---
title: "Solomonska Ostrva: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Solomonska Ostrva: rizik 47 od 100, srednji. Glavne pretnje: cunamiji i porast nivoa mora. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/SLB"
language: "sr"
---

# Solomonska Ostrva Klimatski rizik i karta opasnosti

Solomonska Ostrva: rizik 47 od 100, srednji.

Region
:   Okeanija

Podregion
:   Melanezija

Prihod
:   Niži srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 7,8 od 10 | Cunami |  | Visok |
| 6,9 od 10 | Zemljotres |  | Visok |
| 6,7 od 10 | Priobalna poplava |  | Visok |
| 5,5 od 10 | Epidemije |  | Srednji |

[Ispod su još 4 pretnje: vetar tropskih ciklona (3,6 od 10), suša (2,9 od 10), sukobi (0,2 od 10), rečna poplava (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/SLB#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (8,7 od 10).

Budućnost
:   [+2,2 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +77 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/SLB#future)

Gradovi
:   Nema grada sa milion stanovnika

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.](https://criora.com/sr/?lat=-9.236116139309186&lon=161.30336899999998&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2)

0  100 cm

Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.

Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: cunamiji.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=-9.236116139309186&lon=161.30336899999998&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2)

Još na mapi: [zemljotresi](https://criora.com/sr/?lat=-9.236116139309186&lon=161.30336899999998&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1) · [suše](https://criora.com/sr/?lat=-9.236116139309186&lon=161.30336899999998&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 47

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 19  Klima i energija   Slab    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 54  Priroda   -0,3   Srednji    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 38  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 61  Rizik slabog upravljanja   Visok    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 61  Rizik slabe adaptacije   -2,7   Visok    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 3,6 | Vetar tropskih ciklona |  | Nizak |
| 2,9 | Suša |  | Nizak |
| 0,2 | Sukobi |  | Slab |
| 0,0 | Rečna poplava |  | Slab |

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.

Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.

[Na koje zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#SLB)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+2,2 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +1,5 °C → +2,2 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,3 °C → +1,5 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 2,3 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-46 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   -25 mm → -46 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +63 mm → +7 mm

Najsuvlji mesec: oko 22 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 4.240 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 1 % godišnje sume.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Tropska 99%

2050

Tropska 100%

2080

Tropska 100%

Umereno topla: blage zimeTropska: toplo cele godine

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Honijara · Kopno pod vodom 0,6%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=-9.438&lon=159.9498&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,22 m → +0,77 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,19 m → +0,56 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Solomonska Ostrva u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Melanezija

3. mesto od 4, računajući od najbezbednije

1. [1FidžiNizak34](https://criora.com/sr/atlas/FJI)
2. [2VanuatuSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/VUT)
3. [3Solomonska OstrvaSrednji47](https://criora.com/sr/atlas/SLB)
4. [4Papua Nova GvinejaSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/PNG)

### Okeanija

13. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 40

1. [5SamoaNizak38](https://criora.com/sr/atlas/WSM)
2. [6NauruNizak39](https://criora.com/sr/atlas/NRU)
3. [7TuvaluNizak39](https://criora.com/sr/atlas/TUV)
4. [8Maršalska OstrvaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/MHL)
5. [9TongaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/TON)
6. [10MikronezijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/FSM)
7. [11KiribatiSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KIR)
8. [12VanuatuSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/VUT)
9. [13Solomonska OstrvaSrednji47](https://criora.com/sr/atlas/SLB)
10. [14Papua Nova GvinejaSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/PNG)

### Niži srednji dohodak

14. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50

1. [10TunisSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/TUN)
2. [11Komorska OstrvaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/COM)
3. [12MarokoSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/MAR)
4. [13LesotoSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/LSO)
5. [14Solomonska OstrvaSrednji47](https://criora.com/sr/atlas/SLB)
6. [15TogoSrednji48](https://criora.com/sr/atlas/TGO)
7. [16TanzanijaSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/TZA)
8. [17LibanSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LBN)
9. [18NepalSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/NPL)
10. [19BolivijaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/BOL)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=SLB)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive električne energije”: 6,56 % ukupne proizvodnje za 2021. godinu. To je rizik 93,4 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,0, pa je razlika u odnosu na svet +18,5.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive električne energije (93,4); Pristup čistim gorivima (91,3); Stepen-dani hlađenja (75,1); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive električne energije  6,56 % ukupne proizvodnje | 6,56 % ukupne proizvodnje | 2021 | 93,4 | +18,5 | +9,5 |
| Pristup čistim gorivima  8,70 % stanovništva | 8,70 % stanovništva | 2023 | 91,3 | +82,7 | +50,8 |
| Stepen-dani hlađenja  3.160 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 3.160 stepen-dana | 2024 | 75,1 | +22,5 | +4,0 |
| Temperatura površine tla  26,1 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 26,1 °C | 2021 | 62,4 | -2,6 | -0,5 |
| Udeo obnovljive energije  50,1 % ukupne energije | 50,1 % ukupne energije | 2022 | 48,0 | -20,0 | -32,7 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  66,2 od 100 | 66,2 od 100 | 2025 | 33,8 | +10,0 | +13,7 |
| Energetska intenzivnost  5,18 MJ po dolaru BDP-a | 5,18 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 23,6 | +9,8 | -0,6 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  14,0 µg/m³ | 14,0 µg/m³ | 2020 | 10,2 | -7,2 | +2,5 |
| Emisije CO2 po stanovniku  0,38 t CO2e po stanovniku | 0,38 t CO2e po stanovniku | 2024 | 7,3 | -21,4 | -6,8 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0,60 dana | 0,60 dana | 2024 | 0,4 | -3,4 | -0,4 |
| Rizik od rečnih poplava  0 od 10 | 0 od 10 | 2026 | 0,0 | -51,0 | 0,0 |
| Stepen-dani grejanja  0 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0 stepen-dana | 2020 | 0,0 | -5,6 | 0,0 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  0 % ukupne proizvodnje | 0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 0,0 | 0,0 | 0,0 |
| Indeks suše (SPEI)  0,00 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,00 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 0,0 | -12,7 | 0,0 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Solomonska Ostrva: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/SLB
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_SLB_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Solomonska Ostrva: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/SLB},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
