---
title: "Singapur: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Singapur: rizik 20 od 100, nizak. Glavne pretnje: porast nivoa mora i epidemije. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/SGP"
language: "sr"
---

# Singapur Klimatski rizik i karta opasnosti

Singapur: rizik 20 od 100, nizak.

Region
:   Azija

Podregion
:   Jugoistočna Azija

Prihod
:   Visok

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 4,2 od 10 | Epidemije |  | Srednji |

[Ispod je još 7 pretnji: priobalna poplava (2,0 od 10), sukobi (0,4 od 10), zemljotres (0,1 od 10), rečna poplava (0,0 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10), suša (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/SGP#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (8,8 od 10).

Budućnost
:   [+2,5 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +79 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/SGP#future)

Gradovi
:   [Singapur](https://criora.com/sr/atlas/SGP#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.](https://criora.com/sr/?lat=1.294979&lon=103.853875&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2)

0  100 cm

Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=1.294979&lon=103.853875&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 20

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 22  Klima i energija   Nizak    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 22  Priroda   -0,7   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 11  Društvo   Slab    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 23  Rizik slabog upravljanja   Nizak    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 21  Rizik slabe adaptacije   +0,7   Nizak    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 2,0 | Priobalna poplava |  | Nizak |
| 0,4 | Sukobi |  | Slab |
| 0,1 | Zemljotres |  | Slab |
| 0,0 | Rečna poplava |  | Slab |
| 0,0 | Cunami |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |
| 0,0 | Suša |  | Slab |

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
:   Toplije nego obično: 14 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Slab znak, možda slučajnost.

Februar-april
:   Toplije nego obično: 12 od 19 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Jasan znak.Suvlje nego obično: 11 od 19 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Slab znak, možda slučajnost.

„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#SGP)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+2,5 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +1,7 °C → +2,5 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,3 °C → +1,8 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 2,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+275 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +250 mm → +275 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +221 mm → +149 mm

Najsuvlji mesec: oko 1 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 2.760 mm, pa će porast do 2080. biti oko 10 % godišnje sume.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Tropska 100%

2050

Tropska 100%

2080

Tropska 100%

Tropska: toplo cele godine

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Singapur · Kopno pod vodom 1,6%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=1.295&lon=103.8539&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,23 m → +0,79 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,20 m → +0,57 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Singapur](https://criora.com/sr/atlas/SGP/singapore)   · 6,16 mil. stanovnika   Obilne kiše: 22 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 88% velikih gradova sveta.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Singapur u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Jugoistočna Azija

1. mesto od 11, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 49

1. [1SingapurNizak20](https://criora.com/sr/atlas/SGP)
2. [2BrunejNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BRN)
3. [3MalezijaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/MYS)
4. [4Istočni TimorSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/TLS)
5. [5VijetnamSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/VNM)
6. [6TajlandSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/THA)
7. [7LaosSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LAO)
8. [8IndonezijaSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/IDN)
9. [9FilipiniSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/PHL)
10. [10KambodžaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/KHM)

### Azija

1. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46

1. [1SingapurNizak20](https://criora.com/sr/atlas/SGP)
2. [2IzraelNizak31](https://criora.com/sr/atlas/ISR)
3. [3Južna KorejaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/KOR)
4. [4Ujedinjeni Arapski EmiratiNizak32](https://criora.com/sr/atlas/ARE)
5. [5KatarNizak32](https://criora.com/sr/atlas/QAT)
6. [6KiparNizak35](https://criora.com/sr/atlas/CYP)
7. [7JapanNizak36](https://criora.com/sr/atlas/JPN)
8. [8MaldiviNizak36](https://criora.com/sr/atlas/MDV)
9. [9BahreinNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BHR)
10. [10BrunejNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BRN)

### Visok dohodak

1. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [1SingapurNizak20](https://criora.com/sr/atlas/SGP)
2. [2DanskaNizak20](https://criora.com/sr/atlas/DNK)
3. [3IslandNizak23](https://criora.com/sr/atlas/ISL)
4. [4LihtenštajnNizak23](https://criora.com/sr/atlas/LIE)
5. [5NorveškaNizak24](https://criora.com/sr/atlas/NOR)
6. [6San MarinoNizak25](https://criora.com/sr/atlas/SMR)
7. [7FinskaNizak26](https://criora.com/sr/atlas/FIN)
8. [8MonakoNizak26](https://criora.com/sr/atlas/MCO)
9. [9LuksemburgNizak27](https://criora.com/sr/atlas/LUX)
10. [10ŠvedskaNizak28](https://criora.com/sr/atlas/SWE)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=SGP)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Uvoz energije”: 280 % potrošnje energije za 2023. godinu. To je rizik 100,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 43,8, pa je razlika u odnosu na svet +56,2.

Rizik najviše podižu: Uvoz energije (100,0); Udeo obnovljive energije (98,9); Udeo obnovljive električne energije (96,0); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Uvoz energije  280 % potrošnje energije | 280 % potrošnje energije | 2023 | 100,0 | +56,2 | +53,2 |
| Udeo obnovljive energije  1,10 % ukupne energije | 1,10 % ukupne energije | 2021 | 98,9 | +23,6 | +8,3 |
| Udeo obnovljive električne energije  4,02 % ukupne proizvodnje | 4,02 % ukupne proizvodnje | 2021 | 96,0 | +21,0 | +11,1 |
| Stepen-dani hlađenja  3.444 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 3.444 stepen-dana | 2024 | 81,9 | +29,4 | +29,5 |
| Potrošnja energije po stanovniku  5.283 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 5.283 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 78,5 | +23,4 | +22,5 |
| Temperatura površine tla  33,5 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 33,5 °C | 2021 | 77,8 | +12,8 | +10,3 |
| Emisije CO2 po stanovniku  9,75 t CO2e po stanovniku | 9,75 t CO2e po stanovniku | 2024 | 53,6 | +24,9 | +18,2 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  71,3 od 100 | 71,3 od 100 | 2025 | 28,7 | +4,9 | +4,3 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  13,9 µg/m³ | 13,9 µg/m³ | 2020 | 10,2 | -7,2 | -13,6 |
| Energetska intenzivnost  2,51 MJ po dolaru BDP-a | 2,51 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 8,6 | -8,9 | -10,3 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  12,3 dana | 12,3 dana | 2024 | 7,9 | +4,1 | -1,0 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  0,90 % ukupne proizvodnje | 0,90 % ukupne proizvodnje | 2023 | 0,9 | -13,3 | -25,3 |
| Rizik od rečnih poplava  0 od 10 | 0 od 10 | 2026 | 0,0 | -51,0 | -65,0 |
| Stepen-dani grejanja  0 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0 stepen-dana | 2020 | 0,0 | -5,6 | -10,8 |
| Indeks suše (SPEI)  0,85 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,85 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 0,0 | -12,7 | -30,6 |
| Pristup čistim gorivima  100 % stanovništva | 100 % stanovništva | 2023 | 0,0 | -8,6 | -7,6 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Singapur: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/SGP
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_SGP_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Singapur: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/SGP},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
