---
title: "Vijetnam: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Vijetnam: rizik 49 od 100, srednji. Glavne pretnje: porast nivoa mora i rečne poplave. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/VNM"
language: "sr"
---

# Vijetnam Klimatski rizik i karta opasnosti

Vijetnam: rizik 49 od 100, srednji.

Region
:   Azija

Podregion
:   Jugoistočna Azija

Prihod
:   Viši srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 9,9 od 10 | Rečna poplava |  | Opasan |
| 9,6 od 10 | Priobalna poplava |  | Opasan |
| 6,7 od 10 | Epidemije |  | Visok |
| 5,9 od 10 | Cunami |  | Srednji |

[Ispod su još 4 pretnje: vetar tropskih ciklona (5,9 od 10), suša (4,0 od 10), zemljotres (3,5 od 10), sukobi (2,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/VNM#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (9,9 od 10).

Budućnost
:   [+2,9 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +76 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/VNM#future)

Gradovi
:   [Ho Ši Min, Hanoj, Kantho i još 2](https://criora.com/sr/atlas/VNM#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.](https://criora.com/sr/?lat=10.762125&lon=106.702985&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2)

0  100 cm

Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=10.762125&lon=106.702985&layer=slr_projections%3A%3Aprojections&band=2)

Još na mapi: [rečne poplave](https://criora.com/sr/?lat=10.762125&lon=106.702985&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1) · [priobalne poplave](https://criora.com/sr/?lat=10.762125&lon=106.702985&layer=flood_coastal%3A%3Ainundation&band=1) · [suše](https://criora.com/sr/?lat=10.762125&lon=106.702985&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1) · [zemljotresi](https://criora.com/sr/?lat=10.762125&lon=106.702985&layer=seismic_hazard%3A%3Apga_475&band=1) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=10.762125&lon=106.702985&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 49

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 67  Klima i energija   Visok    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 42  Priroda   +0,8   Srednji    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 22  Društvo   Nizak    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 55  Rizik slabog upravljanja   Srednji    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 57  Rizik slabe adaptacije   -0,3   Srednji    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 5,9 | Vetar tropskih ciklona |  | Srednji |
| 4,0 | Suša |  | Srednji |
| 3,5 | Zemljotres |  | Nizak |
| 2,0 | Sukobi |  | Nizak |

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 2,8% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
:   Toplije nego obično: 16 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.

Decembar-februar
:   Ho Ši Min i šira okolina, gde živi 20% stanovništva zemlje: toplije nego obično, 16 od 27 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.

Mart-maj
:   Suvlje nego obično: 10 od 17 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Slab znak, možda slučajnost.Buon Me Tuot i šira okolina, gde živi 2% stanovništva zemlje: suvlje nego obično, 12 od 17 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Jasan znak.

„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#VNM)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+2,9 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,1 °C → +2,9 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,7 °C → +2,1 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 3,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+106 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +85 mm → +106 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +74 mm → +35 mm

Najsuvlji mesec: oko 1 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 2.390 mm, pa će porast do 2080. biti oko 4 % godišnje sume.

14%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   8,9% → 14%

Ako se emisije smanje
:   4,7% → 4,7%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 4,6%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

10%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   8,1% → 10%

Ako emisije prestanu da rastu
:   6,6% → 8,1%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 5,6%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 32% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Umereno topla 47%

Tropska 53%

2050

30%

Tropska 70%

2080

15%

Tropska 85%

Umereno topla: blage zimeTropska: toplo cele godine

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Taj Bin · Kopno pod vodom 91%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=20.4503&lon=106.333&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,22 m → +0,76 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,19 m → +0,55 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

- [Ho Ši Min](https://criora.com/sr/atlas/VNM/ho-chi-minh-city)   · 9,82 mil. stanovnika   Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 131 km/h (kategorija 1). Jače nego u 89% velikih gradova sveta.  Priobalne poplave: 2,8% kopna oko centra (kvadrat 10 sa 10 km) stogodišnja poplava s mora prekrije slojem vode od najmanje 0,5 m; do 2080. 22%, ako emisije nastave da rastu. Više nego u 83% velikih primorskih gradova sveta.  Obilne kiše: 17 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 77% velikih gradova sveta.  Udeo tla koje se sleže više od 1 cm godišnje, u krugu od 15 km: 72%. Više nego u 99% velikih gradova sveta.
- [Hanoj](https://criora.com/sr/atlas/VNM/hanoi)   · 5,6 mil. stanovnika   Obilne kiše: 27 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 94% velikih gradova sveta.  Vrućina: do 39,8 °C u 2025. godini. Više nego u 76% velikih gradova sveta.  Udeo tla koje se sleže više od 1 cm godišnje, u krugu od 15 km: 46%. Više nego u 96% velikih gradova sveta.
- [Kantho](https://criora.com/sr/atlas/VNM/can-tho)   · 2,01 mil. stanovnika   Priobalne poplave: 5,5% kopna oko centra (kvadrat 10 sa 10 km) stogodišnja poplava s mora prekrije slojem vode od najmanje 0,5 m; do 2080. 15%, ako emisije nastave da rastu. Više nego u 89% velikih primorskih gradova sveta.  Obilne kiše: 18 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 79% velikih gradova sveta.
- [Hajfong](https://criora.com/sr/atlas/VNM/haiphong)   · 1,5 mil. stanovnika   Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 164 km/h (kategorija 2). Jače nego u 95% velikih gradova sveta.  Obilne kiše: 22 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 88% velikih gradova sveta.
- [Da Nang](https://criora.com/sr/atlas/VNM/da-nang)   · 1,29 mil. stanovnika   Tropski cikloni: jednom u 100 godina vetar oko 190 km/h (kategorija 3). Jače nego u 99% velikih gradova sveta.  Obilne kiše: 43 dana sa 20 mm kiše ili više u 2025. godini. Više nego u 98% velikih gradova sveta.  Priobalne poplave: 7,2% kopna oko centra (kvadrat 10 sa 10 km) stogodišnja poplava s mora prekrije slojem vode od najmanje 0,5 m; do 2080. 7,1%, ako emisije nastave da rastu. Više nego u 91% velikih primorskih gradova sveta.  Udeo tla koje se sleže više od 1 cm godišnje, u krugu od 15 km: 23%. Više nego u 94% velikih gradova sveta.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Vijetnam u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Jugoistočna Azija

