---
title: "Turska: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Turska: rizik 46 od 100, srednji. Glavne pretnje: zemljotresi i rečne poplave. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/TUR"
language: "sr"
---

# Turska Klimatski rizik i karta opasnosti

Turska: rizik 46 od 100, srednji.

Region
:   Azija

Podregion
:   Zapadna Azija

Prihod
:   Viši srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 9,3 od 10 | Zemljotres |  | Opasan |
| 6,0 od 10 | Rečna poplava |  | Visok |
| 5,3 od 10 | Epidemije |  | Srednji |
| 5,0 od 10 | Cunami |  | Srednji |

[Ispod su još 4 pretnje: sukobi (9,0 od 10), priobalna poplava (4,6 od 10), suša (2,1 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/TUR#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (8,4 od 10).

Budućnost
:   [+4,3 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +70 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/TUR#future)

Gradovi
:   [Istanbul, Ankara, Izmir i još 29](https://criora.com/sr/atlas/TUR#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.](https://criora.com/sr/?lat=41.017602&lon=28.974277&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Ne osećaju se  Razorni

Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=41.017602&lon=28.974277&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Još na mapi: [rečne poplave](https://criora.com/sr/?lat=41.017602&lon=28.974277&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1) · [suše](https://criora.com/sr/?lat=41.017602&lon=28.974277&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=41.017602&lon=28.974277&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 46

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 48  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 49  Priroda   -2,2   Srednji    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 28  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 51  Rizik slabog upravljanja   Srednji    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 54  Rizik slabe adaptacije   +1,9   Srednji    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 9,0 | Sukobi |  | Opasan |
| 4,6 | Priobalna poplava |  | Srednji |
| 2,1 | Suša |  | Nizak |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,6% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.

Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.

Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.

[Na koje zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#TUR)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+4,3 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +3,2 °C → +4,3 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +2,5 °C → +2,8 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 6,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-23 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   -9 mm → -23 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +17 mm → -2 mm

Najsuvlji mesec: oko 5 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 550 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 4 % godišnje sume.

71%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   68% → 71%

Ako se emisije smanje
:   61% → 67%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 61%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

0,8%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   0,7% → 0,8%

Ako emisije prestanu da rastu
:   0,6% → 0,6%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,6%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 35% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Kontinentalna 46%

