---
title: "Urugvaj: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Urugvaj: rizik 33 od 100, nizak. Glavna pretnja: epidemije. Rizik je nedavno opao. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/URY"
language: "sr"
---

# Urugvaj Klimatski rizik i karta opasnosti

Urugvaj: rizik 33 od 100, nizak.

Region
:   Amerike

Podregion
:   Južna Amerika

Prihod
:   Visok

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 6,2 od 10 | Epidemije |  | Visok |

[Ispod je još 7 pretnji: rečna poplava (3,9 od 10), priobalna poplava (3,8 od 10), suša (3,6 od 10), sukobi (0,4 od 10), zemljotres (0,1 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/URY#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (10,0 od 10).

Budućnost
:   [+2,3 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +71 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/URY#future)

Gradovi
:   [Montevideo](https://criora.com/sr/atlas/URY#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.](https://criora.com/sr/?lat=-34.905376&lon=-56.186823&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

0  3 m

Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=-34.905376&lon=-56.186823&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

Još na mapi: [suše](https://criora.com/sr/?lat=-34.905376&lon=-56.186823&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=-34.905376&lon=-56.186823&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 33

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 31  Klima i energija   Nizak    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 25  Priroda   -0,2   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 22  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 41  Rizik slabog upravljanja   Srednji    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 48  Rizik slabe adaptacije   -3,5   Srednji    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 3,9 | Rečna poplava |  | Nizak |
| 3,8 | Priobalna poplava |  | Nizak |
| 3,6 | Suša |  | Nizak |
| 0,4 | Sukobi |  | Slab |
| 0,1 | Zemljotres |  | Slab |
| 0,0 | Cunami |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,1% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
:   Više padavina nego obično: 13 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Slab znak, možda slučajnost.Rivera i šira okolina, gde živi 14% stanovništva zemlje: više padavina nego obično, 17 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.

Februar-april
:   Više padavina nego obično: 11 od 19 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Slab znak, možda slučajnost.

„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#URY)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+2,3 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +1,4 °C → +2,3 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,2 °C → +1,6 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 2,0 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+118 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +92 mm → +118 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +73 mm → +74 mm

Najsuvlji mesec: oko 3 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.040 mm, pa će porast do 2080. biti oko 11 % godišnje sume.

17%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   17% → 17%

Ako se emisije smanje
:   12% → 12%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 6,9%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

4,1%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   3,5% → 4,1%

Ako emisije prestanu da rastu
:   3,6% → 3,6%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 3,5%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Umereno topla 100%

2050

Umereno topla 100%

2080

Umereno topla 100%

Umereno topla: blage zime

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,21 m → +0,71 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,18 m → +0,50 m

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu.

- [Montevideo](https://criora.com/sr/atlas/URY/montevideo)   · 1,79 mil. stanovnika

Montevideo ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Urugvaj u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Južna Amerika

1. mesto od 12, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46

1. [1UrugvajNizak33](https://criora.com/sr/atlas/URY)
2. [2ČileSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/CHL)
3. [3ParagvajSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/PRY)
4. [4BrazilSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/BRA)
5. [5ArgentinaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/ARG)
6. [6GvajanaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/GUY)
7. [7SurinamSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/SUR)
8. [8BolivijaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/BOL)
9. [9KolumbijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/COL)
10. [10PeruSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/PER)

### Amerike

7. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42

1. [3GrenadaNizak32](https://criora.com/sr/atlas/GRD)
2. [4DominikaNizak33](https://criora.com/sr/atlas/DMA)
3. [5Sent Vinsent i GrenadiniNizak33](https://criora.com/sr/atlas/VCT)
4. [6BahamiNizak33](https://criora.com/sr/atlas/BHS)
5. [7UrugvajNizak33](https://criora.com/sr/atlas/URY)
6. [8KanadaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/CAN)
7. [9Sveta LucijaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/LCA)
8. [10Antigva i BarbudaNizak35](https://criora.com/sr/atlas/ATG)
9. [11Sjedinjene DržaveNizak37](https://criora.com/sr/atlas/USA)
10. [12JamajkaNizak39](https://criora.com/sr/atlas/JAM)

### Visok dohodak

32. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34

1. [28SlovenijaNizak33](https://criora.com/sr/atlas/SVN)
2. [29LitvanijaNizak33](https://criora.com/sr/atlas/LTU)
3. [30AndoraNizak33](https://criora.com/sr/atlas/AND)
4. [31BahamiNizak33](https://criora.com/sr/atlas/BHS)
5. [32UrugvajNizak33](https://criora.com/sr/atlas/URY)
6. [33HolandijaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/NLD)
7. [34FrancuskaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/FRA)
8. [35ČeškaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/CZE)
9. [36KanadaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/CAN)
10. [37LetonijaNizak34](https://criora.com/sr/atlas/LVA)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=URY)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Temperatura površine tla”: 24,9 °C za 2021. godinu. To je rizik 60,1 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 65,1, pa je razlika u odnosu na svet -4,9.

Rizik najviše podižu: Temperatura površine tla (60,1); Potrošnja energije po stanovniku (58,7); Uvoz energije (46,2); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,1).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Temperatura površine tla  24,9 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 24,9 °C | 2021 | 60,1 | -4,9 | -5,2 |
| Potrošnja energije po stanovniku  1.772 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 1.772 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 58,7 | +3,6 | +10,0 |
| Uvoz energije  46,2 % potrošnje energije | 46,2 % potrošnje energije | 2022 | 46,2 | +18,5 | +27,1 |
| Udeo obnovljive energije  57,8 % ukupne energije | 57,8 % ukupne energije | 2021 | 40,0 | -35,3 | -40,4 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  60,9 od 100 | 60,9 od 100 | 2025 | 39,1 | +15,3 | +14,9 |
| Rizik od rečnih poplava  3,9 od 10 | 3,9 od 10 | 2026 | 39,0 | -12,0 | -3,0 |
| Emisije CO2 po stanovniku  2,57 t CO2e po stanovniku | 2,57 t CO2e po stanovniku | 2024 | 28,7 | 0,0 | -0,5 |
| Stepen-dani hlađenja  700 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 700 stepen-dana | 2024 | 16,6 | -35,9 | -50,2 |
| Udeo obnovljive električne energije  84,4 % ukupne proizvodnje | 84,4 % ukupne proizvodnje | 2021 | 15,6 | -59,4 | -52,6 |
| Stepen-dani grejanja  990 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 990 stepen-dana | 2024 | 12,0 | +1,5 | +11,0 |
| Energetska intenzivnost  2,94 MJ po dolaru BDP-a | 2,94 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 11,0 | -6,5 | -2,6 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  10,6 µg/m³ | 10,6 µg/m³ | 2020 | 6,4 | -11,0 | -10,5 |
| Indeks suše (SPEI)  -0,15 (ispod 0: suvlje nego obično) | -0,15 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 6,1 | -6,6 | -12,8 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0,08 dana | 0,08 dana | 2024 | 0,1 | -3,7 | -2,1 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  0 % ukupne proizvodnje | 0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 0,0 | 0,0 | 0,0 |
| Pristup čistim gorivima  100 % stanovništva | 100 % stanovništva | 2023 | 0,0 | -8,6 | -5,6 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Urugvaj: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/URY
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_URY_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Urugvaj: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/URY},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
