+3,5 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,3 °C → +3,5 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,7 °C → +2,3 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Gambija: rizik 52 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,4 od 10 | Epidemije | Visok | |
| 4,5 od 10 | Rečna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,0 od 10).
Mapa opasnosti











+21 cm do 2050. Natural Earth Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.
Još na mapi: rečne poplave · suše · priobalne poplave · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,0 | Suša | Nizak | |
| 2,5 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 2,0 | Sukobi | Nizak | |
| 1,1 | Cunami | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 23,7% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,5 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-283 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 830 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 34 % godišnje sume.
2,2%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 1,9%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
12%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 12%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 21% teritorije pomera se u suvlju, aridniju zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
9. mesto od 16, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52
32. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
5. mesto od 25, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 57
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Pristup čistim gorivima”: 1,60 % stanovništva za 2023. godinu. To je rizik 98,4 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 8,6, pa je razlika u odnosu na svet +89,8.
Rizik najviše podižu: Pristup čistim gorivima (98,4); Udeo obnovljive električne energije (98,4); Stepen-dani hlađenja (87,1); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Emisije CO2 po stanovniku (3,7); Energetska intenzivnost (12,3).
Pristup čistim gorivima 1,60 % stanovništva | 98,4 |
Udeo obnovljive električne energije 1,60 % ukupne proizvodnje | 98,4 |
Stepen-dani hlađenja 3.665 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 87,1 |
Temperatura površine tla 34,8 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 80,4 |
Zagađenje vazduha PM2,5 58,4 µg/m³ | 60,5 |
Udeo obnovljive energije 47,7 % ukupne energije | 50,5 |
Rizik od rečnih poplava 4,5 od 10 | 45,0 |
Indeks suše (SPEI) -0,55 (ispod 0: suvlje nego obično) | 22,1 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 34,6 dana | 22,0 |
Zaštita obale prirodnim staništima 86,6 od 100 | 13,4 |
Energetska intenzivnost 3,16 MJ po dolaru BDP-a | 12,3 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,18 t CO2e po stanovniku | 3,7 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena prinosa žitarica (100,0); Izdaci za zdravstvo po stanovniku (97,7); Pripremljenost za katastrofe (97,4); najmanje: Gubitak drvenog pokrivača (0,6); Rizik od zemljotresa (1,0); Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja (2,2).
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 100,0 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 97,7 |
Pripremljenost za katastrofe veoma visoka ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 97,4 |
Zaštićena područja 2,90 % kopnene površine | 97,2 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 92,9 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 92,2 |
Indeks proizvodnje hrane 71,1 (2014-2016 = 100) | 88,7 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 81,4 |
Šumska površina 22,3 % kopnene površine | 76,5 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 75,3 |
Zaštićena područja bioma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 74,7 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 72,4 |
Poljoprivredno zemljište 62,6 % kopnene površine | 72,3 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 69,2 |
Projektovana promena stanovništva visoka ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 66,5 |
Koeficijent zavisnosti od voda visoka ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 62,5 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 61,5 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja srednja ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 59,1 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora srednja ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 57,7 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 56,5 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 20,4 % BDP-a | 47,4 |
Projektovana promena podzemnih voda srednja ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 45,3 |
Ugrožene vrste sisara 10 vrsta | 44,7 |
Projektovana promena vektorskih bolesti srednja ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 44,2 |
Ekološki otisak srednja ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 43,8 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 58,0 % vodnih tela | 42,0 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka srednja ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 41,3 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 38,5 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 37,4 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 34,8 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 33,3 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 31,9 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 28,5 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 26,0 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 21,1 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 21,0 |
Iscrpljivanje šuma 2,93 % BND-a | 15,9 |
Rizik od cunamija 1,1 od 10 | 11,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 2,93 % BND-a | 5,1 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 2,21 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 2,2 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,01 % površine šuma | 0,6 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (92,5); Siromaštvo i razvijenost (80,0); Pristup sanitarnim uslovima (76,9); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Nedavni šokovi (4,0); Starenje stanovništva (5,6).
