---
title: "Tajland: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Tajland: rizik 49 od 100, srednji. Glavne pretnje: rečne poplave, epidemije i cunamiji. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/THA"
language: "sr"
---

# Tajland Klimatski rizik i karta opasnosti

Tajland: rizik 49 od 100, srednji.

Region
:   Azija

Podregion
:   Jugoistočna Azija

Prihod
:   Viši srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 9,8 od 10 | Rečna poplava |  | Opasan |
| 5,8 od 10 | Cunami |  | Srednji |
| 5,8 od 10 | Epidemije |  | Srednji |
| 5,6 od 10 | Priobalna poplava |  | Srednji |

[Ispod su još 4 pretnje: sukobi (8,4 od 10), suša (5,2 od 10), zemljotres (1,7 od 10), vetar tropskih ciklona (1,6 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/THA#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (9,9 od 10).

Budućnost
:   [+3,1 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +76 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/THA#future)

Gradovi
:   [Bangkok](https://criora.com/sr/atlas/THA#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.](https://criora.com/sr/?lat=13.751945&lon=100.514699&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

0  3 m

Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=13.751945&lon=100.514699&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

Još na mapi: [suše](https://criora.com/sr/?lat=13.751945&lon=100.514699&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1) · [porast nivoa mora](https://criora.com/sr/?lat=13.751945&lon=100.514699&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=13.751945&lon=100.514699&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 49

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 70  Klima i energija   Visok    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 42  Priroda   -0,7   Srednji    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 28  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 52  Rizik slabog upravljanja   Srednji    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 53  Rizik slabe adaptacije   +2,8   Srednji    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 8,4 | Sukobi |  | Opasan |
| 5,2 | Suša |  | Srednji |
| 1,7 | Zemljotres |  | Slab |
| 1,6 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 2,8% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
:   Toplije nego obično: 15 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.

Decembar-februar
:   Hat Jai i šira okolina, gde živi 10% stanovništva zemlje: toplije nego obično, 17 od 27 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.

Februar-april
:   Toplije nego obično: 11 od 19 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Slab znak, možda slučajnost.Nakhon Si Thammarat i šira okolina, gde živi 4% stanovništva zemlje: toplije nego obično, 13 od 19 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Jasan znak.

Mart-maj
:   Suvlje nego obično: 11 od 17 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Jasan znak.Trang i šira okolina, gde živi 3% stanovništva zemlje: toplije nego obično, 12 od 17 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Jasan znak.

„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#THA)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,1 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,2 °C → +3,1 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,7 °C → +2,2 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 2,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+91 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +70 mm → +91 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +21 mm → +25 mm

Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.760 mm, pa će porast do 2080. biti oko 5 % godišnje sume.

59%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   57% → 59%

Ako se emisije smanje
:   58% → 57%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 58%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

6%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   4,8% → 6%

Ako emisije prestanu da rastu
:   4,2% → 6,2%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 4,5%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Tropska 97%

2050

Tropska 100%

2080

Tropska 100%

Umereno topla: blage zimeTropska: toplo cele godine

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Samut Sakhon · Kopno pod vodom 36%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=13.536&lon=100.274&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,22 m → +0,76 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,19 m → +0,55 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Bangkok](https://criora.com/sr/atlas/THA/bangkok)   · 11,4 mil. stanovnika   Vrućina: 37 dana iznad 35 °C u 2025. godini. Više nego u 75% velikih gradova sveta.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Tajland u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Jugoistočna Azija

6. mesto od 11, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 49

1. [2BrunejNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BRN)
2. [3MalezijaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/MYS)
3. [4Istočni TimorSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/TLS)
4. [5VijetnamSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/VNM)
5. [6TajlandSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/THA)
6. [7LaosSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LAO)
7. [8IndonezijaSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/IDN)
8. [9FilipiniSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/PHL)
9. [10KambodžaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/KHM)
10. [11MjanmarVisok62](https://criora.com/sr/atlas/MMR)

### Azija

29. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46

1. [25TurskaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/TUR)
2. [26Severna KorejaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/PRK)
3. [27AzerbejdžanSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/AZE)
4. [28VijetnamSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/VNM)
5. [29TajlandSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/THA)
6. [30LibanSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LBN)
7. [31NepalSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/NPL)
8. [32LaosSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LAO)
9. [33UzbekistanSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/UZB)
10. [34TadžikistanSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/TJK)

### Viši srednji dohodak

46. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44

1. [42Ekvatorijalna GvinejaSrednji47](https://criora.com/sr/atlas/GNQ)
2. [43Bosna i HercegovinaSrednji47](https://criora.com/sr/atlas/BIH)
3. [44VijetnamSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/VNM)
4. [45AlžirSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/DZA)
5. [46TajlandSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/THA)
6. [47LibijaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LBY)
7. [48SalvadorSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/SLV)
8. [49KolumbijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/COL)
9. [50PeruSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/PER)
10. [51EkvadorSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ECU)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=THA)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Rizik od rečnih poplava”: 9,8 od 10 za 2026. godinu. To je rizik 98,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 51,0, pa je razlika u odnosu na svet +47,0.

Rizik najviše podižu: Rizik od rečnih poplava (98,0); Udeo obnovljive energije (80,3); Udeo obnovljive električne energije (80,1); najmanje: Stepen-dani grejanja (0,0); Zaštita obale prirodnim staništima (12,8); Pristup čistim gorivima (13,2).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Rizik od rečnih poplava  9,8 od 10 | 9,8 od 10 | 2026 | 98,0 | +47,0 | +33,0 |
| Udeo obnovljive energije  19,0 % ukupne energije | 19,0 % ukupne energije | 2021 | 80,3 | +5,0 | -10,3 |
| Udeo obnovljive električne energije  19,9 % ukupne proizvodnje | 19,9 % ukupne proizvodnje | 2021 | 80,1 | +5,1 | -4,8 |
| Stepen-dani hlađenja  3.316 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 3.316 stepen-dana | 2024 | 78,8 | +26,3 | +26,4 |
| Temperatura površine tla  30,6 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 30,6 °C | 2021 | 71,7 | +6,7 | +4,2 |
| Potrošnja energije po stanovniku  1.851 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 1.851 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 59,5 | +4,4 | +3,5 |
| Uvoz energije  57,5 % potrošnje energije | 57,5 % potrošnje energije | 2023 | 57,5 | +13,7 | +10,7 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  64,1 dan | 64,1 dan | 2024 | 40,8 | +37,0 | +31,8 |
| Emisije CO2 po stanovniku  3,96 t CO2e po stanovniku | 3,96 t CO2e po stanovniku | 2024 | 36,1 | +7,4 | +0,7 |
| Indeks suše (SPEI)  -0,79 (ispod 0: suvlje nego obično) | -0,79 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 31,7 | +19,0 | +1,1 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  31,0 µg/m³ | 31,0 µg/m³ | 2020 | 29,5 | +12,1 | +5,7 |
| Energetska intenzivnost  4,44 MJ po dolaru BDP-a | 4,44 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 19,4 | +1,9 | +0,5 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  14,6 % ukupne proizvodnje | 14,6 % ukupne proizvodnje | 2023 | 14,6 | +0,4 | -11,5 |
| Pristup čistim gorivima  86,8 % stanovništva | 86,8 % stanovništva | 2023 | 13,2 | +4,6 | +5,6 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  87,2 od 100 | 87,2 od 100 | 2025 | 12,8 | -11,0 | -11,6 |
| Stepen-dani grejanja  0,37 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,37 stepen-dana | 2024 | 0,0 | -10,5 | -11,1 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Tajland: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/THA
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_THA_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Tajland: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/THA},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
