---
title: "Jemen: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Jemen: rizik 65 od 100, visok. Glavne pretnje: epidemije i rečne poplave. Rizik je porastao za pet godina. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/YEM"
language: "sr"
---

# Jemen Klimatski rizik i karta opasnosti

Jemen: rizik 65 od 100, visok.

Region
:   Azija

Podregion
:   Zapadna Azija

Prihod
:   Nizak

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 6,1 od 10 | Epidemije |  | Visok |
| 5,9 od 10 | Rečna poplava |  | Srednji |
| 4,8 od 10 | Priobalna poplava |  | Srednji |
| 4,2 od 10 | Suša |  | Srednji |

[Ispod su još 4 pretnje: sukobi (9,6 od 10), cunami (3,6 od 10), vetar tropskih ciklona (3,5 od 10), zemljotres (1,7 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/YEM#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (8,0 od 10).

Budućnost
:   [+3,6 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu; nivo mora uz obalu +77 cm do 2100. godine u odnosu na period 1995-2014](https://criora.com/sr/atlas/YEM#future)

Gradovi
:   [Sana, Aden](https://criora.com/sr/atlas/YEM#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.](https://criora.com/sr/?lat=15.356679&lon=44.204648&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1)

Nizak  Nizak-Srednji  Srednji-Visok  Visok  Izuzetno visok

Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.

Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: rečne poplave, priobalne poplave.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=15.356679&lon=44.204648&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 65

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 49  Klima i energija   Srednji    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 52  Priroda   +1,9   Srednji    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 68  Društvo   Visok    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 81  Rizik slabog upravljanja   Opasan    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 76  Rizik slabe adaptacije   +2,8   Visok    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 9,6 | Sukobi |  | Opasan |
| 3,6 | Cunami |  | Nizak |
| 3,5 | Vetar tropskih ciklona |  | Nizak |
| 1,7 | Zemljotres |  | Slab |

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Januar-mart
:   Toplije nego obično: 13 od 23 godine sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 8. Slab znak, možda slučajnost.

„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#YEM)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,6 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,4 °C → +3,6 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +1,9 °C → +2,3 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 3,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+106 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +76 mm → +106 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   +58 mm → +62 mm

Najsuvlji mesec: oko 1 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 110 mm, pa će porast do 2080. biti oko 101 % godišnje sume.

86%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   98% → 86%

Ako se emisije smanje
:   98% → 98%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 100%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

0,2%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   0,1% → 0,2%

Ako emisije prestanu da rastu
:   0,6% → 0,1%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

Suva 100%

2050

Suva 100%

2080

Suva 100%

Umereno topla: blage zimeTropska: toplo cele godineSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Aden · Kopno pod vodom 25%Dubina vode na mapi 0 m3 m[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?lat=12.7797&lon=45.0095&view=1&layer=flood_coastal::inundation&band=5)[Natural Earth](https://www.naturalearthdata.com/)

#### Porast nivoa mora uz obalu

1995-201420502100

Ako emisije nastave da rastu
:   +0,23 m → +0,77 m

Ako emisije prestanu da rastu
:   +0,20 m → +0,53 m

#### Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu.

- [Sana](https://criora.com/sr/atlas/YEM/sanaa)   · 3,53 mil. stanovnika
- [Aden](https://criora.com/sr/atlas/YEM/aden)   · 1,15 mil. stanovnika

Nijedan od ovih gradova ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu od 626 velikih gradova sveta.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Jemen u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Zapadna Azija

18. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42

1. [9JordanSrednji42](https://criora.com/sr/atlas/JOR)
2. [10KuvajtSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/KWT)
3. [11JermenijaSrednji43](https://criora.com/sr/atlas/ARM)
4. [12TurskaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/TUR)
5. [13AzerbejdžanSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/AZE)
6. [14LibanSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/LBN)
7. [15IrakSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/IRQ)
8. [16Palestinske teritorijeVisok61](https://criora.com/sr/atlas/PSE)
9. [17SirijaVisok65](https://criora.com/sr/atlas/SYR)
10. [18JemenVisok65](https://criora.com/sr/atlas/YEM)

