---
title: "Tanzanija: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Tanzanija: rizik 49 od 100, srednji. Glavne pretnje: epidemije i suše. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/TZA"
language: "sr"
---

# Tanzanija Klimatski rizik i karta opasnosti

Tanzanija: rizik 49 od 100, srednji.

Region
:   Afrika

Podregion
:   Istočna Afrika

Prihod
:   Niži srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 6,9 od 10 | Epidemije |  | Visok |
| 4,7 od 10 | Suša |  | Srednji |
| 4,4 od 10 | Zemljotres |  | Srednji |
| 4,2 od 10 | Rečna poplava |  | Srednji |

[Ispod su još 4 pretnje: sukobi (8,5 od 10), priobalna poplava (3,2 od 10), cunami (3,1 od 10), vetar tropskih ciklona (0,7 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/TZA#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,8 od 10).

Budućnost
:   [+3,1 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +79 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/TZA#future)

Gradovi
:   [Dar es Salam, Mvanza](https://criora.com/sr/atlas/TZA#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.](https://criora.com/sr/?lat=-6.798067&lon=39.266396&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1)

Nizak  Nizak-Srednji  Srednji-Visok  Visok  Izuzetno visok

Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=-6.798067&lon=39.266396&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1)

Još na mapi: [zemljotresi](https://criora.com/sr/?lat=-6.798067&lon=39.266396&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1) · [rečne poplave](https://criora.com/sr/?lat=-6.798067&lon=39.266396&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=-6.798067&lon=39.266396&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 49

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 36  Klima i energija   Nizak    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 38  Priroda   +0,4   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 43  Društvo   Srednji    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 60  Rizik slabog upravljanja   Visok    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 69  Rizik slabe adaptacije   -1,8   Visok    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 8,5 | Sukobi |  | Opasan |
| 3,2 | Priobalna poplava |  | Nizak |
| 3,1 | Cunami |  | Nizak |
| 0,7 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 13,8% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
:   Više padavina nego obično: 13 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Slab znak, možda slučajnost.

Januar-mart
:   Kigoma i šira okolina, gde živi 4% stanovništva zemlje: toplije nego obično, 16 od 23 godine sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 8. Jasan znak.

Februar-april
:   Toplije nego obično: 12 od 19 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Jasan znak.

„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#TZA)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,1 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,1 °C → +3,1 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,6 °C → +2,1 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 3,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+123 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +91 mm → +123 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +63 mm → +47 mm

Najsuvlji mesec: oko 2 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 940 mm, pa će porast do 2080. biti oko 13 % godišnje sume.

8,8%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   8,1% → 8,8%

Ako se emisije smanje
:   8% → 6,9%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 4,9%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

2,5%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   2,2% → 2,5%

Ako emisije prestanu da rastu
:   1,5% → 2%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 2%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 14% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Tropska 77%

2050

Tropska 84%

2080

Tropska 87%

Polarna: bez toplog godišnjeg dobaUmereno topla: blage zimeTropska: toplo cele godineSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Tanga · Kopno pod vodom 9,6%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=-5.07&lon=39.09&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,24 m → +0,79 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,22 m → +0,57 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu.

- [Dar es Salam](https://criora.com/sr/atlas/TZA/dar-es-salaam)   · 8,56 mil. stanovnika
- [Mvanza](https://criora.com/sr/atlas/TZA/mwanza)   · 1,45 mil. stanovnika

Nijedan od ovih gradova ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu od 626 velikih gradova sveta.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Tanzanija u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Istočna Afrika

5. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52

1. [1MauricijusNizak31](https://criora.com/sr/atlas/MUS)
2. [2SejšeliNizak32](https://criora.com/sr/atlas/SYC)
3. [3RuandaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/RWA)
4. [4Komorska OstrvaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/COM)
5. [5TanzanijaSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/TZA)
6. [6DžibutiSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/DJI)
7. [7ZimbabveSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ZWE)
8. [8EritrejaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ERI)
9. [9ZambijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ZMB)
10. [10KenijaSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/KEN)

### Afrika

19. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51

1. [15LesotoSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/LSO)
2. [16Ekvatorijalna GvinejaSrednji47](https://criora.com/sr/atlas/GNQ)
3. [17TogoSrednji48](https://criora.com/sr/atlas/TGO)
4. [18AlžirSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/DZA)
5. [19TanzanijaSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/TZA)
6. [20LibijaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LBY)
7. [21AngolaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/AGO)
8. [22SenegalSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/SEN)
9. [23DžibutiSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/DJI)
10. [24Gvineja-BisaoSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/GNB)

### Niži srednji dohodak

16. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50

1. [12MarokoSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/MAR)
2. [13LesotoSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/LSO)
3. [14Solomonska OstrvaSrednji47](https://criora.com/sr/atlas/SLB)
4. [15TogoSrednji48](https://criora.com/sr/atlas/TGO)
5. [16TanzanijaSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/TZA)
6. [17LibanSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LBN)
7. [18NepalSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/NPL)
8. [19BolivijaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/BOL)
9. [20LaosSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LAO)
10. [21UzbekistanSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/UZB)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=TZA)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Pristup čistim gorivima”: 9,80 % stanovništva za 2023. godinu. To je rizik 90,2 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 8,6, pa je razlika u odnosu na svet +81,6.

Rizik najviše podižu: Pristup čistim gorivima (90,2); Temperatura površine tla (72,8); Udeo obnovljive električne energije (62,8); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,2).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Pristup čistim gorivima  9,80 % stanovništva | 9,80 % stanovništva | 2023 | 90,2 | +81,6 | +3,4 |
| Temperatura površine tla  31,1 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 31,1 °C | 2021 | 72,8 | +7,8 | -1,2 |
| Udeo obnovljive električne energije  37,2 % ukupne proizvodnje | 37,2 % ukupne proizvodnje | 2021 | 62,8 | -12,2 | -11,9 |
| Stepen-dani hlađenja  1.808 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 1.808 stepen-dana | 2024 | 43,0 | -9,5 | -22,9 |
| Rizik od rečnih poplava  4,2 od 10 | 4,2 od 10 | 2026 | 42,0 | -9,0 | -5,5 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  64,7 od 100 | 64,7 od 100 | 2025 | 35,3 | +11,5 | +21,9 |
| Potrošnja energije po stanovniku  401 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 401 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 31,8 | -23,3 | -2,0 |
| Energetska intenzivnost  6,38 MJ po dolaru BDP-a | 6,38 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 30,3 | +12,8 | +6,7 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  25,1 µg/m³ | 25,1 µg/m³ | 2020 | 22,8 | +5,4 | -6,8 |
| Udeo obnovljive energije  78,3 % ukupne energije | 78,3 % ukupne energije | 2021 | 18,8 | -56,5 | -11,5 |
| Uvoz energije  12,9 % potrošnje energije | 12,9 % potrošnje energije | 2022 | 12,9 | -14,8 | +3,5 |
| Emisije CO2 po stanovniku  0,31 t CO2e po stanovniku | 0,31 t CO2e po stanovniku | 2024 | 6,1 | -22,6 | -2,8 |
| Stepen-dani grejanja  18,0 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 18,0 stepen-dana | 2024 | 0,2 | -10,3 | -0,6 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0,35 dana | 0,35 dana | 2024 | 0,2 | -3,6 | -5,1 |
| Indeks suše (SPEI)  0,98 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,98 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 0,0 | -12,7 | -19,3 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  0 % ukupne proizvodnje | 0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 0,0 | 0,0 | 0,0 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Tanzanija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/TZA
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_TZA_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Tanzanija: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/TZA},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
