+2,5 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,7 °C → +2,5 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,5 °C → +2,1 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
DR Kongo: rizik 62 od 100, visok.
Opasnosti su ovde jake, a zemlja je loše opremljena da se s njima nosi, pa je ukupni rizik visok.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,2 od 10 | Epidemije | Opasan | |
| 7,0 od 10 | Rečna poplava | Visok | |
| 4,2 od 10 | Zemljotres | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,9 od 10).
Mapa opasnosti











Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Još na mapi: zemljotresi · suše · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 10,0 | Sukobi | Opasan | |
| 2,3 | Suša | Nizak | |
| 1,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 14,7% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,5 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+283 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 2 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.390 mm, pa će porast do 2080. biti oko 20 % godišnje sume.
3,8%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 0%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
3,8%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 3,2%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu.
Nijedan od ovih gradova ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu od 626 velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
8. mesto od 9, računajući od najbezbednije
52. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
20. mesto od 25, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 57
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Pristup čistim gorivima”: 5,00 % stanovništva za 2023. godinu. To je rizik 95,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 8,6, pa je razlika u odnosu na svet +86,4.
Rizik najviše podižu: Pristup čistim gorivima (95,0); Rizik od rečnih poplava (70,0); Temperatura površine tla (66,3); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0).
Pristup čistim gorivima 5,00 % stanovništva | 95,0 |
Rizik od rečnih poplava 7,0 od 10 | 70,0 |
Temperatura površine tla 27,9 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 66,3 |
Zaštita obale prirodnim staništima 35,3 od 100 | 64,7 |
Energetska intenzivnost 12,5 MJ po dolaru BDP-a | 64,6 |
Stepen-dani hlađenja 2.649 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 63,0 |
Potrošnja energije po stanovniku 409 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 32,1 |
Zagađenje vazduha PM2,5 26,6 µg/m³ | 24,6 |
Udeo obnovljive električne energije 90,4 % ukupne proizvodnje | 9,6 |
Uvoz energije 1,60 % potrošnje energije | 1,6 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,06 t CO2e po stanovniku | 1,2 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,63 dana | 0,4 |
Udeo obnovljive energije 96,3 % ukupne energije | 0,1 |
Stepen-dani grejanja 2,91 stepen-dan Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,10 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Kapacitet brana (100,0); Projektovana promena vektorskih bolesti (100,0); Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (100,0); najmanje: Rizik od cunamija (0,0); Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,1); Projektovani uticaj porasta nivoa mora (0,1).
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 100,0 |
Projektovana promena vektorskih bolesti veoma visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 100,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 100,0 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 100,0 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 99,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 98,7 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 95,6 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 94,7 |
Koeficijent starosne zavisnosti veoma visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 87,0 |
Zaštićena područja 14,9 % kopnene površine | 85,2 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima visoka ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 79,1 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 75,0 |
Ugrožene vrste sisara 48 vrsta | 72,6 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 69,2 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 65,7 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 59,5 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka srednja ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 58,8 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 33,1 % BND-a | 57,8 |
Iscrpljivanje šuma 9,97 % BND-a | 54,2 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 54,2 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 49,4 |
Indeks proizvodnje hrane 123 (2014-2016 = 100) | 47,9 |
Šumska površina 54,2 % kopnene površine | 42,9 |
Rizik od zemljotresa 4,2 od 10 | 42,0 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 40,8 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 40,5 |
Projektovana promena hidroenergije niska ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 36,9 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 36,4 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 66,0 % vodnih tela | 34,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,93 % površine šuma | 30,5 |
Koeficijent zavisnosti od voda niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 29,9 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 29,8 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 9,64 % BDP-a | 22,4 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 17,7 |
Poljoprivredno zemljište 15,5 % kopnene površine | 17,5 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 10,6 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 6,9 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 0,23 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 0,2 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 0,1 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,1 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bezbedna pijaća voda (93,8); Pristup sanitarnim uslovima (93,0); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (90,0); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Starenje stanovništva (5,4); Nedavni šokovi (10,0).
Bezbedna pijaća voda 11,9 % stanovništva | 93,8 |
Pristup sanitarnim uslovima 13,1 % stanovništva | 93,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 9,0 od 10 | 90,0 |
Stopa fertiliteta 5,98 rođenja po ženi | 87,9 |
Siromaštvo i razvijenost 8,6 od 10 | 86,0 |
Bezbednost hrane 8,6 od 10 | 86,0 |
Korisnici interneta 19,7 % stanovništva | 82,6 |
Pristup električnoj energiji 22,1 % stanovništva | 82,3 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 56,0 % svih smrtnih slučajeva | 82,1 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 56,2 % stanovništva | 74,7 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 28,7 % udatih žena od 15 do 49 godina | 69,6 |
Gini koeficijent 44,7 od 100 | 67,4 |
Pothranjenost 38,5 % stanovništva | 67,0 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 5,50 % svih prihoda | 63,6 |
Zdravlje dece do 5 godina 6,3 od 10 | 63,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 5,6 od 10 | 56,0 |
Rast BDP-a 5,76 % godišnje | 53,6 |
Ekonomska i socijalna prava 2,34 od 5 (5 = najbolje) | 53,2 |
Zavisnost od pomoći 5,2 od 10 | 52,0 |
Stopa pismenosti odraslih 68,5 % ljudi od 15 godina i starijih | 44,8 |
Stopa aktivnosti 64,6 % ljudi od 15 godina i starijih | 37,3 |
Očekivano trajanje života 62,1 godina | 36,1 |
Gustina naseljenosti 46,7 st./km² | 31,5 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 89,7 na 1000 živorođenih | 20,9 |
Prekomerna težina kod odraslih 21,8 % odraslih | 15,3 |
Stopa nezaposlenosti 4,43 % radne snage | 11,9 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 92,5 % stope aktivnosti muškaraca | 11,6 |
Nedavni šokovi 1,0 od 10 | 10,0 |
Starenje stanovništva 3,08 % stanovništva | 5,4 |
Upis u osnovnu školu 118 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Fizička infrastruktura (95,0); Prijave patenata (93,7); Politička stabilnost (92,6); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (72,0); Glas i odgovornost (74,1); Kvalitet regulative (76,2).
Fizička infrastruktura 9,5 od 10 | 95,0 |
Prijave patenata 0,75 na milion stanovnika | 93,7 |
Politička stabilnost -2,13 na skali od -2,5 do +2,5 | 92,6 |
Naučni radovi 2,32 na milion stanovnika | 84,9 |
Efikasnost vlade -1,67 na skali od -2,5 do +2,5 | 83,5 |
Vladavina prava -1,66 na skali od -2,5 do +2,5 | 83,3 |
INFORM indeks upravljanja 8,2 od 10 | 82,0 |
Žene u parlamentu 12,8 % mesta | 79,9 |
Kontrola korupcije -1,49 na skali od -2,5 do +2,5 | 79,8 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 7,7 od 10 | 77,0 |
Kvalitet regulative -1,31 na skali od -2,5 do +2,5 | 76,2 |
Glas i odgovornost -1,20 na skali od -2,5 do +2,5 | 74,1 |
Komunikaciona infrastruktura 7,2 od 10 | 72,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (99,6); Obrazovanje (96,3); Lakoća poslovanja (76,6).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 99,6 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 96,3 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 76,6 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 69,2 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 59,0 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). DR Kongo: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/COD BibTeX
@misc{criora_atlas_COD_2026,
author = {{Criora}},
title = {DR Kongo: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/COD},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.