---
title: "Srbija: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Srbija: rizik 45 od 100, srednji. Glavne pretnje: rečne poplave i zemljotresi. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/SRB"
language: "sr"
---

# Srbija Klimatski rizik i karta opasnosti

Srbija: rizik 45 od 100, srednji.

Region
:   Evropa

Podregion
:   Južna Evropa

Prihod
:   Viši srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 7,7 od 10 | Rečna poplava |  | Visok |
| 5,3 od 10 | Zemljotres |  | Srednji |

[Ispod je još 6 pretnji: epidemije (3,2 od 10), suša (2,9 od 10), sukobi (2,0 od 10), priobalna poplava (0,0 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/SRB#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Budućnost
:   [+3,9 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu](https://criora.com/sr/atlas/SRB#future)

Gradovi
:   [Beograd, Novi Sad, Niš](https://criora.com/sr/atlas/SRB#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.](https://criora.com/sr/?lat=44.820591&lon=20.466045&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

0  3 m

Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=44.820591&lon=20.466045&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

Još na mapi: [zemljotresi](https://criora.com/sr/?lat=44.820591&lon=20.466045&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1) · [suše](https://criora.com/sr/?lat=44.820591&lon=20.466045&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=44.820591&lon=20.466045&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 45

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 55  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 36  Priroda   -0,5   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 28  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 49  Rizik slabog upravljanja   Srednji    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 56  Rizik slabe adaptacije   +0,3   Srednji    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 3,2 | Epidemije |  | Nizak |
| 2,9 | Suša |  | Nizak |
| 2,0 | Sukobi |  | Nizak |
| 0,0 | Priobalna poplava |  | Slab |
| 0,0 | Cunami |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (6,8 od 10).

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,4% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.

Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.

Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.

[Na koje zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#SRB)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,9 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +3,1 °C → +3,9 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +2,4 °C → +2,8 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 7,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-38 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +10 mm → -38 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +9 mm → +1 mm

Najsuvlji mesec: oko 11 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 660 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 6 % godišnje sume.

33%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   33% → 33%

Ako se emisije smanje
:   32% → 33%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 31%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

2%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   2% → 2%

Ako emisije prestanu da rastu
:   1,7% → 2%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 2,4%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 28% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

30%

Umereno topla 70%

2050

Umereno topla 92%

2080

Umereno topla 99%

Kontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zime

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Bez izlaza na more, nije primenljivo.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Beograd](https://criora.com/sr/atlas/SRB/belgrade)   · 1,41 mil. stanovnika   Vrućina: do 41,6 °C u 2025. godini. Više nego u 87% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,2 g), na mekom jači. Jače nego u 78% velikih gradova sveta.

Za ove gradove UN ne daje posebnu procenu.

- [Novi Sad](https://criora.com/sr/atlas/SRB/novi-sad)   Rečne poplave: do 79 cm vode u centru pri stogodišnjoj poplavi. Više nego u 94% velikih gradova sveta.  Rizik od suše: izuzetno visok. Najviši stepen skale, kao u 5% velikih gradova sveta.
- [Niš](https://criora.com/sr/atlas/SRB/nis)   Vrućina: do 39,9 °C u 2025. godini. Više nego u 77% velikih gradova sveta.

g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Srbija u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Južna Evropa

13. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 39

1. [5MaltaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/MLT)
2. [6Crna GoraNizak37](https://criora.com/sr/atlas/MNE)
3. [7ŠpanijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/ESP)
4. [8GrčkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/GRC)
5. [9HrvatskaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/HRV)
6. [10ItalijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ITA)
7. [11Severna MakedonijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/MKD)
8. [12AlbanijaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/ALB)
9. [13SrbijaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/SRB)
10. [14Bosna i HercegovinaSrednji47](https://criora.com/sr/atlas/BIH)

### Evropa

41. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [34ItalijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ITA)
2. [35RumunijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ROU)
3. [36Severna MakedonijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/MKD)
4. [37BugarskaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/BGR)
5. [38RusijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/RUS)
6. [39AlbanijaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/ALB)
7. [40MoldavijaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/MDA)
8. [41SrbijaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/SRB)
9. [42UkrajinaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/UKR)
10. [43Bosna i HercegovinaSrednji47](https://criora.com/sr/atlas/BIH)

### Viši srednji dohodak

35. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44

1. [31MoldavijaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/MDA)
2. [32GabonSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/GAB)
3. [33ArgentinaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/ARG)
4. [34Južnoafrička RepublikaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/ZAF)
5. [35SrbijaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/SRB)
6. [36UkrajinaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/UKR)
7. [37Šri LankaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/LKA)
8. [38TurskaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/TUR)
9. [39AzerbejdžanSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/AZE)
10. [40SurinamSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/SUR)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=SRB)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Rizik od rečnih poplava”: 7,7 od 10 za 2026. godinu. To je rizik 77,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 51,0, pa je razlika u odnosu na svet +26,0.

Rizik najviše podižu: Rizik od rečnih poplava (77,0); Udeo obnovljive energije (71,8); Udeo obnovljive električne energije (65,0); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Stepen-dani hlađenja (14,6).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Rizik od rečnih poplava  7,7 od 10 | 7,7 od 10 | 2026 | 77,0 | +26,0 | +18,0 |
| Udeo obnovljive energije  27,2 % ukupne energije | 27,2 % ukupne energije | 2021 | 71,8 | -3,5 | -6,0 |
| Udeo obnovljive električne energije  35,0 % ukupne proizvodnje | 35,0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 65,0 | -10,0 | +4,9 |
| Potrošnja energije po stanovniku  2.378 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2.378 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 64,0 | +8,9 | -1,0 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  58,9 % ukupne proizvodnje | 58,9 % ukupne proizvodnje | 2023 | 59,0 | +44,9 | +51,5 |
| Temperatura površine tla  19,1 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 19,1 °C | 2021 | 48,0 | -17,0 | +9,6 |
| Uvoz energije  42,6 % potrošnje energije | 42,6 % potrošnje energije | 2023 | 42,6 | -1,2 | -7,7 |
| Stepen-dani grejanja  2.459 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 2.459 stepen-dana | 2024 | 29,7 | +19,2 | -4,8 |
| Energetska intenzivnost  5,02 MJ po dolaru BDP-a | 5,02 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 22,7 | +8,9 | +12,3 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  22,5 µg/m³ | 22,5 µg/m³ | 2020 | 19,9 | +2,5 | +12,7 |
| Pristup čistim gorivima  83,1 % stanovništva | 83,1 % stanovništva | 2023 | 16,9 | +8,3 | +16,9 |
| Stepen-dani hlađenja  615 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 615 stepen-dana | 2024 | 14,6 | -37,9 | +9,2 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0 dana | 0 dana | 2020 | 0,0 | -0,6 | 0,0 |
| Indeks suše (SPEI)  0,08 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,08 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 0,0 | -12,7 | -6,1 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Srbija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/SRB
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_SRB_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Srbija: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/SRB},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
