,3 |
| Udeo obnovljive električne energije  58,0 % ukupne proizvodnje | 58,0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 42,0 | -33,0 | -32,7 |
| Udeo obnovljive energije  61,0 % ukupne energije | 61,0 % ukupne energije | 2021 | 36,7 | -38,6 | +6,5 |
| Potrošnja energije po stanovniku  372 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 372 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 30,4 | -24,7 | -3,4 |
| Pristup čistim gorivima  70,6 % stanovništva | 70,6 % stanovništva | 2023 | 29,5 | +20,9 | -57,3 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  75,2 od 100 | 75,2 od 100 | 2025 | 24,8 | +1,0 | +11,4 |
| Energetska intenzivnost  4,83 MJ po dolaru BDP-a | 4,83 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 21,6 | +4,1 | -2,0 |
| Uvoz energije  18,9 % potrošnje energije | 18,9 % potrošnje energije | 2022 | 18,9 | -8,8 | +9,5 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  16,4 dana | 16,4 dana | 2024 | 10,5 | +6,7 | +5,2 |
| Emisije CO2 po stanovniku  0,43 t CO2e po stanovniku | 0,43 t CO2e po stanovniku | 2024 | 8,1 | -20,6 | -0,8 |
| Stepen-dani grejanja  97,7 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 97,7 stepen-dana | 2024 | 1,2 | -9,3 | +0,4 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  0 % ukupne proizvodnje | 0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 0,0 | 0,0 | 0,0 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Sudan: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/SDN
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_SDN_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Sudan: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/SDN},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
