+2,9 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,0 °C → +2,9 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,6 °C → +2,0 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Kenija: rizik 53 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,6 od 10 | Suša | Visok | |
| 6,2 od 10 | Epidemije | Visok | |
| 5,2 od 10 | Rečna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,8 od 10).
Mapa opasnosti











Natural Earth Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.
Još na mapi: rečne poplave · zemljotresi · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,6 | Sukobi | Opasan | |
| 3,2 | Cunami | Nizak | |
| 2,7 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 2,7 | Zemljotres | Nizak | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,5% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,9 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+313 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 2 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 610 mm, pa će porast do 2080. biti oko 52 % godišnje sume.
18%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 16%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
3%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,5%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 14% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.






















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
10. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52
34. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
33. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Temperatura površine tla”: 37,6 °C za 2021. godinu. To je rizik 86,2 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 65,1, pa je razlika u odnosu na svet +21,2.
Rizik najviše podižu: Temperatura površine tla (86,2); Stepen-dani hlađenja (68,6); Pristup čistim gorivima (68,4); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Stepen-dani grejanja (0,5).
Temperatura površine tla 37,6 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 86,2 |
Stepen-dani hlađenja 2.884 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 68,6 |
Pristup čistim gorivima 31,6 % stanovništva | 68,4 |
Rizik od rečnih poplava 5,2 od 10 | 52,0 |
Potrošnja energije po stanovniku 539 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 37,1 |
Udeo obnovljive energije 67,7 % ukupne energije | 29,8 |
Zaštita obale prirodnim staništima 77,5 od 100 | 22,5 |
Uvoz energije 22,4 % potrošnje energije | 22,4 |
Zagađenje vazduha PM2,5 24,4 µg/m³ | 22,1 |
Udeo obnovljive električne energije 78,1 % ukupne proizvodnje | 21,9 |
Energetska intenzivnost 4,76 MJ po dolaru BDP-a | 21,2 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,38 t CO2e po stanovniku | 7,3 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 4,56 dana | 2,9 |
Stepen-dani grejanja 43,4 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,5 |
Indeks suše (SPEI) 1,83 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena vektorskih bolesti (100,0); Poljoprivredni kapacitet (96,4); Asfaltirani putevi (93,8); najmanje: Pripremljenost za katastrofe (0,0); Projektovani uticaj porasta nivoa mora (1,9); Iscrpljivanje prirodnih resursa (2,2).
Projektovana promena vektorskih bolesti veoma visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 100,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 96,4 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 93,8 |
Šumska površina 6,22 % kopnene površine | 93,4 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 91,5 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 88,6 |
Zaštićena područja 11,8 % kopnene površine | 88,3 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 86,4 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 73,4 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 72,5 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 68,2 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 66,3 |
Ugrožene vrste sisara 32 vrste | 65,2 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 63,5 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 37,1 % vodnih tela | 63,0 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 62,8 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 59,8 |
Poljoprivredno zemljište 49,5 % kopnene površine | 57,1 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 56,5 |
Indeks proizvodnje hrane 112 (2014-2016 = 100) | 56,1 |
Ekološki otisak srednja ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 53,2 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 22,5 % BDP-a | 52,2 |
Projektovana promena stanovništva srednja ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 50,8 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima srednja ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 40,9 |
Projektovana promena podzemnih voda srednja ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 40,4 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja niska ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 39,6 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 36,4 |
Projektovana promena hidroenergije niska ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 35,6 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 33,2 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 33,2 |
Koeficijent zavisnosti od voda niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 32,6 |
Rizik od cunamija 3,2 od 10 | 32,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 28,3 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 27,9 |
Rizik od zemljotresa 2,7 od 10 | 27,0 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 26,6 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 25,5 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 21,4 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 18,6 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,27 % površine šuma | 11,0 |
Iscrpljivanje šuma 1,24 % BND-a | 6,7 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 2,5 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 1,25 % BND-a | 2,2 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 1,9 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (90,8); Bezbednost hrane (88,0); Rast prihoda domaćinstava (81,6); najmanje: Upis u osnovnu školu (2,2); Starenje stanovništva (5,2); Stopa smrtnosti dece do 5 godina (8,9).
