---
title: "Slovenija: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Slovenija: rizik 33 od 100, nizak. Glavne pretnje: zemljotresi i rečne poplave. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/SVN"
language: "sr"
---

# Slovenija Klimatski rizik i karta opasnosti

Slovenija: rizik 33 od 100, nizak.

Region
:   Evropa

Podregion
:   Južna Evropa

Prihod
:   Visok

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 5,9 od 10 | Zemljotres |  | Srednji |
| 5,5 od 10 | Rečna poplava |  | Srednji |

[Ispod je još 6 pretnji: cunami (3,6 od 10), priobalna poplava (3,0 od 10), epidemije (2,0 od 10), sukobi (0,6 od 10), suša (0,4 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/SVN#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Budućnost
:   [+3,5 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +67 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/SVN#future)

Gradovi
:   [Ljubljana](https://criora.com/sr/atlas/SVN#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.](https://criora.com/sr/?lat=46.055288&lon=14.514969&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Ne osećaju se  Razorni

Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=46.055288&lon=14.514969&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Još na mapi: [rečne poplave](https://criora.com/sr/?lat=46.055288&lon=14.514969&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 33

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 42  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 33  Priroda   -0,2   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 16  Društvo   Slab    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 33  Rizik slabog upravljanja   Nizak    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 41  Rizik slabe adaptacije   +0,1   Srednji    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 3,6 | Cunami |  | Nizak |
| 3,0 | Priobalna poplava |  | Nizak |
| 2,0 | Epidemije |  | Nizak |
| 0,6 | Sukobi |  | Slab |
| 0,4 | Suša |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (3,5 od 10).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.

Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.

Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.

[Na koje zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#SVN)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,5 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +3,1 °C → +3,5 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +2,3 °C → +2,6 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 6,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-12 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +3 mm → -12 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +15 mm → +35 mm

Najsuvlji mesec: oko 2 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.240 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 1 % godišnje sume.

0,5%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   0,5% → 0,5%

Ako emisije prestanu da rastu
:   0,5% → 0,6%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,4%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 53% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Kontinentalna 58%

Umereno topla 42%

2050

20%

Umereno topla 80%

2080

Umereno topla 95%

Kontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zime

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,21 m → +0,67 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,18 m → +0,49 m

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

Za ovaj grad UN ne daje posebnu procenu.

- [Ljubljana](https://criora.com/sr/atlas/SVN/ljubljana)   Zemljotresi: jaki potresi na čvrstom tlu (0,17 g), na mekom jači. Jače nego u 75% velikih gradova sveta.

g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Slovenija u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Južna Evropa

3. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 39

1. [1San MarinoNizak25](https://criora.com/sr/atlas/SMR)
2. [2PortugalijaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/PRT)
3. [3SlovenijaNizak33](https://criora.com/sr/atlas/SVN)
4. [4AndoraNizak33](https://criora.com/sr/atlas/AND)
5. [5MaltaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/MLT)
6. [6Crna GoraNizak37](https://criora.com/sr/atlas/MNE)
7. [7ŠpanijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/ESP)
8. [8GrčkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/GRC)
9. [9HrvatskaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/HRV)
10. [10ItalijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/ITA)

### Evropa

17. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [13AustrijaNizak31](https://criora.com/sr/atlas/AUT)
2. [14EstonijaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/EST)
3. [15NemačkaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/DEU)
4. [16PortugalijaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/PRT)
5. [17SlovenijaNizak33](https://criora.com/sr/atlas/SVN)
6. [18LitvanijaNizak33](https://criora.com/sr/atlas/LTU)
7. [19AndoraNizak33](https://criora.com/sr/atlas/AND)
8. [20HolandijaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/NLD)
9. [21FrancuskaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/FRA)
10. [22ČeškaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/CZE)

### Visok dohodak

28. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [24NemačkaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/DEU)
2. [25Ujedinjeni Arapski EmiratiNizak32](https://criora.com/sr/atlas/ARE)
3. [26KatarNizak32](https://criora.com/sr/atlas/QAT)
4. [27PortugalijaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/PRT)
5. [28SlovenijaNizak33](https://criora.com/sr/atlas/SVN)
6. [29LitvanijaNizak33](https://criora.com/sr/atlas/LTU)
7. [30AndoraNizak33](https://criora.com/sr/atlas/AND)
8. [31BahamiNizak33](https://criora.com/sr/atlas/BHS)
9. [32UrugvajNizak33](https://criora.com/sr/atlas/URY)
10. [33HolandijaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/NLD)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=SVN)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 23,4 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 75,7 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +0,4.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (75,7); Potrošnja energije po stanovniku (68,4); Udeo obnovljive električne energije (63,9); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive energije  23,4 % ukupne energije | 23,4 % ukupne energije | 2021 | 75,7 | +0,4 | -2,1 |
| Potrošnja energije po stanovniku  3.025 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 3.025 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2024 | 68,4 | +2,5 | +1,7 |
| Udeo obnovljive električne energije  36,1 % ukupne proizvodnje | 36,1 % ukupne proizvodnje | 2021 | 63,9 | -11,1 | +3,8 |
| Rizik od rečnih poplava  5,5 od 10 | 5,5 od 10 | 2026 | 55,0 | +4,0 | -4,0 |
| Uvoz energije  48,9 % potrošnje energije | 48,9 % potrošnje energije | 2023 | 48,9 | +5,1 | -1,4 |
| Emisije CO2 po stanovniku  6,27 t CO2e po stanovniku | 6,27 t CO2e po stanovniku | 2024 | 44,8 | +16,1 | +4,1 |
| Temperatura površine tla  14,8 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 14,8 °C | 2021 | 39,3 | -25,8 | +0,9 |
| Stepen-dani grejanja  2.825 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 2.825 stepen-dana | 2024 | 34,2 | +23,7 | -0,3 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  20,6 % ukupne proizvodnje | 20,6 % ukupne proizvodnje | 2024 | 20,6 | +14,6 | +17,7 |
| Energetska intenzivnost  3,15 MJ po dolaru BDP-a | 3,15 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 12,2 | -1,6 | +1,8 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  14,3 µg/m³ | 14,3 µg/m³ | 2020 | 10,6 | -6,8 | +3,4 |
| Stepen-dani hlađenja  338 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 338 stepen-dana | 2024 | 8,0 | -44,6 | +2,6 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  98,6 od 100 | 98,6 od 100 | 2025 | 1,4 | -22,4 | -35,5 |
| Indeks suše (SPEI)  0,41 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,41 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 0,0 | -12,7 | -6,1 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0 dana | 0 dana | 2020 | 0,0 | -0,6 | 0,0 |
| Pristup čistim gorivima  100 % stanovništva | 100 % stanovništva | 2023 | 0,0 | -8,6 | 0,0 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Slovenija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/SVN
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_SVN_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Slovenija: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/SVN},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