5. mesto od 11, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 49

1. [1SingapurNizak20](https://criora.com/sr/atlas/SGP)
2. [2BrunejNizak36](https://criora.com/sr/atlas/BRN)
3. [3MalezijaSrednji41](https://criora.com/sr/atlas/MYS)
4. [4Istočni TimorSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/TLS)
5. [5VijetnamSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/VNM)
6. [6TajlandSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/THA)
7. [7LaosSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LAO)
8. [8IndonezijaSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/IDN)
9. [9FilipiniSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/PHL)
10. [10KambodžaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/KHM)

### Azija

28. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46

1. [24KirgistanSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/KGZ)
2. [25TurskaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/TUR)
3. [26Severna KorejaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/PRK)
4. [27AzerbejdžanSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/AZE)
5. [28VijetnamSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/VNM)
6. [29TajlandSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/THA)
7. [30LibanSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LBN)
8. [31NepalSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/NPL)
9. [32LaosSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LAO)
10. [33UzbekistanSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/UZB)

### Viši srednji dohodak

44. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44

1. [40SurinamSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/SUR)
2. [41Dominikanska RepublikaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/DOM)
3. [42Ekvatorijalna GvinejaSrednji47](https://criora.com/sr/atlas/GNQ)
4. [43Bosna i HercegovinaSrednji47](https://criora.com/sr/atlas/BIH)
5. [44VijetnamSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/VNM)
6. [45AlžirSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/DZA)
7. [46TajlandSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/THA)
8. [47LibijaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LBY)
9. [48SalvadorSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/SLV)
10. [49KolumbijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/COL)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=VNM)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Rizik od rečnih poplava”: 9,9 od 10 za 2026. godinu. To je rizik 99,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 51,0, pa je razlika u odnosu na svet +48,0.

Rizik najviše podižu: Rizik od rečnih poplava (99,0); Udeo obnovljive energije (74,9); Temperatura površine tla (65,5); najmanje: Pristup čistim gorivima (1,3); Stepen-dani grejanja (1,4); Indeks suše (SPEI) (7,9).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Rizik od rečnih poplava  9,9 od 10 | 9,9 od 10 | 2026 | 99,0 | +48,0 | +34,0 |
| Udeo obnovljive energije  24,2 % ukupne energije | 24,2 % ukupne energije | 2021 | 74,9 | -0,4 | -15,7 |
| Temperatura površine tla  27,6 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 27,6 °C | 2021 | 65,5 | +0,5 | -2,0 |
| Stepen-dani hlađenja  2.502 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 2.502 stepen-dana | 2024 | 59,5 | +7,0 | +7,1 |
| Udeo obnovljive električne energije  41,2 % ukupne proizvodnje | 41,2 % ukupne proizvodnje | 2021 | 58,8 | -16,2 | -26,1 |
| Potrošnja energije po stanovniku  1.018 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 1.018 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 48,6 | -6,5 | -7,4 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  44,8 % ukupne proizvodnje | 44,8 % ukupne proizvodnje | 2023 | 44,9 | +30,8 | +18,8 |
| Emisije CO2 po stanovniku  4,27 t CO2e po stanovniku | 4,27 t CO2e po stanovniku | 2024 | 37,5 | +8,8 | +2,1 |
| Uvoz energije  34,0 % potrošnje energije | 34,0 % potrošnje energije | 2022 | 34,0 | +6,3 | +10,6 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  41,1 dan | 41,1 dan | 2024 | 26,2 | +22,4 | +17,3 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  77,4 od 100 | 77,4 od 100 | 2025 | 22,6 | -1,2 | -1,8 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  20,8 µg/m³ | 20,8 µg/m³ | 2020 | 18,0 | +0,6 | -5,8 |
| Energetska intenzivnost  3,85 MJ po dolaru BDP-a | 3,85 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 16,1 | -1,4 | -2,8 |
| Indeks suše (SPEI)  -0,20 (ispod 0: suvlje nego obično) | -0,20 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 7,9 | -4,8 | -22,7 |
| Stepen-dani grejanja  112 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 112 stepen-dana | 2024 | 1,4 | -9,1 | -9,7 |
| Pristup čistim gorivima  98,7 % stanovništva | 98,7 % stanovništva | 2023 | 1,3 | -7,3 | -6,3 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Vijetnam: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/VNM
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_VNM_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Vijetnam: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/VNM},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
