---
title: "Surinam: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Surinam: rizik 46 od 100, srednji. Glavne pretnje: rečne poplave i epidemije. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/SUR"
language: "sr"
---

# Surinam Klimatski rizik i karta opasnosti

Surinam: rizik 46 od 100, srednji.

Region
:   Amerike

Podregion
:   Južna Amerika

Prihod
:   Viši srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 8,6 od 10 | Rečna poplava |  | Opasan |
| 6,0 od 10 | Epidemije |  | Visok |

[Ispod je još 6 pretnji: suša (1,7 od 10), priobalna poplava (1,5 od 10), sukobi (0,2 od 10), zemljotres (0,1 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/SUR#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (8,9 od 10).

Budućnost
:   [+3,1 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +80 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/SUR#future)

Gradovi
:   Nema grada sa milion stanovnika

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.](https://criora.com/sr/?lat=3.927537242060348&lon=-56.0224855&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

0  3 m

Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=3.927537242060348&lon=-56.0224855&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

Još na mapi: [požari](https://criora.com/sr/?lat=3.927537242060348&lon=-56.0224855&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 46

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 59  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 21  Priroda   +0,7   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 31  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 54  Rizik slabog upravljanja   Srednji    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 67  Rizik slabe adaptacije   -2,0   Visok    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 1,7 | Suša |  | Slab |
| 1,5 | Priobalna poplava |  | Slab |
| 0,2 | Sukobi |  | Slab |
| 0,1 | Zemljotres |  | Slab |
| 0,0 | Cunami |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,1% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Januar-mart
:   Toplije nego obično: 15 od 23 godine sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 8. Jasan znak.Suvlje nego obično: 14 od 23 godine sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 8. Jasan znak.

„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#SUR)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,1 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,1 °C → +3,1 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,6 °C → +1,9 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 3,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-630 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   -470 mm → -630 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   -259 mm → -246 mm

Najsuvlji mesec: oko 22 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 2.500 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 25 % godišnje sume.

6,9%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   0% → 6,9%

Ako se emisije smanje
:   0% → 0%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 0%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

4,1%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   3,2% → 4,1%

Ako emisije prestanu da rastu
:   2,5% → 2,8%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 5,1%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Tropska 100%

2050

Tropska 100%

2080

Tropska 100%

Tropska: toplo cele godine

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Nieuw Nickerie · Kopno pod vodom 21%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=5.9504&lon=-56.99&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,25 m → +0,80 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,23 m → +0,59 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Surinam u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Južna Amerika

7. mesto od 12, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46

1. [3ParagvajSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/PRY)
2. [4BrazilSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/BRA)
3. [5ArgentinaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/ARG)
4. [6GvajanaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/GUY)
5. [7SurinamSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/SUR)
6. [8BolivijaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/BOL)
7. [9KolumbijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/COL)
8. [10PeruSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/PER)
9. [11EkvadorSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ECU)
10. [12VenecuelaSrednji55](https://criora.com/sr/atlas/VEN)

### Amerike

23. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42

1. [19ParagvajSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/PRY)
2. [20BrazilSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/BRA)
3. [21ArgentinaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/ARG)
4. [22GvajanaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/GUY)
5. [23SurinamSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/SUR)
6. [24Dominikanska RepublikaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/DOM)
7. [25BolivijaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/BOL)
8. [26SalvadorSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/SLV)
9. [27KolumbijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/COL)
10. [28PeruSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/PER)

### Viši srednji dohodak

40. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44

1. [36UkrajinaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/UKR)
2. [37Šri LankaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/LKA)
3. [38TurskaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/TUR)
4. [39AzerbejdžanSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/AZE)
5. [40SurinamSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/SUR)
6. [41Dominikanska RepublikaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/DOM)
7. [42Ekvatorijalna GvinejaSrednji47](https://criora.com/sr/atlas/GNQ)
8. [43Bosna i HercegovinaSrednji47](https://criora.com/sr/atlas/BIH)
9. [44VijetnamSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/VNM)
10. [45AlžirSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/DZA)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=SUR)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Rizik od rečnih poplava”: 8,6 od 10 za 2026. godinu. To je rizik 86,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 51,0, pa je razlika u odnosu na svet +35,0.

Rizik najviše podižu: Rizik od rečnih poplava (86,0); Udeo obnovljive energije (85,0); Stepen-dani hlađenja (76,6); najmanje: Stepen-dani grejanja (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,1).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Rizik od rečnih poplava  8,6 od 10 | 8,6 od 10 | 2026 | 86,0 | +35,0 | +44,0 |
| Udeo obnovljive energije  14,5 % ukupne energije | 14,5 % ukupne energije | 2021 | 85,0 | +9,7 | +4,6 |
| Stepen-dani hlađenja  3.222 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 3.222 stepen-dana | 2024 | 76,6 | +24,0 | +9,8 |
| Temperatura površine tla  26,2 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 26,2 °C | 2021 | 62,6 | -2,4 | -2,7 |
| Udeo obnovljive električne energije  41,9 % ukupne proizvodnje | 41,9 % ukupne proizvodnje | 2021 | 58,1 | -16,9 | -10,1 |
| Potrošnja energije po stanovniku  1.695 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 1.695 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 57,9 | +2,8 | +9,2 |
| Emisije CO2 po stanovniku  4,06 t CO2e po stanovniku | 4,06 t CO2e po stanovniku | 2024 | 36,6 | +7,9 | +7,4 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  70,1 od 100 | 70,1 od 100 | 2025 | 29,9 | +6,1 | +5,7 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  27,3 µg/m³ | 27,3 µg/m³ | 2020 | 25,3 | +7,9 | +8,4 |
| Energetska intenzivnost  4,74 MJ po dolaru BDP-a | 4,74 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 21,1 | +3,6 | +7,5 |
| Uvoz energije  12,3 % potrošnje energije | 12,3 % potrošnje energije | 2023 | 12,3 | -31,5 | +11,9 |
| Indeks suše (SPEI)  -0,29 (ispod 0: suvlje nego obično) | -0,29 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 11,5 | -1,2 | -7,4 |
| Pristup čistim gorivima  95,7 % stanovništva | 95,7 % stanovništva | 2023 | 4,3 | -4,3 | -1,3 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0,10 dan | 0,10 dan | 2024 | 0,1 | -3,7 | -2,1 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  0 % ukupne proizvodnje | 0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 0,0 | 0,0 | 0,0 |
| Stepen-dani grejanja  0 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0 stepen-dana | 2020 | 0,0 | -5,6 | -0,1 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Surinam: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/SUR
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_SUR_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Surinam: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/SUR},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