### Azija

48. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46

1. [39KambodžaSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/KHM)
2. [40IndijaSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/IND)
3. [41IrakSrednji56](https://criora.com/sr/atlas/IRQ)
4. [42Palestinske teritorijeVisok61](https://criora.com/sr/atlas/PSE)
5. [43BangladešVisok61](https://criora.com/sr/atlas/BGD)
6. [44MjanmarVisok62](https://criora.com/sr/atlas/MMR)
7. [45PakistanVisok65](https://criora.com/sr/atlas/PAK)
8. [46SirijaVisok65](https://criora.com/sr/atlas/SYR)
9. [47AvganistanVisok65](https://criora.com/sr/atlas/AFG)
10. [48JemenVisok65](https://criora.com/sr/atlas/YEM)

### Nizak dohodak

24. mesto od 25, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 57

1. [16MaliVisok60](https://criora.com/sr/atlas/MLI)
2. [17Južni SudanVisok60](https://criora.com/sr/atlas/SSD)
3. [18Centralnoafrička RepublikaVisok61](https://criora.com/sr/atlas/CAF)
4. [19SudanVisok62](https://criora.com/sr/atlas/SDN)
5. [20DR KongoVisok62](https://criora.com/sr/atlas/COD)
6. [21ČadVisok64](https://criora.com/sr/atlas/TCD)
7. [22SirijaVisok65](https://criora.com/sr/atlas/SYR)
8. [23AvganistanVisok65](https://criora.com/sr/atlas/AFG)
9. [24JemenVisok65](https://criora.com/sr/atlas/YEM)
10. [25SomalijaVisok66](https://criora.com/sr/atlas/SOM)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=YEM)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 3,70 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 96,2 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +20,9.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (96,2); Temperatura površine tla (93,3); Udeo obnovljive električne energije (89,5); najmanje: Uvoz energije (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (0,4).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Udeo obnovljive energije  3,70 % ukupne energije | 3,70 % ukupne energije | 2021 | 96,2 | +20,9 | +5,6 |
| Temperatura površine tla  41,1 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 41,1 °C | 2021 | 93,3 | +28,3 | +25,8 |
| Udeo obnovljive električne energije  10,5 % ukupne proizvodnje | 10,5 % ukupne proizvodnje | 2021 | 89,5 | +14,5 | +4,6 |
| Stepen-dani hlađenja  3.273 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 3.273 stepen-dana | 2024 | 77,8 | +25,3 | +25,4 |
| Indeks suše (SPEI)  -1,58 (ispod 0: suvlje nego obično) | -1,58 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 63,4 | +50,7 | +32,8 |
| Rizik od rečnih poplava  5,9 od 10 | 5,9 od 10 | 2026 | 59,0 | +8,0 | -6,0 |
| Pristup čistim gorivima  47,3 % stanovništva | 47,3 % stanovništva | 2023 | 52,7 | +44,1 | +45,1 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  34,8 µg/m³ | 34,8 µg/m³ | 2020 | 33,9 | +16,5 | +10,1 |
| Zaštita obale prirodnim staništima  70,7 od 100 | 70,7 od 100 | 2025 | 29,3 | +5,5 | +4,9 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  34,7 dana | 34,7 dana | 2024 | 22,1 | +18,3 | +13,2 |
| Potrošnja energije po stanovniku  155 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 155 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 14,6 | -40,5 | -41,4 |
| Energetska intenzivnost  2,07 MJ po dolaru BDP-a | 2,07 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 6,2 | -11,3 | -12,7 |
| Emisije CO2 po stanovniku  0,26 t CO2e po stanovniku | 0,26 t CO2e po stanovniku | 2024 | 5,2 | -23,5 | -30,2 |
| Stepen-dani grejanja  35,5 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 35,5 stepen-dana | 2024 | 0,4 | -10,1 | -10,7 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  0 % ukupne proizvodnje | 0 % ukupne proizvodnje | 2021 | 0,0 | 0,0 | -5,6 |
| Uvoz energije  neto izvoznik: proizvodi 11 % više nego što troši | neto izvoznik: proizvodi 11 % više nego što troši | 2022 | 0,0 | -27,7 | -23,4 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Jemen: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/YEM
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_YEM_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Jemen: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/YEM},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