Umereno topla 47%

2050

30%

Umereno topla 55%

15%

2080

21%

Umereno topla 55%

24%

Polarna: bez toplog godišnjeg dobaKontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zimeSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Izmir · Kopno pod vodom 1,9%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=38.4381&lon=27.1498&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,23 m → +0,70 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,19 m → +0,49 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Istanbul](https://criora.com/sr/atlas/TUR/istanbul)   · 16,2 mil. stanovnika   Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,33 g), na mekom jači. Jače nego u 90% velikih gradova sveta.
- [Ankara](https://criora.com/sr/atlas/TUR/ankara)   · 5,55 mil. stanovnika   Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,2 g), na mekom jači. Jače nego u 79% velikih gradova sveta.  Vrućina: do 39,9 °C u 2025. godini. Više nego u 77% velikih gradova sveta.
- [Izmir](https://criora.com/sr/atlas/TUR/izmir)   · 3,15 mil. stanovnika   Zemljotresi: razorni potresi na čvrstom tlu (0,48 g), na mekom jači. Jače nego u 98% velikih gradova sveta.  Vrućina: do 40,5 °C u 2025. godini. Više nego u 81% velikih gradova sveta.
- [Bursa](https://criora.com/sr/atlas/TUR/bursa)   · 2,14 mil. stanovnika   Zemljotresi: razorni potresi na čvrstom tlu (0,37 g), na mekom jači. Jače nego u 93% velikih gradova sveta.
- [Adana](https://criora.com/sr/atlas/TUR/adana)   · 1,88 mil. stanovnika   Vrućina: do 45,3 °C u 2025. godini. Više nego u 96% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,2 g), na mekom jači. Jače nego u 80% velikih gradova sveta.
- [Gazijantep](https://criora.com/sr/atlas/TUR/gaziantep)   · 1,86 mil. stanovnika   Vrućina: do 43,5 °C u 2025. godini. Više nego u 93% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,33 g), na mekom jači. Jače nego u 90% velikih gradova sveta.
- [Konija](https://criora.com/sr/atlas/TUR/konya)   · 1,45 mil. stanovnika   Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,18 g), na mekom jači. Jače nego u 76% velikih gradova sveta.
- [Antalija](https://criora.com/sr/atlas/TUR/antalya)   · 1,39 mil. stanovnika   Zemljotresi: razorni potresi na čvrstom tlu (0,37 g), na mekom jači. Jače nego u 93% velikih gradova sveta.  Vrućina: do 42,9 °C u 2025. godini. Više nego u 91% velikih gradova sveta.
- [Dijarbakir](https://criora.com/sr/atlas/TUR/diyarbakir)   · 1,13 mil. stanovnika   Vrućina: do 45,1 °C u 2025. godini. Više nego u 95% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,24 g), na mekom jači. Jače nego u 84% velikih gradova sveta.
- [Mersin](https://criora.com/sr/atlas/TUR/mersin)   · 1,1 mil. stanovnika   Zemljotresi: jaki potresi na čvrstom tlu (0,12 g), na mekom jači. Jače nego u 65% velikih gradova sveta.
- [Kajseri](https://criora.com/sr/atlas/TUR/kayseri)   · 1,04 mil. stanovnika   Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,19 g), na mekom jači. Jače nego u 77% velikih gradova sveta.
- [Eskišehir](https://criora.com/sr/atlas/TUR/eskisehir)   · 861 hilj. stanovnika   Rečne poplave: do 3 m vode u centru pri stogodišnjoj poplavi. Više nego u 98% velikih gradova sveta.  Vrućina: do 41,4 °C u 2025. godini. Više nego u 86% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,26 g), na mekom jači. Jače nego u 85% velikih gradova sveta.
- [Samsun](https://criora.com/sr/atlas/TUR/samsun)   · 719 hilj. stanovnika   Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,26 g), na mekom jači. Jače nego u 85% velikih gradova sveta.
- [Denizli](https://criora.com/sr/atlas/TUR/denizli)   · 712 hilj. stanovnika   Zemljotresi: razorni potresi na čvrstom tlu (0,41 g), na mekom jači. Jače nego u 96% velikih gradova sveta.  Vrućina: do 41,3 °C u 2025. godini. Više nego u 86% velikih gradova sveta.
- [Šanliurfa](https://criora.com/sr/atlas/TUR/sanliurfa)   · 622 hilj. stanovnika   Vrućina: do 45,1 °C u 2025. godini. Više nego u 95% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,2 g), na mekom jači. Jače nego u 80% velikih gradova sveta.
- [Karamanmaraš](https://criora.com/sr/atlas/TUR/kahramanmaras)   · 602 hilj. stanovnika   Zemljotresi: razorni potresi na čvrstom tlu (0,49 g), na mekom jači. Jače nego u 98% velikih gradova sveta.  Vrućina: do 42,5 °C u 2025. godini. Više nego u 90% velikih gradova sveta.
- [Adapazari](https://criora.com/sr/atlas/TUR/adapazari)   · 598 hilj. stanovnika   Zemljotresi: razorni potresi na čvrstom tlu (0,45 g), na mekom jači. Jače nego u 97% velikih gradova sveta.
- [Van](https://criora.com/sr/atlas/TUR/van)   · 578 hilj. stanovnika   Zemljotresi: razorni potresi na čvrstom tlu (0,61 g), na mekom jači. Jače nego u 99% velikih gradova sveta.
- [Malatija](https://criora.com/sr/atlas/TUR/malatya)   · 532 hilj. stanovnika   Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,33 g), na mekom jači. Jače nego u 91% velikih gradova sveta.
- [Batman](https://criora.com/sr/atlas/TUR/batman)   · 480 hilj. stanovnika   Vrućina: do 45,3 °C u 2025. godini. Više nego u 96% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,23 g), na mekom jači. Jače nego u 83% velikih gradova sveta.
- [Erzurum](https://criora.com/sr/atlas/TUR/erzurum)   · 468 hilj. stanovnika   Zemljotresi: razorni potresi na čvrstom tlu (0,48 g), na mekom jači. Jače nego u 98% velikih gradova sveta.
- [Elazig](https://criora.com/sr/atlas/TUR/elazig)   · 452 hilj. stanovnika   Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,34 g), na mekom jači. Jače nego u 91% velikih gradova sveta.  Vrućina: do 40,9 °C u 2025. godini. Više nego u 84% velikih gradova sveta.
- [Manisa](https://criora.com/sr/atlas/TUR/manisa)   · 419 hilj. stanovnika   Zemljotresi: razorni potresi na čvrstom tlu (0,41 g), na mekom jači. Jače nego u 96% velikih gradova sveta.  Vrućina: do 41,2 °C u 2025. godini. Više nego u 85% velikih gradova sveta.
- [Sivas](https://criora.com/sr/atlas/TUR/sivas)   · 402 hilj. stanovnika   Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,21 g), na mekom jači. Jače nego u 81% velikih gradova sveta.
- [Izmit](https://criora.com/sr/atlas/TUR/izmit)   · 376 hilj. stanovnika   Zemljotresi: razorni potresi na čvrstom tlu (0,47 g), na mekom jači. Jače nego u 97% velikih gradova sveta.
- [Balikesir](https://criora.com/sr/atlas/TUR/balikesir)   · 354 hilj. stanovnika   Zemljotresi: razorni potresi na čvrstom tlu (0,39 g), na mekom jači. Jače nego u 95% velikih gradova sveta.

Za ove gradove UN ne daje posebnu procenu.

