---
title: "Senegal: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Senegal: rizik 50 od 100, srednji. Glavne pretnje: rečne poplave i epidemije. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/SEN"
language: "sr"
---

# Senegal Klimatski rizik i karta opasnosti

Senegal: rizik 50 od 100, srednji.

Region
:   Afrika

Podregion
:   Zapadna Afrika

Prihod
:   Niži srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 6,3 od 10 | Rečna poplava |  | Visok |
| 6,3 od 10 | Epidemije |  | Visok |
| 6,1 od 10 | Suša |  | Visok |
| 5,5 od 10 | Priobalna poplava |  | Srednji |

[Ispod su još 4 pretnje: cunami (3,9 od 10), sukobi (3,2 od 10), zemljotres (0,1 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/SEN#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,4 od 10).

Budućnost
:   [+3,4 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +77 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/SEN#future)

Gradovi
:   [Dakar](https://criora.com/sr/atlas/SEN#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.](https://criora.com/sr/?lat=14.717778&lon=-17.475076&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

0  3 m

Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=14.717778&lon=-17.475076&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

Još na mapi: [suše](https://criora.com/sr/?lat=14.717778&lon=-17.475076&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1) · [priobalne poplave](https://criora.com/sr/?lat=14.717778&lon=-17.475076&layer=flood_coastal%3A%3Ainundation&band=1) · [porast nivoa mora](https://criora.com/sr/?lat=14.717778&lon=-17.475076&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=14.717778&lon=-17.475076&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 50

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 54  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 37  Priroda   -0,1   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 44  Društvo   Srednji    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 53  Rizik slabog upravljanja   Srednji    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 65  Rizik slabe adaptacije   -2,0   Visok    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 3,9 | Cunami |  | Nizak |
| 3,2 | Sukobi |  | Nizak |
| 0,1 | Zemljotres |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 21,8% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Januar-mart
:   Toplije nego obično: 12 od 23 godine sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 8. Slab znak, možda slučajnost.

„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#SEN)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,4 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,3 °C → +3,4 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,7 °C → +2,3 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 3,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-143 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   -73 mm → -143 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   -23 mm → -36 mm

Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 570 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 25 % godišnje sume.

73%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   57% → 73%

Ako se emisije smanje
:   48% → 52%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 40%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

4,3%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   4,7% → 4,3%

Ako emisije prestanu da rastu
:   4% → 4,1%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 3,6%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 17% teritorije pomera se u suvlju, aridniju zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

23%

Suva 77%

2050

16%

Suva 84%

2080

Suva 93%

Tropska: toplo cele godineSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Ziguinchor · Kopno pod vodom 31%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=12.59&lon=-16.29&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,24 m → +0,77 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,21 m → +0,57 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu.

- [Dakar](https://criora.com/sr/atlas/SEN/dakar)   · 3,66 mil. stanovnika

Dakar ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Senegal u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Zapadna Afrika

4. mesto od 16, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52

1. [1Zelenortska OstrvaNizak37](https://criora.com/sr/atlas/CPV)
2. [2GanaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/GHA)
3. [3TogoSrednji48](https://criora.com/sr/atlas/TGO)
4. [4SenegalSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/SEN)
5. [5Gvineja-BisaoSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/GNB)
6. [6BeninSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/BEN)
7. [7GvinejaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/GIN)
8. [8Obala SlonovačeSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/CIV)
9. [9GambijaSrednji52](https://criora.com/sr/atlas/GMB)
10. [10Sijera LeoneSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/SLE)

### Afrika

22. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51

1. [18AlžirSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/DZA)
2. [19TanzanijaSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/TZA)
3. [20LibijaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LBY)
4. [21AngolaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/AGO)
5. [22SenegalSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/SEN)
6. [23DžibutiSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/DJI)
7. [24Gvineja-BisaoSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/GNB)
8. [25ZimbabveSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ZWE)
9. [26BeninSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/BEN)
10. [27EritrejaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ERI)

### Niži srednji dohodak

23. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50

1. [19BolivijaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/BOL)
2. [20LaosSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LAO)
3. [21UzbekistanSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/UZB)
4. [22AngolaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/AGO)
5. [23SenegalSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/SEN)
6. [24DžibutiSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/DJI)
7. [25ZimbabveSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ZWE)
8. [26BeninSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/BEN)
9. [27ZambijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ZMB)
10. [28NikaragvaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/NIC)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=SEN)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Stepen-dani hlađenja”: 3.982 stepen-dana za 2024. godinu. To je rizik 94,7 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 52,6, pa je razlika u odnosu na svet +42,2.

Rizik najviše podižu: Stepen-dani hlađenja (94,7); Udeo obnovljive električne energije (86,7); Temperatura površine tla (85,8); najmanje: Stepen-dani grejanja (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (1,1); Zaštita obale prirodnim staništima (12,5).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Stepen-dani hlađenja  3.982 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 3.982 stepen-dana | 2024 | 94,7 | +42,2 | +28,8 |
| Udeo obnovljive električne energije  13,3 % ukupne proizvodnje | 13,3 % ukupne proizvodnje | 2021 | 86,7 | +11,8 | +12,0 |
| Temperatura površine tla  37,4 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 37,4 °C | 2021 | 85,8 | +20,8 | +11,8 |
| Uvoz energije  69,0 % potrošnje energije | 69,0 % potrošnje energije | 2023 | 69,0 | +25,2 | +47,7 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  63,7 µg/m³ | 63,7 µg/m³ | 2020 | 66,6 | +49,2 | +37,1 |
| Pristup čistim gorivima  34,8 % stanovništva | 34,8 % stanovništva | 2023 | 65,2 | +56,6 | -21,6 |
| Udeo obnovljive energije  35,4 % ukupne energije | 35,4 % ukupne energije | 2021 | 63,3 | -12,0 | +33,1 |
| Rizik od rečnih poplava  6,3 od 10 | 6,3 od 10 | 2026 | 63,0 | +12,0 | +15,5 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  63,0 dana | 63,0 dana | 2024 | 40,1 | +36,3 | +34,8 |
| Potrošnja energije po stanovniku  291 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 291 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 26,0 | -29,1 | -7,8 |
| Indeks suše (SPEI)  -0,60 (ispod 0: suvlje nego obično) | -0,60 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 23,9 | +11,2 | +4,6 |
| Energetska intenzivnost  3,58 MJ po dolaru BDP-a | 3,58 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 14,6 | -2,9 | -9,0 |
| Emisije CO2 po stanovniku  0,77 t CO2e po stanovniku | 0,77 t CO2e po stanovniku | 2024 | 12,8 | -15,9 | +3,9 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  87,5 od 100 | 87,5 od 100 | 2025 | 12,5 | -11,3 | -0,9 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  1,13 % ukupne proizvodnje | 1,13 % ukupne proizvodnje | 2023 | 1,1 | -13,1 | -17,2 |
| Stepen-dani grejanja  0,03 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,03 stepen-dana | 2018 | 0,0 | -3,3 | -0,4 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Senegal: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/SEN
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_SEN_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Senegal: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/SEN},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
