+3,4 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,1 °C → +3,4 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,7 °C → +2,3 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Gvineja-Bisao: rizik 50 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,0 od 10 | Epidemije | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,0 od 10).
Mapa opasnosti











+22 cm do 2050. Natural Earth Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.
Još na mapi: rečne poplave · priobalne poplave · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 2,7 | Rečna poplava | Nizak | |
| 2,1 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 1,9 | Suša | Slab | |
| 1,6 | Sukobi | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 14,1% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,4 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-366 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.580 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 23 % godišnje sume.
2%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 0%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
7,7%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 7,6%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.














Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
5. mesto od 16, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52
24. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
3. mesto od 25, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 57
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Pristup čistim gorivima”: 0,80 % stanovništva za 2023. godinu. To je rizik 99,2 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 8,6, pa je razlika u odnosu na svet +90,6.
Rizik najviše podižu: Pristup čistim gorivima (99,2); Udeo obnovljive električne energije (92,9); Stepen-dani hlađenja (85,6); najmanje: Stepen-dani grejanja (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Zaštita obale prirodnim staništima (0,4).
Pristup čistim gorivima 0,80 % stanovništva | 99,2 |
Udeo obnovljive električne energije 7,09 % ukupne proizvodnje | 92,9 |
Stepen-dani hlađenja 3.599 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 85,6 |
Temperatura površine tla 30,7 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 71,9 |
Zagađenje vazduha PM2,5 50,2 µg/m³ | 51,3 |
Energetska intenzivnost 6,95 MJ po dolaru BDP-a | 33,5 |
Rizik od rečnih poplava 2,7 od 10 | 27,0 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 25,1 dan | 16,0 |
Udeo obnovljive energije 87,4 % ukupne energije | 9,3 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,16 t CO2e po stanovniku | 3,2 |
Indeks suše (SPEI) -0,06 (ispod 0: suvlje nego obično) | 2,6 |
Zaštita obale prirodnim staništima 99,6 od 100 | 0,4 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Stepen-dani grejanja 0 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Kapacitet brana (100,0); Projektovana promena vektorskih bolesti (100,0); Ekološki otisak (100,0); najmanje: Rizik od cunamija (0,0); Rizik od zemljotresa (1,0); Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja (1,5).
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 100,0 |
Projektovana promena vektorskih bolesti veoma visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 100,0 |
Ekološki otisak veoma visoka ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 100,0 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 100,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 99,4 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 42,2 % BDP-a | 97,9 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 97,3 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 96,0 |
Zaštićena područja 13,2 % kopnene površine | 86,9 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 85,1 |
Asfaltirani putevi visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 72,7 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 69,0 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 68,3 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 66,7 |
Zavisnost od uvoza hrane visoka ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 66,6 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 66,1 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima srednja ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 59,5 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 58,0 |
Iscrpljivanje šuma 10,4 % BND-a | 56,6 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka srednja ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 55,7 |
Ugrožene vrste sisara 15 vrsta | 51,7 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 50,6 |
Koeficijent zavisnosti od voda srednja ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 49,0 |
Indeks proizvodnje hrane 122 (2014-2016 = 100) | 48,3 |
Projektovana promena stanovništva srednja ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 45,8 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 42,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 37,1 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 37,0 |
Poljoprivredno zemljište 29,9 % kopnene površine | 34,2 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 33,3 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 33,1 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 32,2 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 27,4 |
Šumska površina 69,5 % kopnene površine | 26,7 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 10,4 % BND-a | 18,2 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,39 % površine šuma | 15,2 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 12,3 |
Zaštićena područja bioma veoma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 12,1 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 1,50 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 1,5 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Siromaštvo i razvijenost (87,0); Smrtnost od zaraznih bolesti (86,9); Ekonomska i socijalna prava (83,1); najmanje: Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (0,0); Nedavni šokovi (2,0); Starenje stanovništva (5,8).
Siromaštvo i razvijenost 8,7 od 10 | 87,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 59,1 % svih smrtnih slučajeva | 86,9 |
Ekonomska i socijalna prava 0,85 od 5 (5 = najbolje) | 83,1 |
Pristup sanitarnim uslovima 22,6 % stanovništva | 82,8 |
Bezbedna pijaća voda 24,0 % stanovništva | 80,9 |
Rast prihoda domaćinstava -2,35 % godišnje | 77,1 |
Korisnici interneta 29,8 % stanovništva | 72,2 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 50,5 % stanovništva | 67,2 |
Pristup električnoj energiji 40,5 % stanovništva | 62,9 |
Rast BDP-a 5,82 % godišnje | 53,6 |
Stopa pismenosti odraslih 63,9 % ljudi od 15 godina i starijih | 51,3 |
Stopa fertiliteta 3,76 rođenja po ženi | 50,7 |
Bezbednost hrane 4,9 od 10 | 49,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 4,7 od 10 | 47,0 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 21,1 % udatih žena od 15 do 49 godina | 46,8 |
Zavisnost od pomoći 4,3 od 10 | 43,0 |
Gustina naseljenosti 76,6 st./km² | 37,1 |
Pothranjenost 22,1 % stanovništva | 36,5 |
Stopa aktivnosti 65,8 % ljudi od 15 godina i starijih | 35,4 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 3,3 od 10 | 33,0 |
Očekivano trajanje života 64,3 godine | 32,9 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,90 % svih prihoda | 32,5 |
Gini koeficijent 33,4 od 100 | 32,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 32,1 % odraslih | 28,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 86,6 % stope aktivnosti muškaraca | 17,7 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 67,3 na 1000 živorođenih | 15,6 |
Stopa nezaposlenosti 2,67 % radne snage | 7,1 |
Starenje stanovništva 3,24 % stanovništva | 5,8 |
Nedavni šokovi 0,2 od 10 | 2,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Žene u parlamentu (84,6); Fizička infrastruktura (81,0); Efikasnost vlade (79,4); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (55,0); Politička stabilnost (60,6); Glas i odgovornost (71,5).
Žene u parlamentu 9,80 % mesta | 84,6 |
Fizička infrastruktura 8,1 od 10 | 81,0 |
Efikasnost vlade -1,47 na skali od -2,5 do +2,5 | 79,4 |
INFORM indeks upravljanja 7,8 od 10 | 78,0 |
Kontrola korupcije -1,40 na skali od -2,5 do +2,5 | 78,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 7,6 od 10 | 76,0 |
Vladavina prava -1,27 na skali od -2,5 do +2,5 | 75,4 |
Kvalitet regulative -1,23 na skali od -2,5 do +2,5 | 74,7 |
Naučni radovi 7,01 na milion stanovnika | 73,9 |
Glas i odgovornost -1,08 na skali od -2,5 do +2,5 | 71,5 |
Politička stabilnost -0,53 na skali od -2,5 do +2,5 | 60,6 |
Komunikaciona infrastruktura 5,5 od 10 | 55,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (98,5); Lakoća poslovanja (75,8).
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 98,5 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 75,8 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 66,5 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 45,5 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Gvineja-Bisao: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/GNB BibTeX
@misc{criora_atlas_GNB_2026,
author = {{Criora}},
title = {Gvineja-Bisao: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/GNB},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.