+3,4 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,2 °C → +3,4 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,7 °C → +2,3 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Gvineja: rizik 51 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,8 od 10 | Epidemije | Visok | |
| 5,5 od 10 | Rečna poplava | Srednji | |
| 4,9 od 10 | Priobalna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (9,4 od 10).
Mapa opasnosti











Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Još na mapi: požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,9 | Sukobi | Nizak | |
| 2,7 | Cunami | Nizak | |
| 0,7 | Suša | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 16,9% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,4 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-60 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 1 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.840 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 3 % godišnje sume.
5,1%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 0%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
2,7%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 2,5%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
7. mesto od 16, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52
29. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
29. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Pristup čistim gorivima”: 1,00 % stanovništva za 2023. godinu. To je rizik 99,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 8,6, pa je razlika u odnosu na svet +90,4.
Rizik najviše podižu: Pristup čistim gorivima (99,0); Stepen-dani hlađenja (74,7); Temperatura površine tla (73,2); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Zaštita obale prirodnim staništima (3,5); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (5,3).
Pristup čistim gorivima 1,00 % stanovništva | 99,0 |
Stepen-dani hlađenja 3.140 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 74,7 |
Temperatura površine tla 31,3 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 73,2 |
Rizik od rečnih poplava 5,5 od 10 | 55,0 |
Zagađenje vazduha PM2,5 43,8 µg/m³ | 44,0 |
Udeo obnovljive energije 66,6 % ukupne energije | 30,9 |
Energetska intenzivnost 4,95 MJ po dolaru BDP-a | 22,3 |
Udeo obnovljive električne energije 88,1 % ukupne proizvodnje | 11,9 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,35 t CO2e po stanovniku | 6,8 |
Indeks suše (SPEI) -0,15 (ispod 0: suvlje nego obično) | 6,0 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 8,30 dana | 5,3 |
Zaštita obale prirodnim staništima 96,5 od 100 | 3,5 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Poljoprivredni kapacitet (98,9); Izdaci za zdravstvo po stanovniku (98,1); Projektovana promena prinosa žitarica (97,2); najmanje: Pripremljenost za katastrofe (0,0); Koeficijent zavisnosti od voda (0,0); Rizik od zemljotresa (1,0).
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 98,9 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 98,1 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 97,2 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 96,8 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 90,9 |
Poljoprivredno zemljište 73,2 % kopnene površine | 84,6 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 76,1 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 75,0 |
Šumska površina 24,7 % kopnene površine | 74,0 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 31,0 % BDP-a | 71,9 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 71,0 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 70,7 |
Zaštićena područja 29,6 % kopnene površine | 70,5 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 66,7 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 66,7 |
Ugrožene vrste sisara 32 vrste | 65,2 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 63,8 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 61,4 |
Ekološki otisak srednja ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 56,7 |
Projektovana promena stanovništva srednja ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 53,9 |
Gubitak drvenog pokrivača 2,16 % površine šuma | 53,5 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 47,1 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima srednja ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 44,4 |
Zavisnost od uvoza hrane srednja ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 42,1 |
Projektovana promena vektorskih bolesti niska ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 40,0 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 33,3 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 33,3 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 33,1 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 30,9 |
Indeks proizvodnje hrane 145 (2014-2016 = 100) | 30,5 |
Iscrpljivanje šuma 5,12 % BND-a | 27,8 |
Rizik od cunamija 2,7 od 10 | 27,0 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 26,4 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 80,9 % vodnih tela | 19,1 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 18,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 14,2 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 5,12 % BND-a | 8,9 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 7,1 |
Zaštićena područja bioma veoma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 4,4 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 1,37 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 1,4 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Siromaštvo i razvijenost (89,0); Stopa pismenosti odraslih (85,8); Smrtnost od zaraznih bolesti (83,6); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Nedavni šokovi (3,0); Starenje stanovništva (6,4).
Siromaštvo i razvijenost 8,9 od 10 | 89,0 |
Stopa pismenosti odraslih 39,6 % ljudi od 15 godina i starijih | 85,8 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 56,9 % svih smrtnih slučajeva | 83,6 |
Izdaci za obrazovanje 9,20 % javne potrošnje | 73,7 |
Ekonomska i socijalna prava 1,33 od 5 (5 = najbolje) | 73,5 |
Korisnici interneta 33,3 % stanovništva | 68,6 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 43,7 % stanovništva | 58,1 |
Stopa fertiliteta 4,13 rođenja po ženi | 57,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 5,4 od 10 | 54,0 |
Stopa aktivnosti 53,6 % ljudi od 15 godina i starijih | 54,0 |
Devojčice i dečaci u školi 0,80 (1 = podjednako) | 53,6 |
Rast BDP-a 7,45 % godišnje | 52,3 |
Zdravlje dece do 5 godina 5,2 od 10 | 52,0 |
Pristup električnoj energiji 51,1 % stanovništva | 51,7 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 22,1 % udatih žena od 15 do 49 godina | 49,7 |
Očekivano trajanje života 60,9 godina | 37,8 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 67,6 % stope aktivnosti muškaraca | 37,4 |
Gustina naseljenosti 58,6 st./km² | 34,0 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 8,50 % svih prihoda | 24,7 |
Prekomerna težina kod odraslih 28,6 % odraslih | 23,6 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 92,1 na 1000 živorođenih | 21,5 |
Gini koeficijent 29,6 od 100 | 20,1 |
Pothranjenost 11,4 % stanovništva | 16,6 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 1,6 od 10 | 16,0 |
Zavisnost od pomoći 1,5 od 10 | 15,0 |
Stopa nezaposlenosti 5,16 % radne snage | 13,9 |
Bezbednost hrane 1,3 od 10 | 13,0 |
Starenje stanovništva 3,47 % stanovništva | 6,4 |
Nedavni šokovi 0,3 od 10 | 3,0 |
Upis u osnovnu školu 100 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Naučni radovi (81,5); Pristup zdravstvenoj zaštiti (81,0); Vladavina prava (74,2); najmanje: Smanjenje rizika od katastrofa (30,0); Žene u parlamentu (53,5); Komunikaciona infrastruktura (63,0).
Naučni radovi 3,36 na milion stanovnika | 81,5 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 8,1 od 10 | 81,0 |
Vladavina prava -1,21 na skali od -2,5 do +2,5 | 74,2 |
Glas i odgovornost -1,18 na skali od -2,5 do +2,5 | 73,5 |
Kontrola korupcije -1,07 na skali od -2,5 do +2,5 | 71,3 |
Fizička infrastruktura 7,1 od 10 | 71,0 |
INFORM indeks upravljanja 7,1 od 10 | 71,0 |
Kvalitet regulative -0,95 na skali od -2,5 do +2,5 | 69,0 |
Efikasnost vlade -0,90 na skali od -2,5 do +2,5 | 68,0 |
Politička stabilnost -0,73 na skali od -2,5 do +2,5 | 64,6 |
Komunikaciona infrastruktura 6,3 od 10 | 63,0 |
Žene u parlamentu 29,6 % mesta | 53,5 |
Smanjenje rizika od katastrofa 3,0 od 10 | 30,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (93,6); Lakoća poslovanja (69,2).
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 93,6 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 69,2 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 65,8 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 43,3 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Gvineja: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/GIN BibTeX
@misc{criora_atlas_GIN_2026,
author = {{Criora}},
title = {Gvineja: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/GIN},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.