Bolnički kreveti 1,33 na 1000 stanovnika | 90,8 |
Bezbednost hrane 8,8 od 10 | 88,0 |
Rast prihoda domaćinstava -3,09 % godišnje | 81,6 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 8,0 od 10 | 80,0 |
Ekonomska i socijalna prava 1,21 od 5 (5 = najbolje) | 75,9 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 50,3 % svih smrtnih slučajeva | 73,7 |
Pristup sanitarnim uslovima 35,8 % stanovništva | 68,6 |
Korisnici interneta 35,0 % stanovništva | 66,8 |
Siromaštvo i razvijenost 6,6 od 10 | 66,0 |
Pothranjenost 36,8 % stanovništva | 63,9 |
Rast BDP-a 4,63 % godišnje | 54,5 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 39,8 % stanovništva | 52,9 |
Gini koeficijent 38,5 od 100 | 48,0 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,10 % svih prihoda | 42,9 |
Stopa fertiliteta 3,17 rođenja po ženi | 40,9 |
Zavisnost od pomoći 4,0 od 10 | 40,0 |
Gustina naseljenosti 95,3 st./km² | 39,5 |
Očekivano trajanje života 63,8 godina | 33,5 |
Stopa aktivnosti 68,0 % ljudi od 15 godina i starijih | 32,1 |
Prekomerna težina kod odraslih 33,7 % odraslih | 30,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 2,9 od 10 | 29,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 2,6 od 10 | 26,0 |
Pristup električnoj energiji 76,2 % stanovništva | 25,2 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 13,9 % udatih žena od 15 do 49 godina | 25,1 |
Nedavni šokovi 2,0 od 10 | 20,0 |
Izdaci za obrazovanje 28,5 % javne potrošnje | 18,5 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 87,7 % stope aktivnosti muškaraca | 16,5 |
Stopa nezaposlenosti 5,45 % radne snage | 14,7 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 38,8 na 1000 živorođenih | 8,9 |
Starenje stanovništva 3,02 % stanovništva | 5,2 |
Upis u osnovnu školu 98,2 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 2,2 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (87,3); Prijave patenata (83,6); Fizička infrastruktura (75,0); najmanje: Smanjenje rizika od katastrofa (28,0); Komunikaciona infrastruktura (40,0); Efikasnost vlade (51,8).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,81 % BDP-a | 87,3 |
Prijave patenata 3,01 na milion stanovnika | 83,6 |
Fizička infrastruktura 7,5 od 10 | 75,0 |
Politička stabilnost -1,12 na skali od -2,5 do +2,5 | 72,4 |
Kontrola korupcije -0,86 na skali od -2,5 do +2,5 | 67,1 |
Žene u parlamentu 23,4 % mesta | 63,3 |
INFORM indeks upravljanja 6,3 od 10 | 63,0 |
Vladavina prava -0,47 na skali od -2,5 do +2,5 | 59,5 |
Kvalitet regulative -0,37 na skali od -2,5 do +2,5 | 57,5 |
Glas i odgovornost -0,33 na skali od -2,5 do +2,5 | 56,7 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 5,6 od 10 | 56,0 |
Naučni radovi 37,0 na milion stanovnika | 54,3 |
Efikasnost vlade -0,09 na skali od -2,5 do +2,5 | 51,8 |
Komunikaciona infrastruktura 4,0 od 10 | 40,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 2,8 od 10 | 28,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (98,6); Obrazovanje (93,9); Lakoća poslovanja (66,3).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 98,6 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 93,9 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 66,3 |
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 64,2 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 64,1 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Kenija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/KEN BibTeX
@misc{criora_atlas_KEN_2026,
author = {{Criora}},
title = {Kenija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/KEN},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.