Bolnički kreveti 1,11 na 1000 stanovnika | 92,5 |
Siromaštvo i razvijenost 8,0 od 10 | 80,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 28,1 % stanovništva | 76,9 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 50,2 % svih smrtnih slučajeva | 73,5 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 53,4 % stanovništva | 71,0 |
Stopa pismenosti odraslih 51,6 % ljudi od 15 godina i starijih | 68,8 |
Zavisnost od pomoći 6,4 od 10 | 64,0 |
Rast prihoda domaćinstava -0,06 % godišnje | 63,2 |
Stopa aktivnosti 48,7 % ljudi od 15 godina i starijih | 61,3 |
Izdaci za obrazovanje 14,2 % javne potrošnje | 59,4 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 24,2 % udatih žena od 15 do 49 godina | 56,0 |
Bezbedna pijaća voda 48,2 % stanovništva | 55,2 |
Rast BDP-a 5,89 % godišnje | 53,5 |
Stopa fertiliteta 3,91 rođenje po ženi | 53,2 |
Korisnici interneta 49,5 % stanovništva | 51,9 |
Gustina naseljenosti 267 st./km² | 51,2 |
Bezbednost hrane 5,1 od 10 | 51,0 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 6,60 % svih prihoda | 49,4 |
Gini koeficijent 38,8 od 100 | 48,9 |
Devojčice i dečaci u školi 1,15 (1 = podjednako) | 42,2 |
Ekonomska i socijalna prava 2,94 od 5 (5 = najbolje) | 41,2 |
Prekomerna težina kod odraslih 40,9 % odraslih | 38,9 |
Pristup električnoj energiji 66,9 % stanovništva | 35,0 |
Očekivano trajanje života 66,1 godina | 30,2 |
Zdravlje dece do 5 godina 3,0 od 10 | 30,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 2,9 od 10 | 29,0 |
Pothranjenost 16,8 % stanovništva | 26,6 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 2,4 od 10 | 24,0 |
Stopa nezaposlenosti 6,52 % radne snage | 17,7 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 91,8 % stope aktivnosti muškaraca | 12,3 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 42,4 na 1000 živorođenih | 9,7 |
Starenje stanovništva 3,18 % stanovništva | 5,6 |
Nedavni šokovi 0,4 od 10 | 4,0 |
Upis u osnovnu školu 100 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (99,0); Žene u parlamentu (86,5); Smanjenje rizika od katastrofa (69,0); najmanje: Fizička infrastruktura (48,0); Komunikaciona infrastruktura (48,0); Politička stabilnost (49,3).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,07 % BDP-a | 99,0 |
Žene u parlamentu 8,62 % mesta | 86,5 |
Smanjenje rizika od katastrofa 6,9 od 10 | 69,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 6,7 od 10 | 67,0 |
Kvalitet regulative -0,64 na skali od -2,5 do +2,5 | 62,9 |
INFORM indeks upravljanja 6,2 od 10 | 62,0 |
Kontrola korupcije -0,51 na skali od -2,5 do +2,5 | 60,2 |
Efikasnost vlade -0,43 na skali od -2,5 do +2,5 | 58,6 |
Vladavina prava -0,40 na skali od -2,5 do +2,5 | 57,9 |
Naučni radovi 29,8 na milion stanovnika | 57,0 |
Glas i odgovornost -0,21 na skali od -2,5 do +2,5 | 54,2 |
Politička stabilnost 0,04 na skali od -2,5 do +2,5 | 49,3 |
Komunikaciona infrastruktura 4,8 od 10 | 48,0 |
Fizička infrastruktura 4,8 od 10 | 48,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (92,0); Lakoća poslovanja (69,9).
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 92,0 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 69,9 |
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 64,2 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 61,3 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Gambija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/GMB BibTeX
@misc{criora_atlas_GMB_2026,
author = {{Criora}},
title = {Gambija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/GMB},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.