Mogadišu: klimatski rizici
Banaadir, Somalija
Glavni rizici
Po vrućini Mogadišu je bezbednije mesto nego većina od 626 velikih gradova sveta.
Noći su ovde u 2025. godini svake noći u godini ostajale toplije od 20 °C. [1]
Više nego u 93% velikih gradova sveta.
Poređenja radi: Bangkok 337 noći, Mumbaj 319 noći, Rangun 315 noći.














svake noći u godini Natural Earth Tropske noći u 2025, iznad 20 °C
Vreme i opasnosti ove nedelje
Prognoza rizika oko grada za ovu nedelju, po danima i satima, i opasni događaji u blizini sada. [2] [3]
Prognoza za ovu nedelju trenutno ne može da se prikaže ovde.
Otvori grad na mapiZemlja upravo sada
Puls Zemlje opisuje ceo svet, a ne ovaj grad, pa je isti na stranici svakog grada.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Klima 2050-ih
2041-2060 u poređenju sa 1991-2020, ako emisije prestanu da rastu [4] [5]
Do 2050-ih ovde će biti klima kakvu danas nema nijedan veliki grad, uključujući ovaj. Od drugih gradova najbliži je Surabaja (Indonezija), ali je i tamo klima drugačija.
+1,1 °C
Srednja godišnja temperatura
+1,1 °C
Prosečni dnevni maksimum najtoplijeg meseca
+1,2 °C
Prosečni noćni minimum najhladnijeg meseca
+16%
Godišnje padavine
Ako emisije nastave da rastu, razlika u odnosu na današnju klimu bilo kog velikog grada biće još veća.
Klime se porede samo po temperaturi i padavinama po godišnjim dobima, a svaka razlika se meri prema uobičajenim kolebanjima u gradu iz godine u godinu (metod Mahony et al. 2017); toplotni talasi, toplota gradskih ulica i porast mora ne uzimaju se u obzir. Sve 3 procene klimatskih modela, srednja i dve krajnje, slažu se da je najbliži Surabaja. [6]
Ostali pokazatelji
Od najviših među 626 velikih gradova sveta do najnižih.
| Pokazatelj | Mogadišu | Među 626 velikih gradova |
|---|---|---|
| Dubina rečne stogodišnje poplave [7] | 34 cm | više nego u 91% velikih gradova |
| Porast nivoa mora do 2050. u odnosu na prosek 1995-2014, ako emisije prestanu da rastu [8] | 22 cm, od toga 16 cm posle 2020. | više nego u 66% velikih primorskih gradova |
| Vodni stres [9] | Srednji-Visok: troši se od 20 do 40% raspoložive vode | isti stepen kao u 13% velikih gradova; viši nego u 43%, niži nego u 44% |
| Najtopliji dan 2025. godine [1] | 31,5 °C | više nego u 14% velikih gradova |
| Rizik od suše [9] | Srednji-Visok | isti stepen kao u 38% velikih gradova; viši nego u 12%, niži nego u 50% |
| Zagrevanje do 2050, ako emisije prestanu da rastu [5] | +1,3 °C | više nego u 10% velikih gradova |
| Vreli dani u 2025, iznad 35 °C [1] | 0 dana | kao i u 37% velikih gradova |
| Dani sa 20 mm kiše ili više u 2025 [1] | 0 dana | kao i u 7% velikih gradova |
| Udeo kopna oko centra (kvadrat 10 sa 10 km) koji stogodišnja poplava s mora prekrije slojem vode od 0,5 m ili više [7] | 0% danas i do 2080, ako emisije nastave da rastu | kao i u 74% velikih primorskih gradova |
| Jačina potresa na čvrstom tlu, verovatnoća 10% za 50 godina [10] | neosetni potresi, 0 g | kao i u 1% velikih gradova |
| Udeo tla koje se sleže više od 1 cm godišnje, u krugu od 15 km [11] | 1% | više nego u najmanje 80% velikih gradova |
| Površina koja izgori u prosečnoj godini [12] | 0% | kao i u 84% velikih gradova |
| Vetar tropskih ciklona, jednom u 100 godina [13] | Tropski cikloni ovde ne stižu | kao i u 71% velikih gradova |
- Jačina potresa data je za čvrsto tlo u g, ubrzanju Zemljine teže: oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja, prema skali Geološkog zavoda SAD. To je tipična vrednost za celo zemljište u krugu od 15 km od centra, a ne za jednu tačku. Meko tlo, na primer dno nekadašnjeg jezera ili rečni nanos, trese jače.
