Criora

Mogadišu: klimatski rizici

Banaadir, Somalija

Glavni rizici

Po vrućini Mogadišu je bezbednije mesto nego većina od 626 velikih gradova sveta.

Noći su ovde u 2025. godini svake noći u godini ostajale toplije od 20 °C. [1]

Više nego u 93% velikih gradova sveta.

Poređenja radi: Bangkok 337 noći, Mumbaj 319 noći, Rangun 315 noći.

svake noći u godini Natural Earth

Tropske noći u 2025, iznad 20 °C

0 svake noći u godini
Tropske noći oko grada na živoj mapi 

Vreme i opasnosti ove nedelje

Prognoza rizika oko grada za ovu nedelju, po danima i satima, i opasni događaji u blizini sada. [2] [3]

Otvori grad na mapi

Zemlja upravo sada

Puls Zemlje opisuje ceo svet, a ne ovaj grad, pa je isti na stranici svakog grada.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

Otvori mapu uživo

Klima 2050-ih

2041-2060 u poređenju sa 1991-2020, ako emisije prestanu da rastu [4] [5]

Do 2050-ih ovde će biti klima kakvu danas nema nijedan veliki grad, uključujući ovaj. Od drugih gradova najbliži je Surabaja (Indonezija), ali je i tamo klima drugačija.

+1,1 °C

Srednja godišnja temperatura

+1,1 °C

Prosečni dnevni maksimum najtoplijeg meseca

+1,2 °C

Prosečni noćni minimum najhladnijeg meseca

+16%

Godišnje padavine

Ako emisije nastave da rastu, razlika u odnosu na današnju klimu bilo kog velikog grada biće još veća.

Klime se porede samo po temperaturi i padavinama po godišnjim dobima, a svaka razlika se meri prema uobičajenim kolebanjima u gradu iz godine u godinu (metod Mahony et al. 2017); toplotni talasi, toplota gradskih ulica i porast mora ne uzimaju se u obzir. Sve 3 procene klimatskih modela, srednja i dve krajnje, slažu se da je najbliži Surabaja. [6]

Ostali pokazatelji

Od najviših među 626 velikih gradova sveta do najnižih.

Dubina rečne stogodišnje poplave [7] 34 cm više nego u 91% velikih gradova
Porast nivoa mora do 2050. u odnosu na prosek 1995-2014, ako emisije prestanu da rastu [8] 22 cm, od toga 16 cm posle 2020. više nego u 66% velikih primorskih gradova
Vodni stres [9] Srednji-Visok: troši se od 20 do 40% raspoložive vode isti stepen kao u 13% velikih gradova; viši nego u 43%, niži nego u 44%
Najtopliji dan 2025. godine [1] 31,5 °C više nego u 14% velikih gradova
Rizik od suše [9] Srednji-Visok isti stepen kao u 38% velikih gradova; viši nego u 12%, niži nego u 50%
Zagrevanje do 2050, ako emisije prestanu da rastu [5] +1,3 °C više nego u 10% velikih gradova
Vreli dani u 2025, iznad 35 °C [1] 0 dana kao i u 37% velikih gradova
Dani sa 20 mm kiše ili više u 2025 [1] 0 dana kao i u 7% velikih gradova
Udeo kopna oko centra (kvadrat 10 sa 10 km) koji stogodišnja poplava s mora prekrije slojem vode od 0,5 m ili više [7] 0% danas i do 2080, ako emisije nastave da rastu kao i u 74% velikih primorskih gradova
Jačina potresa na čvrstom tlu, verovatnoća 10% za 50 godina [10] neosetni potresi, 0 g kao i u 1% velikih gradova
Udeo tla koje se sleže više od 1 cm godišnje, u krugu od 15 km [11] 1% više nego u najmanje 80% velikih gradova
Površina koja izgori u prosečnoj godini [12] 0% kao i u 84% velikih gradova
Vetar tropskih ciklona, jednom u 100 godina [13] Tropski cikloni ovde ne stižu kao i u 71% velikih gradova
  • Jačina potresa data je za čvrsto tlo u g, ubrzanju Zemljine teže: oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja, prema skali Geološkog zavoda SAD. To je tipična vrednost za celo zemljište u krugu od 15 km od centra, a ne za jednu tačku. Meko tlo, na primer dno nekadašnjeg jezera ili rečni nanos, trese jače.
  • Sleganje tla potiče iz modela satelitskih radarskih merenja od 2013. do 2019. godine u kvadratima od 2 km i odnosi se na celo zemljište u krugu od 15 km od centra, a ne na jednu tačku.
  • Vodni stres je udeo dostupne vode koji se zahvati svake godine. Rizik od suše pokazuje koliko često dolaze suše u odnosu na uobičajene padavine u tom kraju i koliko bi ljudi i obradive zemlje pogodile. Oba se ocenjuju na sopstvenoj skali WRI.
  • Porast nivoa mora je projekcija IPCC za najbližu obalu, računata od proseka 1995-2014. Data je na mreži od oko 100 km i uračunava sporo izdizanje ili spuštanje kopna. „Ako emisije prestanu da rastu“ je IPCC scenario SSP2-4.5.
  • Vodni stres i rizik od suše nemaju mesto u zemlji: to su stepeni skale, a mnogi gradovi dele isti.
  • Cunamiji i klizišta ovde se ne ocenjuju po gradovima.

Najbliži veliki gradovi

Rastojanje od centra do centra.

Veliki gradovi zemlje

Citiraj ili ugradi

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

Izvor: Criora (criora.com), na osnovu ECMWF, ECCC, NASA Fire Information for Resource Management System (FIRMS), TerraClimate, NEX-GDDP-CMIP6, WRI, IPCC, GSHAP, HydroShare, GFED500, IRIS

APA

Criora. (2026). Mogadišu, Somalija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/SOM/mogadishu

BibTeX

@misc{criora_atlas_SOM_mogadishu_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Mogadišu, Somalija: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/SOM/mogadishu},
  urldate = {2026-11-13}
}

Podaci se mogu koristiti pod uslovima njihovih izvora, navedenih na ovoj stranici.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.