- [Iskenderun](https://criora.com/sr/atlas/TUR/iskenderun)   Zemljotresi: razorni potresi na čvrstom tlu (0,57 g), na mekom jači. Jače nego u 99% velikih gradova sveta.  Vrućina: do 42,1 °C u 2025. godini. Više nego u 89% velikih gradova sveta.
- [Trabzon](https://criora.com/sr/atlas/TUR/trabzon)   Obilne kiše: 20 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 85% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,2 g), na mekom jači. Jače nego u 79% velikih gradova sveta.
- [Adijaman](https://criora.com/sr/atlas/TUR/adiyaman)   Zemljotresi: razorni potresi na čvrstom tlu (0,53 g), na mekom jači. Jače nego u 99% velikih gradova sveta.  Vrućina: do 42,7 °C u 2025. godini. Više nego u 90% velikih gradova sveta.
- [Tars](https://criora.com/sr/atlas/TUR/tarsus)   Vrućina: do 44,6 °C u 2025. godini. Više nego u 94% velikih gradova sveta.
- [Kirikale](https://criora.com/sr/atlas/TUR/kirikkale)   Vrućina: do 40,7 °C u 2025. godini. Više nego u 82% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,19 g), na mekom jači. Jače nego u 78% velikih gradova sveta.
- [Rize](https://criora.com/sr/atlas/TUR/rize)   Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,2 g), na mekom jači. Jače nego u 80% velikih gradova sveta.  Obilne kiše: 17 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 77% velikih gradova sveta.

g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Turska u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Zapadna Azija

12. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42

1. [8GruzijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/GEO)
2. [9JordanSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/JOR)
3. [10KuvajtSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KWT)
4. [11JermenijaSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/ARM)
5. [12TurskaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/TUR)
6. [13AzerbejdžanSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/AZE)
7. [14LibanSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LBN)
8. [15IrakSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/IRQ)
9. [16Palestinske teritorijeVisok61](https://criora.com/sr/atlas/PSE)
10. [17SirijaVisok65](https://criora.com/sr/atlas/SYR)

### Azija

25. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46

1. [21JermenijaSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/ARM)
2. [22Istočni TimorSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/TLS)
3. [23Šri LankaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/LKA)
4. [24KirgistanSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/KGZ)
5. [25TurskaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/TUR)
6. [26Severna KorejaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/PRK)
7. [27AzerbejdžanSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/AZE)
8. [28VijetnamSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/VNM)
9. [29TajlandSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/THA)
10. [30LibanSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LBN)

### Viši srednji dohodak

38. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44

1. [34Južnoafrička RepublikaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/ZAF)
2. [35SrbijaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/SRB)
3. [36UkrajinaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/UKR)
4. [37Šri LankaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/LKA)
5. [38TurskaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/TUR)
6. [39AzerbejdžanSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/AZE)
7. [40SurinamSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/SUR)
8. [41Dominikanska RepublikaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/DOM)
9. [42Ekvatorijalna GvinejaSrednji47](https://criora.com/sr/atlas/GNQ)
10. [43Bosna i HercegovinaSrednji47](https://criora.com/sr/atlas/BIH)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=TUR)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 12,0 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 87,6 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +12,3.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (87,6); Uvoz energije (72,0); Udeo obnovljive električne energije (64,6); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,3); Pristup čistim gorivima (4,7).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive energije  12,0 % ukupne energije | 12,0 % ukupne energije | 2021 | 87,6 | +12,3 | -3,0 |
| Uvoz energije  72,0 % potrošnje energije | 72,0 % potrošnje energije | 2023 | 72,0 | +28,2 | +25,2 |
| Udeo obnovljive električne energije  35,4 % ukupne proizvodnje | 35,4 % ukupne proizvodnje | 2021 | 64,6 | -10,4 | -20,3 |
| Potrošnja energije po stanovniku  1.925 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 1.925 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2024 | 60,2 | -5,7 | -6,3 |
| Rizik od rečnih poplava  6,0 od 10 | 6,0 od 10 | 2026 | 60,0 | +9,0 | -5,0 |
| Temperatura površine tla  22,4 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 22,4 °C | 2021 | 54,8 | -10,3 | -12,7 |
| Emisije CO2 po stanovniku  5,38 t CO2e po stanovniku | 5,38 t CO2e po stanovniku | 2024 | 41,8 | +13,1 | +6,4 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  34,5 % ukupne proizvodnje | 34,5 % ukupne proizvodnje | 2024 | 34,6 | +28,6 | +3,2 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  68,6 od 100 | 68,6 od 100 | 2025 | 31,4 | +7,6 | +7,0 |
| Stepen-dani grejanja  2.497 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 2.497 stepen-dana | 2024 | 30,2 | +19,7 | +19,1 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  21,6 µg/m³ | 21,6 µg/m³ | 2020 | 18,9 | +1,5 | -4,9 |
| Stepen-dani hlađenja  676 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 676 stepen-dana | 2024 | 16,1 | -36,4 | -36,3 |
| Energetska intenzivnost  2,27 MJ po dolaru BDP-a | 2,27 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 7,3 | -6,5 | -6,3 |
| Pristup čistim gorivima  95,3 % stanovništva | 95,3 % stanovništva | 2023 | 4,7 | -3,9 | -2,9 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0,41 dan | 0,41 dan | 2024 | 0,3 | -3,5 | -8,6 |
| Indeks suše (SPEI)  0,30 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,30 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 0,0 | -12,7 | -30,6 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Turska: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/TUR
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_TUR_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Turska: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/TUR},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
