---
title: "Venecuela: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Venecuela: rizik 55 od 100, srednji. Glavne pretnje: zemljotresi i priobalne poplave. Rizik je nedavno opao. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/VEN"
language: "sr"
---

# Venecuela Klimatski rizik i karta opasnosti

Venecuela: rizik 55 od 100, srednji.

Region
:   Amerike

Podregion
:   Južna Amerika

Prihod
:   Niži srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 8,0 od 10 | Zemljotres |  | Opasan |
| 6,7 od 10 | Priobalna poplava |  | Visok |
| 5,9 od 10 | Epidemije |  | Srednji |
| 5,7 od 10 | Rečna poplava |  | Srednji |

[Ispod su još 4 pretnje: sukobi (8,6 od 10), vetar tropskih ciklona (5,6 od 10), cunami (5,4 od 10), suša (1,9 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/VEN#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (8,7 od 10).

Budućnost
:   [+3,2 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +82 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/VEN#future)

Gradovi
:   [Karakas, Marakaibo, Valensija i još 2](https://criora.com/sr/atlas/VEN#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.](https://criora.com/sr/?lat=10.502944&lon=-66.918983&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Ne osećaju se  Razorni

Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=10.502944&lon=-66.918983&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1)

Još na mapi: [rečne poplave](https://criora.com/sr/?lat=10.502944&lon=-66.918983&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=10.502944&lon=-66.918983&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 55

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 43  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 43  Priroda   -0,3   Srednji    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 38  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 69  Rizik slabog upravljanja   Visok    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 81  Rizik slabe adaptacije   -2,8   Opasan    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 8,6 | Sukobi |  | Opasan |
| 5,6 | Vetar tropskih ciklona |  | Srednji |
| 5,4 | Cunami |  | Srednji |
| 1,9 | Suša |  | Slab |

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 3% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Decembar-februar
:   Toplije nego obično: 16 od 27 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.

Januar-mart
:   Suvlje nego obično: 16 od 23 godine sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 8. Jasan znak.Marakaibo i šira okolina, gde živi 13% stanovništva zemlje: toplije nego obično, 17 od 23 godine sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 8. Jasan znak.

Februar-april
:   Barcelona i šira okolina, gde živi 6% stanovništva zemlje: toplije nego obično, 13 od 19 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Jasan znak.

„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#VEN)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,2 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,1 °C → +3,2 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,6 °C → +1,9 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 4,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-329 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   -204 mm → -329 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   -82 mm → -30 mm

Najsuvlji mesec: oko 22 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 2.180 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 15 % godišnje sume.

10%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   6,9% → 10%

Ako se emisije smanje
:   3,2% → 3,9%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 3,8%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

4,7%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   4,3% → 4,7%

Ako emisije prestanu da rastu
:   4,4% → 4,2%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 4%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 6% teritorije pomera se u suvlju, aridniju zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Tropska 96%

2050

Tropska 95%

2080

Tropska 93%

Polarna: bez toplog godišnjeg dobaUmereno topla: blage zimeTropska: toplo cele godineSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Coro · Kopno pod vodom 3,6%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=11.42&lon=-69.68&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,26 m → +0,82 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,24 m → +0,62 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Karakas](https://criora.com/sr/atlas/VEN/caracas)   · 3,02 mil. stanovnika   Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,26 g), na mekom jači. Jače nego u 86% velikih gradova sveta.
- [Marakaibo](https://criora.com/sr/atlas/VEN/maracaibo)   · 2,43 mil. stanovnika   Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,21 g), na mekom jači. Jače nego u 82% velikih gradova sveta.
- [Valensija](https://criora.com/sr/atlas/VEN/valencia)   · 2,03 mil. stanovnika   Obilne kiše: 20 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 85% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,23 g), na mekom jači. Jače nego u 83% velikih gradova sveta.
- [Barkisimeto](https://criora.com/sr/atlas/VEN/barquisimeto)   · 1,28 mil. stanovnika   Zemljotresi: razorni potresi na čvrstom tlu (0,35 g), na mekom jači. Jače nego u 92% velikih gradova sveta.
- [Maracay](https://criora.com/sr/atlas/VEN/maracay)   · 1,27 mil. stanovnika   Obilne kiše: 19 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 82% velikih gradova sveta.  Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,21 g), na mekom jači. Jače nego u 81% velikih gradova sveta.

g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Venecuela u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Južna Amerika

