---
title: "Tadžikistan: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Tadžikistan: rizik 53 od 100, srednji. Glavne pretnje: zemljotresi i suše. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/TJK"
language: "sr"
---

# Tadžikistan Klimatski rizik i karta opasnosti

Tadžikistan: rizik 53 od 100, srednji.

Region
:   Azija

Podregion
:   Centralna Azija

Prihod
:   Niži srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 8,1 od 10 | Zemljotres |  | Opasan |
| 7,6 od 10 | Suša |  | Visok |
| 6,6 od 10 | Rečna poplava |  | Visok |
| 5,0 od 10 | Epidemije |  | Srednji |

[Ispod su još 4 pretnje: sukobi (4,8 od 10), priobalna poplava (0,0 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/TJK#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (7,3 od 10).

Budućnost
:   [+4,2 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu](https://criora.com/sr/atlas/TJK#future)

Gradovi
:   [Dušanbe](https://criora.com/sr/atlas/TJK#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.](https://criora.com/sr/?lat=38.560035&lon=68.773879&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Ne osećaju se  Razorni

Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=38.560035&lon=68.773879&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Još na mapi: [suše](https://criora.com/sr/?lat=38.560035&lon=68.773879&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1) · [rečne poplave](https://criora.com/sr/?lat=38.560035&lon=68.773879&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 53

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 47  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 44  Priroda   +1,3   Srednji    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 38  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 69  Rizik slabog upravljanja   Visok    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 65  Rizik slabe adaptacije   -1,6   Visok    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 4,8 | Sukobi |  | Srednji |
| 0,0 | Priobalna poplava |  | Slab |
| 0,0 | Cunami |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
:   Kŭlob i šira okolina, gde živi 10% stanovništva zemlje: više padavina nego obično, 16 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.

Decembar-februar
:   Kurgan-Tyube i šira okolina, gde živi 29% stanovništva zemlje: više padavina nego obično, 16 od 27 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.

Januar-mart
:   Više padavina nego obično: 15 od 23 godine sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 8. Jasan znak.

„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#TJK)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+4,2 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +3,1 °C → +4,2 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +2,5 °C → +2,9 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 4,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+127 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +112 mm → +127 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +64 mm → +106 mm

Najsuvlji mesec: oko 1 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 560 mm, pa će porast do 2080. biti oko 23 % godišnje sume.

27%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   49% → 27%

Ako se emisije smanje
:   49% → 49%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 42%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

1,9%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   1,3% → 1,9%

Ako emisije prestanu da rastu
:   1,2% → 1,8%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,7%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 46% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Polarna 44%

29%

18%

2050

25%

Kontinentalna 45%

13%

16%

2080

Kontinentalna 51%

16%

21%

Polarna: bez toplog godišnjeg dobaKontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zimeSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Bez izlaza na more, nije primenljivo.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Dušanbe](https://criora.com/sr/atlas/TJK/dushanbe)   · 1,04 mil. stanovnika   Zemljotresi: razorni potresi na čvrstom tlu (0,4 g), na mekom jači. Jače nego u 95% velikih gradova sveta.

g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Tadžikistan u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Centralna Azija

4. mesto od 5, računajući od najbezbednije

1. [1KazahstanSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KAZ)
2. [2KirgistanSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/KGZ)
3. [3UzbekistanSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/UZB)
4. [4TadžikistanSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/TJK)
5. [5TurkmenistanSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/TKM)

### Azija

34. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46

1. [30LibanSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LBN)
2. [31NepalSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/NPL)
3. [32LaosSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LAO)
4. [33UzbekistanSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/UZB)
5. [34TadžikistanSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/TJK)
6. [35IndonezijaSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/IDN)
7. [36FilipiniSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/PHL)
8. [37IranSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/IRN)
9. [38TurkmenistanSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/TKM)
10. [39KambodžaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/KHM)

### Niži srednji dohodak

32. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50

1. [28NikaragvaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/NIC)
2. [29GvinejaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/GIN)
3. [30Obala SlonovačeSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/CIV)
4. [31KamerunSrednji52](https://criora.com/sr/atlas/CMR)
5. [32TadžikistanSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/TJK)
6. [33KenijaSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/KEN)
7. [34KambodžaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/KHM)
8. [35VenecuelaSrednji55](https://criora.com/sr/atlas/VEN)
9. [36Republika KongoSrednji55](https://criora.com/sr/atlas/COG)
10. [37HondurasSrednji55](https://criora.com/sr/atlas/HND)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=TJK)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Stepen-dani grejanja”: 6.526 stepen-dana za 2024. godinu. To je rizik 78,9 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 10,5, pa je razlika u odnosu na svet +68,4.

Rizik najviše podižu: Stepen-dani grejanja (78,9); Rizik od rečnih poplava (66,0); Udeo obnovljive energije (63,8); najmanje: Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,2); Udeo uglja u električnoj energiji (4,6); Udeo obnovljive električne energije (6,6).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Stepen-dani grejanja  6.526 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 6.526 stepen-dana | 2024 | 78,9 | +68,4 | +67,8 |
| Rizik od rečnih poplava  6,6 od 10 | 6,6 od 10 | 2026 | 66,0 | +15,0 | +1,0 |
| Udeo obnovljive energije  34,9 % ukupne energije | 34,9 % ukupne energije | 2021 | 63,8 | -11,5 | -26,8 |
| Indeks suše (SPEI)  -1,22 (ispod 0: suvlje nego obično) | -1,22 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 48,6 | +35,9 | +18,1 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  37,1 µg/m³ | 37,1 µg/m³ | 2020 | 36,4 | +19,0 | +12,6 |
| Temperatura površine tla  11,9 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 11,9 °C | 2021 | 33,2 | -31,8 | -34,3 |
| Potrošnja energije po stanovniku  393 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 393 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 31,4 | -23,7 | -24,6 |
| Uvoz energije  28,0 % potrošnje energije | 28,0 % potrošnje energije | 2022 | 28,0 | +0,3 | +4,6 |
| Energetska intenzivnost  4,03 MJ po dolaru BDP-a | 4,03 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 17,1 | -0,4 | -1,8 |
| Emisije CO2 po stanovniku  0,92 t CO2e po stanovniku | 0,92 t CO2e po stanovniku | 2024 | 14,7 | -14,0 | -20,7 |
| Pristup čistim gorivima  87,9 % stanovništva | 87,9 % stanovništva | 2023 | 12,1 | +3,5 | +4,5 |
| Stepen-dani hlađenja  304 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 304 stepen-dana | 2024 | 7,2 | -45,3 | -45,2 |
| Udeo obnovljive električne energije  93,4 % ukupne proizvodnje | 93,4 % ukupne proizvodnje | 2021 | 6,6 | -68,4 | -78,3 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  4,60 % ukupne proizvodnje | 4,60 % ukupne proizvodnje | 2023 | 4,6 | -9,6 | -21,5 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0,30 dana | 0,30 dana | 2024 | 0,2 | -3,6 | -8,8 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Tadžikistan: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/TJK
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_TJK_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Tadžikistan: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/TJK},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
