---
title: "Uzbekistan: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Uzbekistan: rizik 50 od 100, srednji. Glavne pretnje: rečne poplave i zemljotresi. Rizik je nedavno opao. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/UZB"
language: "sr"
---

# Uzbekistan Klimatski rizik i karta opasnosti

Uzbekistan: rizik 50 od 100, srednji.

Region
:   Azija

Podregion
:   Centralna Azija

Prihod
:   Niži srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 8,3 od 10 | Rečna poplava |  | Opasan |
| 7,0 od 10 | Zemljotres |  | Visok |
| 6,6 od 10 | Suša |  | Visok |
| 5,4 od 10 | Epidemije |  | Srednji |

[Ispod su još 4 pretnje: sukobi (1,5 od 10), priobalna poplava (0,0 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/UZB#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (8,3 od 10).

Budućnost
:   [+4,2 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu](https://criora.com/sr/atlas/UZB#future)

Gradovi
:   [Taškent](https://criora.com/sr/atlas/UZB#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.](https://criora.com/sr/?lat=41.303828&lon=69.268823&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

0  3 m

Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=41.303828&lon=69.268823&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1)

Još na mapi: [zemljotresi](https://criora.com/sr/?lat=41.303828&lon=69.268823&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1) · [suše](https://criora.com/sr/?lat=41.303828&lon=69.268823&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=41.303828&lon=69.268823&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 50

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 63  Klima i energija   Visok    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 50  Priroda   +0,3   Srednji    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 26  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 55  Rizik slabog upravljanja   Srednji    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 56  Rizik slabe adaptacije   -6,6   Srednji    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 1,5 | Sukobi |  | Slab |
| 0,0 | Priobalna poplava |  | Slab |
| 0,0 | Cunami |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,1% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Januar-mart
:   Više padavina nego obično: 13 od 23 godine sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 8. Slab znak, možda slučajnost.

„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#UZB)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+4,2 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +3,0 °C → +4,2 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +2,6 °C → +2,9 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 5,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+38 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +39 mm → +38 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +23 mm → +34 mm

Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 170 mm, pa će porast do 2080. biti oko 22 % godišnje sume.

87%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   87% → 87%

Ako se emisije smanje
:   68% → 86%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 67%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

1,2%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   0,9% → 1,2%

Ako emisije prestanu da rastu
:   1% → 1,1%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 8% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Suva 85%

2050

Suva 87%

2080

Suva 90%

Polarna: bez toplog godišnjeg dobaKontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zimeSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Bez izlaza na more, nije primenljivo.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Taškent](https://criora.com/sr/atlas/UZB/tashkent)   · 2,67 mil. stanovnika   Zemljotresi: razorni potresi na čvrstom tlu (0,41 g), na mekom jači. Jače nego u 96% velikih gradova sveta.  Vrućina: 49 dana iznad 35 °C u 2025. godini. Više nego u 81% velikih gradova sveta.

g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Uzbekistan u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Centralna Azija

3. mesto od 5, računajući od najbezbednije

1. [1KazahstanSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KAZ)
2. [2KirgistanSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/KGZ)
3. [3UzbekistanSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/UZB)
4. [4TadžikistanSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/TJK)
5. [5TurkmenistanSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/TKM)

### Azija

33. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46

1. [29TajlandSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/THA)
2. [30LibanSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LBN)
3. [31NepalSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/NPL)
4. [32LaosSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LAO)
5. [33UzbekistanSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/UZB)
6. [34TadžikistanSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/TJK)
7. [35IndonezijaSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/IDN)
8. [36FilipiniSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/PHL)
9. [37IranSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/IRN)
10. [38TurkmenistanSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/TKM)

### Niži srednji dohodak

21. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50

1. [17LibanSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LBN)
2. [18NepalSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/NPL)
3. [19BolivijaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/BOL)
4. [20LaosSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LAO)
5. [21UzbekistanSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/UZB)
6. [22AngolaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/AGO)
7. [23SenegalSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/SEN)
8. [24DžibutiSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/DJI)
9. [25ZimbabveSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ZWE)
10. [26BeninSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/BEN)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=UZB)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 1,00 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 99,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +23,7.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (99,0); Indeks suše (SPEI) (95,2); Udeo obnovljive električne energije (92,9); najmanje: Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,3); Uvoz energije (1,5); Udeo uglja u električnoj energiji (11,2).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive energije  1,00 % ukupne energije | 1,00 % ukupne energije | 2021 | 99,0 | +23,7 | +8,4 |
| Indeks suše (SPEI)  -2,38 (ispod 0: suvlje nego obično) | -2,38 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 95,2 | +82,5 | +64,7 |
| Udeo obnovljive električne energije  7,08 % ukupne proizvodnje | 7,08 % ukupne proizvodnje | 2021 | 92,9 | +18,0 | +8,0 |
| Rizik od rečnih poplava  8,3 od 10 | 8,3 od 10 | 2026 | 83,0 | +32,0 | +18,0 |
| Temperatura površine tla  29,1 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 29,1 °C | 2021 | 68,7 | +3,7 | +1,2 |
| Potrošnja energije po stanovniku  1.394 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 1.394 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 54,3 | -0,8 | -1,7 |
| Energetska intenzivnost  7,55 MJ po dolaru BDP-a | 7,55 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 36,9 | +19,4 | +18,0 |
| Emisije CO2 po stanovniku  4,09 t CO2e po stanovniku | 4,09 t CO2e po stanovniku | 2024 | 36,7 | +8,0 | +1,3 |
| Stepen-dani grejanja  2.662 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 2.662 stepen-dana | 2024 | 32,2 | +21,7 | +21,1 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  32,0 µg/m³ | 32,0 µg/m³ | 2020 | 30,6 | +13,2 | +6,8 |
| Stepen-dani hlađenja  1.204 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 1.204 stepen-dana | 2024 | 28,6 | -23,9 | -23,8 |
| Pristup čistim gorivima  78,1 % stanovništva | 78,1 % stanovništva | 2023 | 21,9 | +13,3 | +14,3 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  11,1 % ukupne proizvodnje | 11,1 % ukupne proizvodnje | 2023 | 11,2 | -3,0 | -15,0 |
| Uvoz energije  1,55 % potrošnje energije | 1,55 % potrošnje energije | 2022 | 1,5 | -26,2 | -21,9 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0,45 dana | 0,45 dana | 2024 | 0,3 | -3,5 | -8,6 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Uzbekistan: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/UZB
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_UZB_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Uzbekistan: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/UZB},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
