+2,7 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,8 °C → +2,7 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,5 °C → +1,8 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Somalija: rizik 66 od 100, visok.
Opasnosti su ovde jake, a zemlja je loše opremljena da se s njima nosi, pa je ukupni rizik visok.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 10,0 od 10 | Suša | Opasan | |
| 7,8 od 10 | Rečna poplava | Visok | |
| 6,7 od 10 | Cunami | Visok | |
| 6,2 od 10 | Epidemije | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,4 od 10).
Mapa opasnosti



















Natural Earth Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.
Još na mapi: rečne poplave
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 9,4 | Sukobi | Opasan | |
| 5,8 | Priobalna poplava | Srednji | |
| 1,8 | Vetar tropskih ciklona | Slab | |
| 1,2 | Zemljotres | Slab |
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,7 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+169 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 180 mm, pa će porast do 2080. biti oko 97 % godišnje sume.
17%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 60%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
6,1%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,5%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu.
Mogadišu ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
18. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52
54. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
25. mesto od 25, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 57
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Pristup čistim gorivima”: 5,40 % stanovništva za 2023. godinu. To je rizik 94,6 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 8,6, pa je razlika u odnosu na svet +86,0.
Rizik najviše podižu: Pristup čistim gorivima (94,6); Udeo obnovljive električne energije (88,8); Temperatura površine tla (88,4); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0); Emisije CO2 po stanovniku (1,0).
Pristup čistim gorivima 5,40 % stanovništva | 94,6 |
Udeo obnovljive električne energije 11,2 % ukupne proizvodnje | 88,8 |
Temperatura površine tla 38,7 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 88,4 |
Stepen-dani hlađenja 3.400 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 80,8 |
Rizik od rečnih poplava 7,8 od 10 | 78,0 |
Zaštita obale prirodnim staništima 53,3 od 100 | 46,7 |
Indeks suše (SPEI) -0,86 (ispod 0: suvlje nego obično) | 34,3 |
Energetska intenzivnost 6,51 MJ po dolaru BDP-a | 31,0 |
Zagađenje vazduha PM2,5 24,5 µg/m³ | 22,2 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 13,9 dana | 8,9 |
Udeo obnovljive energije 95,4 % ukupne energije | 1,0 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,05 t CO2e po stanovniku | 1,0 |
Stepen-dani grejanja 1,17 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena godišnjeg oticaja (100,0); Kapacitet brana (100,0); Projektovana promena vektorskih bolesti (100,0); najmanje: Gubitak drvenog pokrivača (0,2); Projektovani uticaj porasta nivoa mora (2,4); Rizik od zemljotresa (12,0).
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 100,0 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 100,0 |
Projektovana promena vektorskih bolesti veoma visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 100,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 100,0 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 100,0 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 99,2 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 98,0 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 93,1 |
Šumska površina 9,17 % kopnene površine | 90,3 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 88,7 |
Koeficijent starosne zavisnosti veoma visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 87,2 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 84,5 |
Poljoprivredno zemljište 70,3 % kopnene površine | 81,2 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 79,5 |
Rizik od cunamija 6,7 od 10 | 67,0 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 66,8 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom visoka ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 66,7 |
Indeks proizvodnje hrane 98,9 (2014-2016 = 100) | 66,7 |
Iscrpljivanje šuma 11,3 % BND-a | 61,5 |
Projektovana promena stanovništva visoka ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 60,5 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 60,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda srednja ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 59,2 |
Pothranjenost dece srednja ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 59,1 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta srednja ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 55,1 |
Ugrožene vrste sisara 18 vrsta | 54,9 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 51,1 |
Projektovana promena podzemnih voda srednja ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 50,1 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima srednja ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 49,1 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 48,9 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 32,7 |
Pripremljenost za katastrofe niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 25,6 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 24,5 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 24,5 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 21,2 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 11,3 % BND-a | 19,7 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 19,6 |
Rizik od zemljotresa 1,2 od 10 | 12,0 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 2,4 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,00 % površine šuma | 0,2 |
Rizik najviše podižu: Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (100,0); Nedavni šokovi (100,0); Upis u osnovnu školu (100,0); najmanje: Ekonomska i socijalna prava (0,8); Starenje stanovništva (4,1); Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) (17,0).
