+3,1 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,2 °C → +3,1 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,7 °C → +2,1 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Sijera Leone: rizik 53 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,7 od 10 | Epidemije | Visok | |
| 5,8 od 10 | Rečna poplava | Srednji | |
| 4,7 od 10 | Priobalna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,3 od 10).
Mapa opasnosti



















Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Još na mapi: požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 2,9 | Cunami | Nizak | |
| 2,4 | Sukobi | Nizak | |
| 0,9 | Suša | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 12,5% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,1 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-170 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 2 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 2.910 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 6 % godišnje sume.
6%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 5,7%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.






















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
10. mesto od 16, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52
33. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
6. mesto od 25, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 57
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Pristup čistim gorivima”: 0,90 % stanovništva za 2023. godinu. To je rizik 99,1 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 8,6, pa je razlika u odnosu na svet +90,5.
Rizik najviše podižu: Pristup čistim gorivima (99,1); Stepen-dani hlađenja (74,1); Temperatura površine tla (66,9); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0).
Pristup čistim gorivima 0,90 % stanovništva | 99,1 |
Stepen-dani hlađenja 3.116 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 74,1 |
Temperatura površine tla 28,2 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 66,9 |
Rizik od rečnih poplava 5,8 od 10 | 58,0 |
Zagađenje vazduha PM2,5 43,2 µg/m³ | 43,3 |
Udeo obnovljive energije 71,6 % ukupne energije | 25,7 |
Udeo obnovljive električne energije 75,3 % ukupne proizvodnje | 24,7 |
Energetska intenzivnost 5,29 MJ po dolaru BDP-a | 24,2 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 8,29 dana | 5,3 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,17 t CO2e po stanovniku | 3,5 |
Zaštita obale prirodnim staništima 98,1 od 100 | 1,9 |
Stepen-dani grejanja 0 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,84 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Poljoprivredni kapacitet (99,3); Kapacitet brana (99,3); Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (96,5); najmanje: Koeficijent zavisnosti od voda (0,0); Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja (0,5); Rizik od zemljotresa (1,0).
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 99,3 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 99,3 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 96,5 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 96,2 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 95,8 |
Zaštićena područja 5,10 % kopnene površine | 95,0 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 92,7 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka veoma visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 82,0 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture veoma visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 81,5 |
Gubitak drvenog pokrivača 4,31 % površine šuma | 77,7 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 76,1 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 71,4 |
Ekološki otisak visoka ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 70,3 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 29,2 % BDP-a | 67,7 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 67,3 |
Šumska površina 34,3 % kopnene površine | 63,8 |
Poljoprivredno zemljište 54,7 % kopnene površine | 63,1 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 62,4 |
Indeks proizvodnje hrane 105 (2014-2016 = 100) | 62,1 |
Ugrožene vrste sisara 26 vrsta | 61,5 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 58,9 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 57,2 |
Zavisnost od uvoza hrane srednja ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 51,4 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima srednja ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 49,7 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta srednja ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 47,9 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 43,6 |
Iscrpljivanje šuma 7,98 % BND-a | 43,4 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 41,1 |
Projektovana promena stanovništva srednja ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 40,6 |
Projektovana promena vektorskih bolesti niska ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 39,3 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 33,3 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 31,5 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 70,0 % vodnih tela | 30,0 |
Rizik od cunamija 2,9 od 10 | 29,0 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 26,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 21,4 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 19,2 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 15,1 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 8,15 % BND-a | 14,2 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 0,50 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 0,5 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bezbedna pijaća voda (94,9); Siromaštvo i razvijenost (89,0); Pristup sanitarnim uslovima (88,9); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (0,0); Nedavni šokovi (1,0).
Bezbedna pijaća voda 10,9 % stanovništva | 94,9 |
Siromaštvo i razvijenost 8,9 od 10 | 89,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 16,8 % stanovništva | 88,9 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 57,6 % svih smrtnih slučajeva | 84,6 |
Ekonomska i socijalna prava 0,87 od 5 (5 = najbolje) | 82,7 |
Stopa pismenosti odraslih 43,6 % ljudi od 15 godina i starijih | 80,2 |
Korisnici interneta 25,1 % stanovništva | 77,0 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 56,8 % stanovništva | 75,5 |
Pristup električnoj energiji 35,5 % stanovništva | 68,2 |
Bezbednost hrane 6,4 od 10 | 64,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 6,2 od 10 | 62,0 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 24,8 % udatih žena od 15 do 49 godina | 57,8 |
Rast BDP-a 4,61 % godišnje | 54,5 |
Stopa aktivnosti 54,6 % ljudi od 15 godina i starijih | 52,5 |
Stopa fertiliteta 3,70 rođenja po ženi | 49,8 |
Zdravlje dece do 5 godina 4,9 od 10 | 49,0 |
Rast prihoda domaćinstava 2,86 % godišnje | 45,4 |
Gustina naseljenosti 117 st./km² | 41,9 |
Izdaci za obrazovanje 20,5 % javne potrošnje | 41,3 |
Zavisnost od pomoći 4,1 od 10 | 41,0 |
Pothranjenost 24,1 % stanovništva | 40,2 |
Gini koeficijent 35,7 od 100 | 39,2 |
Očekivano trajanje života 62,0 godine | 36,2 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,90 % svih prihoda | 32,5 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 90,5 na 1000 živorođenih | 21,1 |
Prekomerna težina kod odraslih 22,8 % odraslih | 16,5 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 93,5 % stope aktivnosti muškaraca | 10,5 |
Stopa nezaposlenosti 3,15 % radne snage | 8,4 |
Starenje stanovništva 3,28 % stanovništva | 5,9 |
Nedavni šokovi 0,1 od 10 | 1,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 0 od 10 | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 162 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Fizička infrastruktura (76,0); Kvalitet regulative (72,1); Naučni radovi (69,4); najmanje: Žene u parlamentu (53,7); Politička stabilnost (57,8); Glas i odgovornost (59,3).
Fizička infrastruktura 7,6 od 10 | 76,0 |
Kvalitet regulative -1,10 na skali od -2,5 do +2,5 | 72,1 |
Naučni radovi 10,5 na milion stanovnika | 69,4 |
Efikasnost vlade -0,93 na skali od -2,5 do +2,5 | 68,6 |
INFORM indeks upravljanja 6,8 od 10 | 68,0 |
Komunikaciona infrastruktura 6,7 od 10 | 67,0 |
Vladavina prava -0,84 na skali od -2,5 do +2,5 | 66,9 |
Kontrola korupcije -0,78 na skali od -2,5 do +2,5 | 65,7 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 6,4 od 10 | 64,0 |
Glas i odgovornost -0,47 na skali od -2,5 do +2,5 | 59,3 |
Politička stabilnost -0,39 na skali od -2,5 do +2,5 | 57,8 |
Žene u parlamentu 29,5 % mesta | 53,7 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (98,9); Lakoća poslovanja (77,7).
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 98,9 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 77,7 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 67,8 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 41,8 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Sijera Leone: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/SLE BibTeX
@misc{criora_atlas_SLE_2026,
author = {{Criora}},
title = {Sijera Leone: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/SLE},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.