---
title: "Zimbabve: klimatski rizik i karta opasnosti · Criora"
description: "Zimbabve: rizik 51 od 100, srednji. Glavne pretnje: suše i epidemije. Na osnovu podataka Svetske banke, INFORM i ND-GAIN."
url: "https://criora.com/sr/atlas/ZWE"
language: "sr"
---

# Zimbabve Klimatski rizik i karta opasnosti

Zimbabve: rizik 51 od 100, srednji.

Region
:   Afrika

Podregion
:   Istočna Afrika

Prihod
:   Niži srednji

1. Slab
2. Nizak
3. Srednji
4. Visok
5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.

## Glavne pretnje

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 9,4 od 10 | Suša |  | Opasan |
| 5,1 od 10 | Epidemije |  | Srednji |

[Ispod je još 6 pretnji: rečna poplava (3,6 od 10), sukobi (2,8 od 10), zemljotres (1,8 od 10), priobalna poplava (0,0 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).](https://criora.com/sr/atlas/ZWE#threats)

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (8,3 od 10).

Budućnost
:   [+3,5 °C do 2080. godine u odnosu na period 1970-2000, ako emisije nastave da rastu](https://criora.com/sr/atlas/ZWE#future)

Gradovi
:   [Harare](https://criora.com/sr/atlas/ZWE#cities)

Mapa opasnosti

[Mapa opasnosti: Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.](https://criora.com/sr/?lat=-17.815844&lon=31.042764&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1)

Nizak  Nizak-Srednji  Srednji-Visok  Visok  Izuzetno visok

Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.

[Otvori veliku mapu](https://criora.com/sr/?lat=-17.815844&lon=31.042764&layer=aqueduct_water_stress%3A%3Adrr&band=1)

Još na mapi: [rečne poplave](https://criora.com/sr/?lat=-17.815844&lon=31.042764&layer=flood_riverine%3A%3Ainundation&band=1) · [požari](https://criora.com/sr/?lat=-17.815844&lon=31.042764&layer=burned_area%3A%3Aclimatology_22yr&band=1)

---

## Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

[Otvori mapu uživo](https://criora.com/sr/?ref=atlas-pulse)

## Zašto je ocena 51

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik

1. 34  Klima i energija   Nizak    Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
2. 32  Priroda   +1,0   Nizak    Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
3. 48  Društvo   Srednji    Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
4. 61  Rizik slabog upravljanja   Visok    Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
5. 78  Rizik slabe adaptacije   -0,9   Visok    Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

## Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

| Ocena | Opasnost |  | Rizik |
| --- | --- | --- | --- |
| 3,6 | Rečna poplava |  | Nizak |
| 2,8 | Sukobi |  | Nizak |
| 1,8 | Zemljotres |  | Slab |
| 0,0 | Priobalna poplava |  | Slab |
| 0,0 | Cunami |  | Slab |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona |  | Slab |

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 8% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

## El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
:   Suvlje nego obično: 14 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Slab znak, možda slučajnost.

Decembar-februar
:   Toplije nego obično: 17 od 27 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.

Mart-maj
:   Toplije nego obično: 11 od 17 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Jasan znak.

„Suvlje nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najsušoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

[Na koje još zemlje utiče El Ninjo](https://criora.com/sr/atlas/el-nino#ZWE)

## Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,5 °C

### Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   +2,6 °C → +3,5 °C

Ako emisije prestanu da rastu
:   +2,0 °C → +2,5 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 4,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+15 mm

### Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1970-200020502080

Ako emisije nastave da rastu
:   -20 mm → +15 mm

Ako emisije prestanu da rastu
:   -20 mm → -24 mm

Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 940 mm, pa će porast do 2080. biti oko 2 % godišnje sume.

49%

### Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   49% → 49%

Ako se emisije smanje
:   46% → 42%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 40%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

1,6%

### Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

Sada20502080

Ako emisije nastave da rastu
:   1,6% → 1,6%

Ako emisije prestanu da rastu
:   1,8% → 1,6%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 2%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 26% teritorije pomera se u suvlju, aridniju zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada

29%

Suva 69%

2050

17%

Suva 80%

2080

Suva 91%

Umereno topla: blage zimeTropska: toplo cele godineSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

### Nivo mora

Bez izlaza na more, nije primenljivo.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

## Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu.

- [Harare](https://criora.com/sr/atlas/ZWE/harare)   · 1,63 mil. stanovnika

Harare ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.

## Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

### Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

ili[izaberi tačku na mapi →](https://criora.com/sr/)

## Zimbabve u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

### Istočna Afrika

7. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52

1. [3RuandaSrednji45](https://criora.com/sr/atlas/RWA)
2. [4Komorska OstrvaSrednji46](https://criora.com/sr/atlas/COM)
3. [5TanzanijaSrednji49](https://criora.com/sr/atlas/TZA)
4. [6DžibutiSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/DJI)
5. [7ZimbabveSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ZWE)
6. [8EritrejaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ERI)
7. [9ZambijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ZMB)
8. [10KenijaSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/KEN)
9. [11MalaviSrednji53](https://criora.com/sr/atlas/MWI)
10. [12BurundiSrednji54](https://criora.com/sr/atlas/BDI)

### Afrika

25. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51

1. [21AngolaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/AGO)
2. [22SenegalSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/SEN)
3. [23DžibutiSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/DJI)
4. [24Gvineja-BisaoSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/GNB)
5. [25ZimbabveSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ZWE)
6. [26BeninSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/BEN)
7. [27EritrejaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ERI)
8. [28ZambijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ZMB)
9. [29GvinejaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/GIN)
10. [30Obala SlonovačeSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/CIV)

### Niži srednji dohodak

25. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50

1. [21UzbekistanSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/UZB)
2. [22AngolaSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/AGO)
3. [23SenegalSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/SEN)
4. [24DžibutiSrednji50](https://criora.com/sr/atlas/DJI)
5. [25ZimbabveSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ZWE)
6. [26BeninSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/BEN)
7. [27ZambijaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/ZMB)
8. [28NikaragvaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/NIC)
9. [29GvinejaSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/GIN)
10. [30Obala SlonovačeSrednji51](https://criora.com/sr/atlas/CIV)

### Stavite dve zemlje jednu naspram druge

Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.

[Uporedi](https://criora.com/sr/atlas/compare?a=ZWE)

## Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Energetska intenzivnost”: 14,8 MJ po dolaru BDP-a za 2021. godinu. To je rizik 77,3 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 17,5, pa je razlika u odnosu na svet +59,8.

Rizik najviše podižu: Energetska intenzivnost (77,3); Temperatura površine tla (73,5); Pristup čistim gorivima (69,3); najmanje: Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,1); Stepen-dani grejanja (1,4); Indeks suše (SPEI) (8,4).

|  |  | Godina |  | U odnosu na svet | U odnosu na region |
| --- | --- | --- | --- | --- | --- |
| Energetska intenzivnost  14,8 MJ po dolaru BDP-a | 14,8 MJ po dolaru BDP-a | 2021 | 77,3 | +59,8 | +53,7 |
| Temperatura površine tla  31,4 °C  Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 31,4 °C | 2021 | 73,5 | +8,5 | -0,5 |
| Pristup čistim gorivima  30,7 % stanovništva | 30,7 % stanovništva | 2023 | 69,3 | +60,7 | -17,5 |
| Udeo uglja u električnoj energiji  54,1 % ukupne proizvodnje | 54,1 % ukupne proizvodnje | 2023 | 54,3 | +40,2 | +36,0 |
| Stepen-dani hlađenja  1.793 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 1.793 stepen-dana | 2024 | 42,6 | -9,9 | -23,3 |
| Rizik od rečnih poplava  3,6 od 10 | 3,6 od 10 | 2026 | 36,0 | -15,0 | -11,5 |
| Potrošnja energije po stanovniku  472 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 472 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 2023 | 34,7 | -20,4 | +0,9 |
| Uvoz energije  17,0 % potrošnje energije | 17,0 % potrošnje energije | 2022 | 17,0 | -10,7 | +7,6 |
| Zagađenje vazduha PM2,5  19,5 µg/m³ | 19,5 µg/m³ | 2020 | 16,5 | -0,9 | -13,1 |
| Udeo obnovljive energije  82,4 % ukupne energije | 82,4 % ukupne energije | 2021 | 14,5 | -60,8 | -15,8 |
| Emisije CO2 po stanovniku  0,77 t CO2e po stanovniku | 0,77 t CO2e po stanovniku | 2024 | 12,9 | -15,8 | +4,0 |
| Udeo obnovljive električne energije  88,3 % ukupne proizvodnje | 88,3 % ukupne proizvodnje | 2021 | 11,7 | -63,3 | -63,0 |
| Indeks suše (SPEI)  -0,21 (ispod 0: suvlje nego obično) | -0,21 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2023 | 8,4 | -4,3 | -10,9 |
| Stepen-dani grejanja  114 stepen-dana  Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 114 stepen-dana | 2024 | 1,4 | -9,1 | +0,5 |
| Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C  0,15 dana | 0,15 dana | 2024 | 0,1 | -3,7 | -5,2 |

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka.  [Kako povezati asistenta](https://criora.com/sr/docs/references/api-and-agents)

## Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

```
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
```

APA

```
Criora. (2026). Zimbabve: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/ZWE
```

BibTeX

```
@misc{criora_atlas_ZWE_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Zimbabve: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/ZWE},
  urldate = {2026-11-13}
}
```

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.
