+3,6 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,5 °C → +3,6 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,9 °C → +2,4 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,0 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Liberija: rizik 57 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,4 od 10 | Rečna poplava | Visok | |
| 7,4 od 10 | Epidemije | Visok | |
| 4,1 od 10 | Priobalna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,2 od 10).
Mapa opasnosti





























Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Još na mapi: požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 2,5 | Cunami | Nizak | |
| 2,2 | Sukobi | Nizak | |
| 0,4 | Suša | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 1,1% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,6 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,0 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-208 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 13 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 2.400 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 9 % godišnje sume.
6%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 5,1%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
13. mesto od 16, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52
45. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
14. mesto od 25, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 57
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Pristup čistim gorivima”: 0,80 % stanovništva za 2023. godinu. To je rizik 99,2 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 8,6, pa je razlika u odnosu na svet +90,6.
Rizik najviše podižu: Pristup čistim gorivima (99,2); Rizik od rečnih poplava (74,0); Energetska intenzivnost (71,7); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,4); Emisije CO2 po stanovniku (3,2).
Pristup čistim gorivima 0,80 % stanovništva | 99,2 |
Rizik od rečnih poplava 7,4 od 10 | 74,0 |
Energetska intenzivnost 13,8 MJ po dolaru BDP-a | 71,7 |
Stepen-dani hlađenja 2.883 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 68,5 |
Temperatura površine tla 26,2 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 62,7 |
Udeo obnovljive električne energije 57,4 % ukupne proizvodnje | 42,6 |
Zagađenje vazduha PM2,5 42,4 µg/m³ | 42,4 |
Indeks suše (SPEI) -0,87 (ispod 0: suvlje nego obično) | 34,7 |
Udeo obnovljive energije 92,8 % ukupne energije | 3,7 |
Zaštita obale prirodnim staništima 96,5 od 100 | 3,5 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,15 t CO2e po stanovniku | 3,2 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,60 dana | 0,4 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Ekološki otisak (100,0); Kapacitet brana (98,9); Zaštićena područja (98,9); najmanje: Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja (0,3); Rizik od zemljotresa (1,0); Projektovani uticaj porasta nivoa mora (2,0).
Ekološki otisak veoma visoka ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 100,0 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 98,9 |
Zaštićena područja 1,20 % kopnene površine | 98,9 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 98,2 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 96,3 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 96,2 |
Iscrpljivanje šuma 17,5 % BND-a | 95,4 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 94,8 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 87,3 |
Pripremljenost za katastrofe veoma visoka ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 84,6 |
Projektovana promena vektorskih bolesti veoma visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 81,7 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 33,8 % BDP-a | 78,6 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 76,9 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 72,4 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 71,7 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 71,1 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 70,9 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 66,7 |
Indeks proizvodnje hrane 103 (2014-2016 = 100) | 63,8 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 61,9 |
Ugrožene vrste sisara 26 vrsta | 61,5 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima visoka ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 61,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 2,31 % površine šuma | 55,6 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 52,1 |
Projektovana promena stanovništva srednja ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 51,0 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 50,0 % vodnih tela | 50,0 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 47,9 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 40,6 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 22,0 % BND-a | 38,4 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 36,5 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma niska ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 36,5 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 36,1 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 36,1 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 33,3 |
Rizik od cunamija 2,5 od 10 | 25,0 |
Poljoprivredno zemljište 20,0 % kopnene površine | 22,7 |
Šumska površina 78,1 % kopnene površine | 17,6 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 14,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 13,8 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 9,7 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 2,0 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 0,26 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 0,3 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (88,7); Bezbednost hrane (87,0); Siromaštvo i razvijenost (84,0); najmanje: Nedavni šokovi (3,0); Devojčice i dečaci u školi (3,1); Starenje stanovništva (6,1).
Bolnički kreveti 1,59 na 1000 stanovnika | 88,7 |
Bezbednost hrane 8,7 od 10 | 87,0 |
Siromaštvo i razvijenost 8,4 od 10 | 84,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 57,0 % svih smrtnih slučajeva | 83,7 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 33,4 % udatih žena od 15 do 49 godina | 83,5 |
Izdaci za obrazovanje 7,37 % javne potrošnje | 79,0 |
Ekonomska i socijalna prava 1,31 od 5 (5 = najbolje) | 73,9 |
Pristup električnoj energiji 32,5 % stanovništva | 71,4 |
Korisnici interneta 32,2 % stanovništva | 69,7 |
Pothranjenost 35,5 % stanovništva | 61,5 |
Zavisnost od pomoći 5,7 od 10 | 57,0 |
Rast BDP-a 5,02 % godišnje | 54,2 |
Stopa fertiliteta 3,86 rođenja po ženi | 52,5 |
Zdravlje dece do 5 godina 4,5 od 10 | 45,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 4,3 od 10 | 43,0 |
Upis u osnovnu školu 66,6 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 42,2 |
Očekivano trajanje života 62,3 godine | 35,7 |
Prekomerna težina kod odraslih 37,9 % odraslih | 35,2 |
Gustina naseljenosti 57,0 st./km² | 33,7 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 86,4 na 1000 živorođenih | 20,1 |
Stopa aktivnosti 77,6 % ljudi od 15 godina i starijih | 17,7 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 1,7 od 10 | 17,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 88,7 % stope aktivnosti muškaraca | 15,5 |
Stopa nezaposlenosti 2,88 % radne snage | 7,7 |
Starenje stanovništva 3,33 % stanovništva | 6,1 |
Devojčice i dečaci u školi 0,99 (1 = podjednako) | 3,1 |
Nedavni šokovi 0,3 od 10 | 3,0 |
Rizik najviše podižu: Žene u parlamentu (82,8); Naučni radovi (77,9); Komunikaciona infrastruktura (76,0); najmanje: Glas i odgovornost (49,7); Politička stabilnost (52,7); Smanjenje rizika od katastrofa (55,0).
Žene u parlamentu 11,0 % mesta | 82,8 |
Naučni radovi 4,82 na milion stanovnika | 77,9 |
Komunikaciona infrastruktura 7,6 od 10 | 76,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 7,6 od 10 | 76,0 |
INFORM indeks upravljanja 7,4 od 10 | 74,0 |
Efikasnost vlade -1,17 na skali od -2,5 do +2,5 | 73,4 |
Fizička infrastruktura 7,3 od 10 | 73,0 |
Kontrola korupcije -0,96 na skali od -2,5 do +2,5 | 69,3 |
Kvalitet regulative -0,87 na skali od -2,5 do +2,5 | 67,3 |
Vladavina prava -0,85 na skali od -2,5 do +2,5 | 67,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 5,5 od 10 | 55,0 |
Politička stabilnost -0,14 na skali od -2,5 do +2,5 | 52,7 |
Glas i odgovornost 0,02 na skali od -2,5 do +2,5 | 49,7 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (93,6); Lakoća poslovanja (78,5).
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 93,6 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 78,5 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 67,1 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 52,2 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Liberija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/LBR BibTeX
@misc{criora_atlas_LBR_2026,
author = {{Criora}},
title = {Liberija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/LBR},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.