+2,8 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,9 °C → +2,8 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,6 °C → +2,2 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Nigerija: rizik 58 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,3 od 10 | Rečna poplava | Opasan | |
| 8,0 od 10 | Epidemije | Opasan | |
| 6,5 od 10 | Priobalna poplava | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (10,0 od 10).
Mapa opasnosti








Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 9,7 | Sukobi | Opasan | |
| 3,1 | Suša | Nizak | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 9,1% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,8 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+293 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.010 mm, pa će porast do 2080. biti oko 29 % godišnje sume.
11%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 12%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
4,8%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 3,9%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.


















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Za ovaj grad UN ne daje posebnu procenu.
Džos ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
14. mesto od 16, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52
46. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
42. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Rizik od rečnih poplava”: 8,3 od 10 za 2026. godinu. To je rizik 83,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 51,0, pa je razlika u odnosu na svet +32,0.
Rizik najviše podižu: Rizik od rečnih poplava (83,0); Stepen-dani hlađenja (82,0); Temperatura površine tla (81,2); najmanje: Stepen-dani grejanja (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0).
Rizik od rečnih poplava 8,3 od 10 | 83,0 |
Stepen-dani hlađenja 3.451 stepen-dan Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 82,0 |
Temperatura površine tla 35,2 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 81,2 |
Udeo obnovljive električne energije 22,2 % ukupne proizvodnje | 77,8 |
Pristup čistim gorivima 26,2 % stanovništva | 73,8 |
Zagađenje vazduha PM2,5 56,5 µg/m³ | 58,4 |
Energetska intenzivnost 6,57 MJ po dolaru BDP-a | 31,4 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 44,5 dana | 28,4 |
Potrošnja energije po stanovniku 320 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 27,7 |
Udeo obnovljive energije 80,3 % ukupne energije | 16,7 |
Zaštita obale prirodnim staništima 89,2 od 100 | 10,8 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,57 t CO2e po stanovniku | 10,1 |
Uvoz energije neto izvoznik: proizvodi 66 % više nego što troši | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,33 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Stepen-dani grejanja 0,16 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Poljoprivredni kapacitet (98,9); Projektovana promena prinosa žitarica (97,5); Kapacitet brana (94,3); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Rizik od cunamija (0,0); Rizik od zemljotresa (1,0).
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 98,9 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 97,5 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 94,3 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 93,3 |
Zaštićena područja 11,6 % kopnene površine | 88,5 |
Poljoprivredno zemljište 76,2 % kopnene površine | 88,1 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 85,7 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 76,8 |
Šumska površina 23,2 % kopnene površine | 75,5 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 74,3 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 69,2 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 68,6 |
Ugrožene vrste sisara 35 vrsta | 66,8 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 66,7 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 60,1 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 25,9 % BDP-a | 60,1 |
Projektovana promena vektorskih bolesti srednja ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 56,8 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 55,5 |
Projektovana promena stanovništva srednja ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 53,5 |
Indeks proizvodnje hrane 120 (2014-2016 = 100) | 50,2 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 50,8 % vodnih tela | 49,2 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima srednja ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 48,9 |
Pothranjenost dece srednja ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 47,9 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,5 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 41,2 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 39,9 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja niska ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 39,8 |
Ekološki otisak niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 39,7 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 38,2 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 33,3 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 31,6 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,69 % površine šuma | 24,4 |
Koeficijent zavisnosti od voda niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 22,8 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 21,3 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 20,6 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 17,5 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 17,0 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 9,67 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 9,7 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 2,74 % BND-a | 4,8 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 2,5 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Smrtnost od zaraznih bolesti (93,7); Izdaci za obrazovanje (91,5); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (81,0); najmanje: Nedavni šokovi (3,0); Starenje stanovništva (5,3); Stopa nezaposlenosti (8,1).
Smrtnost od zaraznih bolesti 63,7 % svih smrtnih slučajeva | 93,7 |
Izdaci za obrazovanje 2,98 % javne potrošnje | 91,5 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 8,1 od 10 | 81,0 |
Siromaštvo i razvijenost 7,6 od 10 | 76,0 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 56,2 % stanovništva | 74,7 |
Bezbedna pijaća voda 29,9 % stanovništva | 74,6 |
Pristup sanitarnim uslovima 32,2 % stanovništva | 72,5 |
Zdravlje dece do 5 godina 7,2 od 10 | 72,0 |
Ekonomska i socijalna prava 1,67 od 5 (5 = najbolje) | 66,7 |
Stopa fertiliteta 4,38 rođenja po ženi | 61,2 |
Korisnici interneta 41,2 % stanovništva | 60,4 |
Bezbednost hrane 5,6 od 10 | 56,0 |
Rast BDP-a 4,01 % godišnje | 55,0 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 23,9 % udatih žena od 15 do 49 godina | 54,9 |
Gustina naseljenosti 250 st./km² | 50,5 |
Očekivano trajanje života 54,6 godina | 47,1 |
Stopa pismenosti odraslih 70,4 % ljudi od 15 godina i starijih | 42,1 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 4,2 od 10 | 42,0 |
Pristup električnoj energiji 61,2 % stanovništva | 41,0 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,50 % svih prihoda | 37,7 |
Zavisnost od pomoći 3,4 od 10 | 34,0 |
Gini koeficijent 33,9 od 100 | 33,5 |
Pothranjenost 19,9 % stanovništva | 32,4 |
Prekomerna težina kod odraslih 34,3 % odraslih | 30,7 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 116 na 1000 živorođenih | 27,0 |
Upis u osnovnu školu 89,6 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 13,2 |
Stopa aktivnosti 83,3 % ljudi od 15 godina i starijih | 9,0 |
Devojčice i dečaci u školi 0,97 (1 = podjednako) | 8,4 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 95,7 % stope aktivnosti muškaraca | 8,2 |
Stopa nezaposlenosti 3,06 % radne snage | 8,1 |
Starenje stanovništva 3,07 % stanovništva | 5,3 |
Nedavni šokovi 0,3 od 10 | 3,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (95,6); Žene u parlamentu (93,4); Pristup zdravstvenoj zaštiti (92,0); najmanje: Naučni radovi (52,7); Komunikaciona infrastruktura (55,0); Fizička infrastruktura (61,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,28 % BDP-a | 95,6 |
Žene u parlamentu 4,21 % mesta | 93,4 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 9,2 od 10 | 92,0 |
Prijave patenata 1,92 na milion stanovnika | 87,5 |
Politička stabilnost -1,74 na skali od -2,5 do +2,5 | 84,8 |
INFORM indeks upravljanja 7,2 od 10 | 72,0 |
Kontrola korupcije -1,07 na skali od -2,5 do +2,5 | 71,4 |
Vladavina prava -0,95 na skali od -2,5 do +2,5 | 69,0 |
Efikasnost vlade -0,91 na skali od -2,5 do +2,5 | 68,3 |
Glas i odgovornost -0,66 na skali od -2,5 do +2,5 | 63,2 |
Kvalitet regulative -0,65 na skali od -2,5 do +2,5 | 62,9 |
Fizička infrastruktura 6,1 od 10 | 61,0 |
Komunikaciona infrastruktura 5,5 od 10 | 55,0 |
Naučni radovi 42,2 na milion stanovnika | 52,7 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (99,1); Obrazovanje (94,3); Lakoća poslovanja (72,8).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 99,1 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 94,3 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 72,8 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 63,8 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 59,7 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Nigerija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/NGA BibTeX
@misc{criora_atlas_NGA_2026,
author = {{Criora}},
title = {Nigerija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/NGA},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.