- Sleganje tla potiče iz modela satelitskih radarskih merenja od 2013. do 2019. godine u kvadratima od 2 km i odnosi se na celo zemljište u krugu od 15 km od centra, a ne na jednu tačku.
- Vodni stres je udeo dostupne vode koji se zahvati svake godine. Rizik od suše pokazuje koliko često dolaze suše u odnosu na uobičajene padavine u tom kraju i koliko bi ljudi i obradive zemlje pogodile. Oba se ocenjuju na sopstvenoj skali WRI.
- Porast nivoa mora je projekcija IPCC za najbližu obalu, računata od proseka 1995-2014. Data je na mreži od oko 100 km i uračunava sporo izdizanje ili spuštanje kopna. „Ako emisije prestanu da rastu“ je IPCC scenario SSP2-4.5.
- Vodni stres i rizik od suše nemaju mesto u zemlji: to su stepeni skale, a mnogi gradovi dele isti.
- Cunamiji i klizišta ovde se ne ocenjuju po gradovima.
Najbliži veliki gradovi
Rastojanje od centra do centra.
- Mombasa · Kenija · 930 km
- Najrobi · Kenija · 1.020 km
- Adis Abeba · Etiopija · 1.070 km
- Aden · Jemen · 1.190 km
Veliki gradovi zemlje
Izvori
- ERA5 Single Levels Daily Statistics: tople noći, najtopliji dan, vreli dani, obilne kiše
- Environment and Climate Change Canada: Global Deterministic Prediction System (GDPS): mapa prognoze za nedelju
- NASA Fire Information for Resource Management System (FIRMS): požar sada u blizini grada
- TerraClimate: poređenje klime 2050-ih
- NASA Earth Exchange Global Daily Downscaled Projections (NEX-GDDP-CMIP6): poređenje klime 2050-ih, zagrevanje
- Mahony, Cannon, Wang and Aitken (2017). A closer look at novel climates: new methods and insights at continental to landscape scales. Global Change Biology 23, 3934-3955: kako se porede klime
- Aqueduct Floods Hazard Maps: dubina rečne poplave, priobalne poplave
- IPCC AR6 Sea Level Projections: porast nivoa mora
- Aqueduct 4.0 Water Risk Framework: vodni stres, rizik od suše
- GSHAP Global Seismic Hazard Map: jačina potresa
- Global Land Subsidence Mapping Reveals Widespread Loss of Aquifer Storage Capacity: sleganje tla
- Global Biomass Burning at 500 m (GFED500): opožarene površine
- IRIS: the Imperial College Storm Model dataset: vetar tropskih ciklona
Citiraj ili ugradi
Citiraj ovu stranicu
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu ECMWF, ECCC, NASA Fire Information for Resource Management System (FIRMS), TerraClimate, NEX-GDDP-CMIP6, WRI, IPCC, GSHAP, HydroShare, GFED500, IRIS
APA
Criora. (2026). Mogadišu, Somalija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/SOM/mogadishu BibTeX
@misc{criora_atlas_SOM_mogadishu_2026,
author = {{Criora}},
title = {Mogadišu, Somalija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/SOM/mogadishu},
urldate = {2026-11-13}
} Podaci se mogu koristiti pod uslovima njihovih izvora, navedenih na ovoj stranici.
Ugradi na svoj sajt
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.