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 10,0 od 10 | 100,0 |
Nedavni šokovi 10,0 od 10 | 100,0 |
Upis u osnovnu školu 20,9 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 100,0 |
Siromaštvo i razvijenost 9,9 od 10 | 99,0 |
Bezbednost hrane 9,7 od 10 | 97,0 |
Bolnički kreveti 0,87 na 1000 stanovnika | 94,4 |
Pothranjenost 53,2 % stanovništva | 94,4 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 63,8 % svih smrtnih slučajeva | 93,9 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 36,6 % udatih žena od 15 do 49 godina | 93,1 |
Pristup sanitarnim uslovima 16,4 % stanovništva | 89,4 |
Stopa fertiliteta 6,01 rođenje po ženi | 88,4 |
Zavisnost od pomoći 8,4 od 10 | 84,0 |
Stopa aktivnosti 34,8 % ljudi od 15 godina i starijih | 82,4 |
Zdravlje dece do 5 godina 7,8 od 10 | 78,0 |
Izdaci za obrazovanje 8,13 % javne potrošnje | 76,8 |
Korisnici interneta 27,9 % stanovništva | 74,1 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 55,4 % stanovništva | 73,7 |
Stopa pismenosti odraslih 54,1 % ljudi od 15 godina i starijih | 65,2 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 43,8 % stope aktivnosti muškaraca | 62,1 |
Rast BDP-a 2,99 % godišnje | 55,8 |
Pristup električnoj energiji 50,3 % stanovništva | 52,5 |
Stopa nezaposlenosti 18,9 % radne snage | 51,8 |
Očekivano trajanje života 59,0 godina | 40,7 |
Prekomerna težina kod odraslih 34,9 % odraslih | 31,4 |
Gustina naseljenosti 29,3 st./km² | 26,3 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 101 na 1000 živorođenih | 23,6 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 1,7 od 10 | 17,0 |
Starenje stanovništva 2,62 % stanovništva | 4,1 |
Ekonomska i socijalna prava 4,95 od 5 (5 = najbolje) | 0,8 |
Rizik najviše podižu: Politička stabilnost (93,4); Vladavina prava (93,3); INFORM indeks upravljanja (90,0); najmanje: Smanjenje rizika od katastrofa (47,0); Fizička infrastruktura (60,0); Komunikaciona infrastruktura (68,0).
Politička stabilnost -2,17 na skali od -2,5 do +2,5 | 93,4 |
Vladavina prava -2,17 na skali od -2,5 do +2,5 | 93,3 |
INFORM indeks upravljanja 9,0 od 10 | 90,0 |
Efikasnost vlade -1,91 na skali od -2,5 do +2,5 | 88,1 |
Kvalitet regulative -1,70 na skali od -2,5 do +2,5 | 84,1 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 8,4 od 10 | 84,0 |
Kontrola korupcije -1,69 na skali od -2,5 do +2,5 | 83,8 |
Glas i odgovornost -1,59 na skali od -2,5 do +2,5 | 81,7 |
Naučni radovi 5,98 na milion stanovnika | 75,6 |
Žene u parlamentu 19,0 % mesta | 70,2 |
Komunikaciona infrastruktura 6,8 od 10 | 68,0 |
Fizička infrastruktura 6,0 od 10 | 60,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 4,7 od 10 | 47,0 |
Rizik najviše podižu: IKT infrastruktura (67,1).
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 67,1 |
Lakoća poslovanja dobra pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 37,7 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Somalija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/SOM BibTeX
@misc{criora_atlas_SOM_2026,
author = {{Criora}},
title = {Somalija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/SOM},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.