+3,7 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,7 °C → +3,7 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,0 °C → +2,5 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Sudan: rizik 62 od 100, visok.
Opasnosti su ovde jake, a zemlja je loše opremljena da se s njima nosi, pa je ukupni rizik visok.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,6 od 10 | Rečna poplava | Opasan | |
| 6,1 od 10 | Epidemije | Visok | |
| 5,4 od 10 | Suša | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,7 od 10).
Mapa opasnosti



















Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 10,0 | Sukobi | Opasan | |
| 0,8 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 4% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,7 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+128 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 130 mm, pa će porast do 2080. biti oko 98 % godišnje sume.
52%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 67%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
1,7%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,9%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.














Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
6. mesto od 6, računajući od najbezbednije
51. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
19. mesto od 25, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 57
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Temperatura površine tla”: 40,2 °C za 2021. godinu. To je rizik 91,5 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 65,1, pa je razlika u odnosu na svet +26,5.
Rizik najviše podižu: Temperatura površine tla (91,5); Rizik od rečnih poplava (86,0); Stepen-dani hlađenja (84,5); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (1,2); Emisije CO2 po stanovniku (8,1).
Temperatura površine tla 40,2 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 91,5 |
Rizik od rečnih poplava 8,6 od 10 | 86,0 |
Stepen-dani hlađenja 3.552 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 84,5 |
Zagađenje vazduha PM2,5 45,8 µg/m³ | 46,3 |
Indeks suše (SPEI) -1,11 (ispod 0: suvlje nego obično) | 44,5 |
Udeo obnovljive električne energije 58,0 % ukupne proizvodnje | 42,0 |
Udeo obnovljive energije 61,0 % ukupne energije | 36,7 |
Potrošnja energije po stanovniku 372 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 30,4 |
Pristup čistim gorivima 70,6 % stanovništva | 29,5 |
Zaštita obale prirodnim staništima 75,2 od 100 | 24,8 |
Energetska intenzivnost 4,83 MJ po dolaru BDP-a | 21,6 |
Uvoz energije 18,9 % potrošnje energije | 18,9 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 16,4 dana | 10,5 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,43 t CO2e po stanovniku | 8,1 |
Stepen-dani grejanja 97,7 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 1,2 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja (100,0); Zaštićena područja (96,8); Poljoprivredni kapacitet (96,7); najmanje: Vodna tela dobrog kvaliteta (0,0); Iscrpljivanje šuma (0,0); Gubitak drvenog pokrivača (0,0).
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 119 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 100,0 |
Zaštićena područja 3,30 % kopnene površine | 96,8 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 96,7 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 96,2 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma visoka ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 96,1 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 95,7 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 93,4 |
Projektovana promena vektorskih bolesti veoma visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 91,9 |
Ekološki otisak veoma visoka ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 91,5 |
Šumska površina 9,55 % kopnene površine | 89,9 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 89,2 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 81,4 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima visoka ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 74,4 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 73,5 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 73,1 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 70,2 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 69,6 |
Poljoprivredno zemljište 60,3 % kopnene površine | 69,6 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 69,2 |
Pothranjenost dece visoka ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 67,4 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 67,2 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom visoka ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 66,7 |
Asfaltirani putevi visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 64,5 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 60,0 |
Ugrožene vrste sisara 19 vrsta | 55,9 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja srednja ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 55,2 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 54,8 |
Indeks proizvodnje hrane 116 (2014-2016 = 100) | 52,9 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 22,2 % BDP-a | 51,5 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 50,8 |
Zavisnost od uvoza hrane srednja ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 47,5 |
Projektovana promena stanovništva srednja ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 46,7 |
Pripremljenost za katastrofe srednja ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 46,2 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 29,8 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 20,3 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 18,2 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 5,79 % BND-a | 10,1 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 3,1 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 0,6 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,00 % površine šuma | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 100 % vodnih tela | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (100,0); Bolnički kreveti (96,0); Siromaštvo i razvijenost (85,0); najmanje: Nedavni šokovi (2,0); Starenje stanovništva (6,2); Devojčice i dečaci u školi (11,7).
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 10,0 od 10 | 100,0 |
Bolnički kreveti 0,66 na 1000 stanovnika | 96,0 |
Siromaštvo i razvijenost 8,5 od 10 | 85,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 23,4 % stope aktivnosti muškaraca | 83,2 |
Stopa aktivnosti 37,9 % ljudi od 15 godina i starijih | 77,6 |
Ekonomska i socijalna prava 1,51 od 5 (5 = najbolje) | 69,9 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 44,4 % svih smrtnih slučajeva | 64,8 |
Zdravlje dece do 5 godina 6,0 od 10 | 60,0 |
Stopa fertiliteta 4,26 rođenja po ženi | 59,2 |
Rast BDP-a 3,06 % godišnje | 55,7 |
Zavisnost od pomoći 4,5 od 10 | 45,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 38,9 % odraslih | 36,4 |
Pristup električnoj energiji 66,0 % stanovništva | 35,9 |
Upis u osnovnu školu 72,4 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 34,9 |
Bezbednost hrane 3,2 od 10 | 32,0 |
Očekivano trajanje života 66,5 godina | 29,5 |
Gustina naseljenosti 26,8 st./km² | 25,3 |
Stopa nezaposlenosti 7,53 % radne snage | 20,4 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 1,7 od 10 | 17,0 |
Pothranjenost 11,0 % stanovništva | 15,8 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 61,6 na 1000 živorođenih | 14,2 |
Devojčice i dečaci u školi 0,96 (1 = podjednako) | 11,7 |
Starenje stanovništva 3,39 % stanovništva | 6,2 |
Nedavni šokovi 0,2 od 10 | 2,0 |
Rizik najviše podižu: Politička stabilnost (91,4); Glas i odgovornost (89,8); Efikasnost vlade (89,1); najmanje: Žene u parlamentu (52,1); Komunikaciona infrastruktura (60,0); Fizička infrastruktura (69,0).
Politička stabilnost -2,07 na skali od -2,5 do +2,5 | 91,4 |
Glas i odgovornost -1,99 na skali od -2,5 do +2,5 | 89,8 |
Efikasnost vlade -1,95 na skali od -2,5 do +2,5 | 89,1 |
Vladavina prava -1,86 na skali od -2,5 do +2,5 | 87,1 |
INFORM indeks upravljanja 8,6 od 10 | 86,0 |
Kvalitet regulative -1,74 na skali od -2,5 do +2,5 | 84,9 |
Prijave patenata 3,27 na milion stanovnika | 82,8 |
Kontrola korupcije -1,57 na skali od -2,5 do +2,5 | 81,4 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 8,1 od 10 | 81,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 7,9 od 10 | 79,0 |
Naučni radovi 10,3 na milion stanovnika | 69,6 |
Fizička infrastruktura 6,9 od 10 | 69,0 |
Komunikaciona infrastruktura 6,0 od 10 | 60,0 |
Žene u parlamentu 30,5 % mesta | 52,1 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (98,4); Obrazovanje (90,6); IKT infrastruktura (69,4).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 98,4 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 90,6 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 69,4 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 67,0 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 49,3 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Sudan: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/SDN BibTeX
@misc{criora_atlas_SDN_2026,
author = {{Criora}},
title = {Sudan: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/SDN},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.