+2,9 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,0 °C → +2,9 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,7 °C → +2,1 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Kamerun: rizik 52 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,5 od 10 | Epidemije | Visok | |
| 6,6 od 10 | Rečna poplava | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,6 od 10).
Mapa opasnosti











Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 9,1 | Sukobi | Opasan | |
| 3,4 | Suša | Nizak | |
| 2,6 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 7,9% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,9 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+217 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 6 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.610 mm, pa će porast do 2080. biti oko 13 % godišnje sume.
0,4%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 0,4%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
3%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 2,8%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.






















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
5. mesto od 9, računajući od najbezbednije
31. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
31. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Pristup čistim gorivima”: 30,7 % stanovništva za 2023. godinu. To je rizik 69,3 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 8,6, pa je razlika u odnosu na svet +60,7.
Rizik najviše podižu: Pristup čistim gorivima (69,3); Rizik od rečnih poplava (66,0); Temperatura površine tla (64,1); najmanje: Uvoz energije (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0).
Pristup čistim gorivima 30,7 % stanovništva | 69,3 |
Rizik od rečnih poplava 6,6 od 10 | 66,0 |
Temperatura površine tla 26,9 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 64,1 |
Stepen-dani hlađenja 2.635 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 62,6 |
Zagađenje vazduha PM2,5 39,8 µg/m³ | 39,5 |
Udeo obnovljive električne energije 61,9 % ukupne proizvodnje | 38,1 |
Potrošnja energije po stanovniku 371 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 30,3 |
Zaštita obale prirodnim staništima 73,3 od 100 | 26,7 |
Energetska intenzivnost 4,23 MJ po dolaru BDP-a | 18,3 |
Udeo obnovljive energije 79,2 % ukupne energije | 17,8 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,35 t CO2e po stanovniku | 6,8 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 8,32 dana | 5,3 |
Stepen-dani grejanja 0,11 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,85 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Uvoz energije neto izvoznik: proizvodi 29 % više nego što troši | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Pripremljenost za katastrofe (100,0); Izdaci za zdravstvo po stanovniku (97,5); Poljoprivredni kapacitet (97,3); najmanje: Rizik od cunamija (0,0); Projektovani uticaj porasta nivoa mora (0,5); Rizik od zemljotresa (1,0).
Pripremljenost za katastrofe veoma visoka ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 100,0 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 97,5 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 97,3 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 95,6 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 90,6 |
Zaštićena područja 11,0 % kopnene površine | 89,1 |
Projektovana promena vektorskih bolesti veoma visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 86,2 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 86,0 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 75,1 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 74,7 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 74,4 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 73,7 |
Ugrožene vrste sisara 48 vrsta | 72,6 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 71,9 |
Zaštićena područja bioma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 66,9 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 40,0 % vodnih tela | 60,0 |
Indeks proizvodnje hrane 108 (2014-2016 = 100) | 59,7 |
Šumska površina 42,7 % kopnene površine | 55,0 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 52,0 |
Ekološki otisak srednja ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 51,6 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja srednja ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 49,8 |
Projektovana promena stanovništva srednja ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 49,7 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 48,0 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 46,3 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 18,5 % BDP-a | 42,9 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 40,0 |
Projektovana promena hidroenergije niska ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 38,7 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 34,3 |
Gubitak drvenog pokrivača 1,08 % površine šuma | 34,0 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 33,7 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 33,3 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 33,0 |
Poljoprivredno zemljište 20,9 % kopnene površine | 23,8 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 20,3 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 17,8 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 16,6 |
Iscrpljivanje šuma 2,64 % BND-a | 14,4 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 13,8 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 4,97 % BND-a | 8,7 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 3,6 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 1,56 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 1,6 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 0,5 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (91,0); Smrtnost od zaraznih bolesti (79,9); Siromaštvo i razvijenost (77,0); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pothranjenost (4,3); Starenje stanovništva (4,6).
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 9,1 od 10 | 91,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 54,5 % svih smrtnih slučajeva | 79,9 |
Siromaštvo i razvijenost 7,7 od 10 | 77,0 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 5,40 % svih prihoda | 64,9 |
Izdaci za obrazovanje 13,8 % javne potrošnje | 60,5 |
Ekonomska i socijalna prava 1,99 od 5 (5 = najbolje) | 60,2 |
Gini koeficijent 42,2 od 100 | 59,6 |
Stopa fertiliteta 4,26 rođenja po ženi | 59,1 |
Rast BDP-a 3,20 % godišnje | 55,6 |
Korisnici interneta 46,3 % stanovništva | 55,3 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 23,0 % udatih žena od 15 do 49 godina | 52,4 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 37,7 % stanovništva | 50,1 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 4,3 od 10 | 43,0 |
Stopa pismenosti odraslih 72,6 % ljudi od 15 godina i starijih | 39,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 39,5 % odraslih | 37,1 |
Zdravlje dece do 5 godina 3,7 od 10 | 37,0 |
Stopa aktivnosti 65,8 % ljudi od 15 godina i starijih | 35,5 |
Gustina naseljenosti 60,0 st./km² | 34,3 |
Očekivano trajanje života 64,0 godine | 33,3 |
Devojčice i dečaci u školi 0,89 (1 = podjednako) | 30,3 |
Pristup električnoj energiji 72,0 % stanovništva | 29,6 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 76,5 % stope aktivnosti muškaraca | 28,1 |
Zavisnost od pomoći 2,5 od 10 | 25,0 |
Bezbednost hrane 1,6 od 10 | 16,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 64,8 na 1000 živorođenih | 15,0 |
Stopa nezaposlenosti 3,60 % radne snage | 9,6 |
Nedavni šokovi 0,5 od 10 | 5,0 |
Starenje stanovništva 2,82 % stanovništva | 4,6 |
Pothranjenost 4,80 % stanovništva | 4,3 |
Upis u osnovnu školu 114 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Politička stabilnost (83,8); Glas i odgovornost (75,1); Kontrola korupcije (74,1); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (43,0); Žene u parlamentu (46,8); Naučni radovi (49,6).
Politička stabilnost -1,69 na skali od -2,5 do +2,5 | 83,8 |
Glas i odgovornost -1,26 na skali od -2,5 do +2,5 | 75,1 |
Kontrola korupcije -1,20 na skali od -2,5 do +2,5 | 74,1 |
Vladavina prava -1,19 na skali od -2,5 do +2,5 | 73,9 |
INFORM indeks upravljanja 7,0 od 10 | 70,0 |
Fizička infrastruktura 7,0 od 10 | 70,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 6,8 od 10 | 68,0 |
Efikasnost vlade -0,79 na skali od -2,5 do +2,5 | 65,9 |
Kvalitet regulative -0,79 na skali od -2,5 do +2,5 | 65,7 |
Naučni radovi 54,5 na milion stanovnika | 49,6 |
Žene u parlamentu 33,9 % mesta | 46,8 |
Komunikaciona infrastruktura 4,3 od 10 | 43,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (90,1); Lakoća poslovanja (81,4).
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 90,1 |
Lakoća poslovanja veoma slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 81,4 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 61,7 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 52,2 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Kamerun: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/CMR BibTeX
@misc{criora_atlas_CMR_2026,
author = {{Criora}},
title = {Kamerun: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/CMR},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.