---
title: "Tuvalu: klimatski rizik i porast nivoa mora · Criora"
description: "Tuvalu: rizik 39 od 100, nizak. Glavne pretnje: porast nivoa mora i cunamiji. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/TUV"
language: "sr"
---

# Tuvalu Klimatski rizik i porast nivoa mora

Tuvalu: rizik 39 od 100, nizak.

Region
:   Okeanija

Podregion
:   Polinezija

Prihod
:   Viši srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Glavna pretnja, porast nivoa mora, ne ulazi u ocenu: svetske karte poplava po kojima INFORM računa ne vide ova ostrva, pa ovde nema ocene poplava s mora. Ocena 39 proizlazi iz ostalih pretnji i iz toga kako se zemlja s njima nosi.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
|  | Porast nivoa mora |  | Nije ocenjen |
| 5,8 od 10 | Cunami |  | Srednji |
| 4,4 od 10 | Epidemije |  | Srednji |
| 4,2 od 10 | Suša |  | Srednji |

[Ispod su još 4 pretnje: vetar tropskih ciklona (0,2 od 10), zemljotres (0,1 od 10), rečna poplava (0,0 od 10), sukobi (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/TUV#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (6,8 od 10).

Nivo mora

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,25 m → +0,83 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,23 m → +0,64 m

Porast u odnosu na period 1995-2014, regionalna projekcija IPCC AR6 za ovu obalu.

Budućnost
:   [+2,3 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu](https://criora.com/sr/atlas/TUV#future)

Gradovi
:   Nema grada sa milion stanovnika

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=-8.50053902809332&lon=179.20615250000003&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 39

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 18  Klima i energija   Slab    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 45  Priroda   +1,4   Srednji    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 31  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 47  Rizik slabog upravljanja   Srednji    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 55  Rizik slabe adaptacije   -3,5   Srednji    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 0,2 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |
| 0,1 | Zemljotres |  | Slab |
| 0,0 | Rečna poplava |  | Slab |
| 0,0 | Sukobi |  | Slab |

0,2 od 10 za vetar tropskih ciklona je ocena samog INFORM-a (poređenja radi: Fidži 6,8, Vanuatu 6,3). INFORM ovde računa samo vetar; talase i olujni nalet mora kojima cikloni plave niska ostrva svrstava u obalne poplave, a takve poplave njegove karte na ovim ostrvima ne vide.

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
:   Više padavina nego obično: 8 od 14 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1980. godine); obično bude oko 5. Slab znak, možda slučajnost.

Mart-maj
:   Više padavina nego obično: 8 od 10 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1980. godine); obično bude oko 3. Jasan znak.

„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#TUV)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+2,3 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +1,5 °C → +2,3 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,4 °C → +1,6 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 2,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+33 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +58 mm → +33 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +78 mm → +133 mm

Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. Izvor nema godišnju sumu padavina za ovu zemlju: ERA5-Land ne pokriva more, pa promenu nema s čim uporediti.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Tuvalu u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Polinezija

2. mesto od 3, računajući od najbezbednije

1. [1SamoaNizak38](https://criora.com/sr/atlas/WSM)
2. [2TuvaluNizak39](https://criora.com/sr/atlas/TUV)
3. [3TongaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/TON)

### Okeanija

7. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 40

1. [3PalauNizak31](https://criora.com/sr/atlas/PLW)
2. [4FidžiNizak34](https://criora.com/sr/atlas/FJI)
3. [5SamoaNizak38](https://criora.com/sr/atlas/WSM)
4. [6NauruNizak39](https://criora.com/sr/atlas/NRU)
5. [7TuvaluNizak39](https://criora.com/sr/atlas/TUV)
6. [8Maršalska OstrvaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/MHL)
7. [9TongaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/TON)
8. [10MikronezijaSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/FSM)
9. [11KiribatiSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KIR)
10. [12VanuatuSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/VUT)

### Viši srednji dohodak

12. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44

1. [8Zelenortska OstrvaNizak37](https://criora.com/sr/atlas/CPV)
2. [9Crna GoraNizak37](https://criora.com/sr/atlas/MNE)
3. [10SamoaNizak38](https://criora.com/sr/atlas/WSM)
4. [11BelorusijaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/BLR)
5. [12TuvaluNizak39](https://criora.com/sr/atlas/TUV)
6. [13JamajkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/JAM)
7. [14Maršalska OstrvaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/MHL)
8. [15Severna MakedonijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/MKD)
9. [16GruzijaSrednji40](https://criora.com/sr/atlas/GEO)
10. [17MalezijaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/MYS)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=TUV)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 5,20 % ukupne energije za 2022. godinu. To je rizik 94,6 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 68,0, pa je razlika u odnosu na svet +26,6.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (94,6); Stepen-dani hlađenja (85,3); Udeo obnovljive električne energije (84,2); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0); Rizik od rečnih poplava (0,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive energije  5,20 % ukupne energije | 5,20 % ukupne energije | 2022 | 94,6 | +26,6 | +13,9 |
| Stepen-dani hlađenja  3.589 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 3.589 stepen-dana | 2024 | 85,3 | +32,8 | +14,2 |
| Udeo obnovljive električne energije  15,8 % ukupne proizvodnje | 15,8 % ukupne proizvodnje | 2021 | 84,2 | +9,3 | +0,3 |
| Temperatura površine tla  28,9 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 28,9 °C | 2021 | 68,3 | +3,3 | +5,4 |
| Pristup čistim gorivima  77,0 % stanovništva | 77,0 % stanovništva | 2023 | 23,0 | +14,4 | -17,5 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  84,5 od 100 | 84,5 od 100 | 2025 | 15,5 | -8,3 | -4,6 |
| Energetska intenzivnost  2,79 MJ po dolaru BDP-a | 2,79 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 10,2 | -3,6 | -14,0 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  5,31 dan | 5,31 dan | 2024 | 3,4 | -0,4 | +2,6 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  5,92 µg/m³ | 5,92 µg/m³ | 2020 | 1,2 | -16,2 | -6,5 |
| Rizik od rečnih poplava  0 od 10 | 0 od 10 | 2026 | 0,0 | -51,0 | 0,0 |
| Stepen-dani grejanja  0 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0 stepen-dana | 2020 | 0,0 | -5,6 | 0,0 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  0 % ukupne proizvodnje | 0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 0,0 | 0,0 | 0,0 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Tuvalu: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/TUV
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_TUV_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Tuvalu: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/TUV},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
