---
title: "Uganda: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Uganda: rizik 54 od 100, srednji. Glavne pretnje: epidemije i suše. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/UGA"
language: "sr"
---

# Uganda Klimatski rizik i karta opasnosti

Uganda: rizik 54 od 100, srednji.

Region
:   Afrika

Podregion
:   Istočna Afrika

Prihod
:   Nizak

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 7,7 od 10 | Epidemije |  | Visok |
| 7,0 od 10 | Suša |  | Visok |

[Ispod je još 6 pretnji: sukobi (8,4 od 10), rečna poplava (3,9 od 10), zemljotres (3,7 od 10), priobalna poplava (0,0 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/UGA#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,7 od 10).

Budućnost
:   [+2,8 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu](https://criora.com/sr/atlas/UGA#future)

Gradovi
:   [Kampala](https://criora.com/sr/atlas/UGA#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.](https://criora.com/sr/?lat=0.318605&lon=32.581378&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1)

Nizak  Nizak-Srednji  Srednji-Visok  Visok  Izuzetno visok

Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=0.318605&lon=32.581378&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1)

Još na mapi: [rečne poplave](https://criora.com/sr/?lat=0.318605&lon=32.581378&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1) · [zemljotresi](https://criora.com/sr/?lat=0.318605&lon=32.581378&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=0.318605&lon=32.581378&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 54

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 33  Klima i energija   Nizak    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 37  Priroda   +0,3   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 56  Društvo   Srednji    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 70  Rizik slabog upravljanja   Visok    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 73  Rizik slabe adaptacije   +0,8   Visok    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 8,4 | Sukobi |  | Opasan |
| 3,9 | Rečna poplava |  | Nizak |
| 3,7 | Zemljotres |  | Nizak |
| 0,0 | Priobalna poplava |  | Slab |
| 0,0 | Cunami |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 12,1% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
:   Više padavina nego obično: 13 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Slab znak, možda slučajnost.

Februar-april
:   Toplije nego obično: 11 od 19 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Slab znak, možda slučajnost.

„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#UGA)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+2,8 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,0 °C → +2,8 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,6 °C → +2,1 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 2,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+337 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +268 mm → +337 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +161 mm → +131 mm

Najsuvlji mesec: oko 5 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.320 mm, pa će porast do 2080. biti oko 26 % godišnje sume.

12%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   9,4% → 12%

Ako se emisije smanje
:   9,4% → 7,8%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 9,4%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

3,7%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   3,1% → 3,7%

Ako emisije prestanu da rastu
:   2,5% → 3%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 2,3%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Tropska 97%

2050

Tropska 98%

2080

Tropska 99%

Polarna: bez toplog godišnjeg dobaUmereno topla: blage zimeTropska: toplo cele godineSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Bez izlaza na more, nije primenljivo.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu.

- [Kampala](https://criora.com/sr/atlas/UGA/kampala)   · 4,27 mil. stanovnika

Kampala ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Uganda u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Istočna Afrika

13. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52

1. [9ZambijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ZMB)
2. [10KenijaSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/KEN)
3. [11MalaviSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/MWI)
4. [12BurundiSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/BDI)
5. [13UgandaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/UGA)
6. [14EtiopijaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/ETH)
7. [15MadagaskarSrednji57](https://criora.com/sr/atlas/MDG)
8. [16MozambikSrednji57](https://criora.com/sr/atlas/MOZ)
9. [17Južni SudanVisok60](https://criora.com/sr/atlas/SSD)
10. [18SomalijaVisok66](https://criora.com/sr/atlas/SOM)

### Afrika

37. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51

1. [33Sijera LeoneSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/SLE)
2. [34KenijaSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/KEN)
3. [35MalaviSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/MWI)
4. [36BurundiSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/BDI)
5. [37UgandaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/UGA)
6. [38Burkina FasoSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/BFA)
7. [39EtiopijaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/ETH)
8. [40Republika KongoSrednji55](https://criora.com/sr/atlas/COG)
9. [41MauritanijaSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/MRT)
10. [42MadagaskarSrednji57](https://criora.com/sr/atlas/MDG)

### Nizak dohodak

9. mesto od 25, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 57

1. [5GambijaSrednji52](https://criora.com/sr/atlas/GMB)
2. [6Sijera LeoneSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/SLE)
3. [7MalaviSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/MWI)
4. [8BurundiSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/BDI)
5. [9UgandaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/UGA)
6. [10Burkina FasoSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/BFA)
7. [11EtiopijaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/ETH)
8. [12MadagaskarSrednji57](https://criora.com/sr/atlas/MDG)
9. [13MozambikSrednji57](https://criora.com/sr/atlas/MOZ)
10. [14LiberijaSrednji57](https://criora.com/sr/atlas/LBR)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=UGA)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Pristup čistim gorivima”: 1,80 % stanovništva za 2023. godinu. To je rizik 98,2 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 8,6, pa je razlika u odnosu na svet +89,6.

Rizik najviše podižu: Pristup čistim gorivima (98,2); Temperatura površine tla (70,8); Stepen-dani hlađenja (50,7); najmanje: Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Pristup čistim gorivima  1,80 % stanovništva | 1,80 % stanovništva | 2023 | 98,2 | +89,6 | +11,4 |
| Temperatura površine tla  30,1 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 30,1 °C | 2021 | 70,8 | +5,8 | -3,2 |
| Stepen-dani hlađenja  2.132 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 2.132 stepen-dana | 2024 | 50,7 | -1,8 | -15,2 |
| Energetska intenzivnost  9,86 MJ po dolaru BDP-a | 9,86 MJ po dolaru BDP-a | 2022 | 49,8 | +36,0 | +29,3 |
| Rizik od rečnih poplava  3,9 od 10 | 3,9 od 10 | 2026 | 39,0 | -12,0 | -8,5 |
| Potrošnja energije po stanovniku  497 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 497 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 35,7 | -19,4 | +1,9 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  33,8 µg/m³ | 33,8 µg/m³ | 2020 | 32,7 | +15,3 | +3,2 |
| Uvoz energije  20,5 % potrošnje energije | 20,5 % potrošnje energije | 2022 | 20,5 | -7,2 | +11,1 |
| Udeo obnovljive električne energije  90,0 % ukupne proizvodnje | 90,0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 10,0 | -65,0 | -64,7 |
| Udeo obnovljive energije  90,9 % ukupne energije | 90,9 % ukupne energije | 2022 | 5,7 | -62,3 | -23,5 |
| Emisije CO2 po stanovniku  0,17 t CO2e po stanovniku | 0,17 t CO2e po stanovniku | 2024 | 3,4 | -25,3 | -5,5 |
| Stepen-dani grejanja  3,77 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 3,77 stepen-dana | 2024 | 0,0 | -10,5 | -0,9 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  0 % ukupne proizvodnje | 0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 0,0 | 0,0 | 0,0 |
| Indeks suše (SPEI)  0,34 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,34 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 0,0 | -12,7 | -19,3 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0 dana | 0 dana | 2020 | 0,0 | -0,6 | -1,8 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Uganda: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/UGA
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_UGA_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Uganda: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/UGA},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