12. mesto od 12, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46

1. [3ParagvajSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/PRY)
2. [4BrazilSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/BRA)
3. [5ArgentinaSrednji44](https://criora.com/sr/atlas/ARG)
4. [6GvajanaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/GUY)
5. [7SurinamSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/SUR)
6. [8BolivijaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/BOL)
7. [9KolumbijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/COL)
8. [10PeruSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/PER)
9. [11EkvadorSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ECU)
10. [12VenecuelaSrednji55](https://criora.com/sr/atlas/VEN)

### Amerike

33. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42

1. [26SalvadorSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/SLV)
2. [27KolumbijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/COL)
3. [28PeruSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/PER)
4. [29EkvadorSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ECU)
5. [30NikaragvaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/NIC)
6. [31MeksikoSrednji52](https://criora.com/sr/atlas/MEX)
7. [32GvatemalaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/GTM)
8. [33VenecuelaSrednji55](https://criora.com/sr/atlas/VEN)
9. [34HondurasSrednji55](https://criora.com/sr/atlas/HND)
10. [35HaitiVisok62](https://criora.com/sr/atlas/HTI)

### Niži srednji dohodak

35. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50

1. [31KamerunSrednji52](https://criora.com/sr/atlas/CMR)
2. [32TadžikistanSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/TJK)
3. [33KenijaSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/KEN)
4. [34KambodžaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/KHM)
5. [35VenecuelaSrednji55](https://criora.com/sr/atlas/VEN)
6. [36Republika KongoSrednji55](https://criora.com/sr/atlas/COG)
7. [37HondurasSrednji55](https://criora.com/sr/atlas/HND)
8. [38MauritanijaSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/MRT)
9. [39Papua Nova GvinejaSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/PNG)
10. [40IndijaSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/IND)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=VEN)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Stepen-dani hlađenja”: 3.062 stepen-dana za 2024. godinu. To je rizik 72,8 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 52,6, pa je razlika u odnosu na svet +20,3.

Rizik najviše podižu: Stepen-dani hlađenja (72,8); Temperatura površine tla (66,8); Udeo obnovljive energije (65,0); najmanje: Uvoz energije (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (0,1).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Stepen-dani hlađenja  3.062 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 3.062 stepen-dana | 2024 | 72,8 | +20,3 | +6,0 |
| Temperatura površine tla  28,2 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 28,2 °C | 2021 | 66,8 | +1,8 | +1,5 |
| Udeo obnovljive energije  33,7 % ukupne energije | 33,7 % ukupne energije | 2021 | 65,0 | -10,3 | -15,4 |
| Rizik od rečnih poplava  5,7 od 10 | 5,7 od 10 | 2026 | 57,0 | +6,0 | +15,0 |
| Potrošnja energije po stanovniku  1.331 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 1.331 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 53,5 | -1,6 | +4,8 |
| Indeks suše (SPEI)  -1,12 (ispod 0: suvlje nego obično) | -1,12 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 45,0 | +32,3 | +26,1 |
| Energetska intenzivnost  8,32 MJ po dolaru BDP-a | 8,32 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 41,2 | +23,7 | +27,6 |
| Emisije CO2 po stanovniku  3,39 t CO2e po stanovniku | 3,39 t CO2e po stanovniku | 2024 | 33,4 | +4,7 | +4,2 |
| Udeo obnovljive električne energije  81,7 % ukupne proizvodnje | 81,7 % ukupne proizvodnje | 2021 | 18,3 | -56,7 | -49,9 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  15,3 µg/m³ | 15,3 µg/m³ | 2020 | 11,7 | -5,7 | -5,2 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  90,2 od 100 | 90,2 od 100 | 2025 | 9,8 | -14,0 | -14,4 |
| Pristup čistim gorivima  93,5 % stanovništva | 93,5 % stanovništva | 2023 | 6,5 | -2,1 | +0,9 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  10,1 dan | 10,1 dan | 2024 | 6,4 | +2,6 | +4,3 |
| Stepen-dani grejanja  8,82 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 8,82 stepen-dana | 2024 | 0,1 | -10,4 | -1,0 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  0 % ukupne proizvodnje | 0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 0,0 | 0,0 | 0,0 |
| Uvoz energije  neto izvoznik: proizvodi 74 % više nego što troši | neto izvoznik: proizvodi 74 % više nego što troši | 2022 | 0,0 | -27,7 | -19,1 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Venecuela: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/VEN
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_VEN_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Venecuela: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/VEN},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
