+2,8 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,6 °C → +2,8 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,2 °C → +1,8 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 1,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Bangladeš: rizik 61 od 100, visok.
Opasnosti su ovde jake, a zemlja je loše opremljena da se s njima nosi, pa je ukupni rizik visok.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 9,9 od 10 | Rečna poplava | Opasan | |
| 8,9 od 10 | Priobalna poplava | Opasan | |
| 8,9 od 10 | Zemljotres | Opasan | |
| 8,1 od 10 | Cunami | Opasan |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti











Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Još na mapi: priobalne poplave · zemljotresi · porast nivoa mora · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,5 | Sukobi | Opasan | |
| 7,9 | Vetar tropskih ciklona | Visok | |
| 6,9 | Epidemije | Visok | |
| 1,5 | Suša | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (10,0 od 10).
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,4% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,8 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 1,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+468 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 1 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 2.080 mm, pa će porast do 2080. biti oko 22 % godišnje sume.
48%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 49%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
31%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 16%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 62% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
7. mesto od 9, računajući od najbezbednije
43. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
44. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Rizik od rečnih poplava”: 9,9 od 10 za 2026. godinu. To je rizik 99,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 51,0, pa je razlika u odnosu na svet +48,0.
Rizik najviše podižu: Rizik od rečnih poplava (99,0); Udeo obnovljive električne energije (98,5); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (76,6); najmanje: Zaštita obale prirodnim staništima (0,0); Stepen-dani grejanja (0,7); Energetska intenzivnost (5,4).
Rizik od rečnih poplava 9,9 od 10 | 99,0 |
Udeo obnovljive električne energije 1,51 % ukupne proizvodnje | 98,5 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 120 dana | 76,6 |
Udeo obnovljive energije 25,0 % ukupne energije | 74,1 |
Pristup čistim gorivima 28,4 % stanovništva | 71,6 |
Stepen-dani hlađenja 2.853 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 67,8 |
Temperatura površine tla 27,6 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 65,6 |
Uvoz energije 44,3 % potrošnje energije | 44,3 |
Zagađenje vazduha PM2,5 42,4 µg/m³ | 42,4 |
Indeks suše (SPEI) -1,00 (ispod 0: suvlje nego obično) | 40,1 |
Potrošnja energije po stanovniku 288 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 25,8 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,72 t CO2e po stanovniku | 12,2 |
Udeo uglja u električnoj energiji 10,6 % ukupne proizvodnje | 10,6 |
Energetska intenzivnost 1,93 MJ po dolaru BDP-a | 5,4 |
Stepen-dani grejanja 55,8 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,7 |
Zaštita obale prirodnim staništima 100,0 od 100 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana smrtnost povezana sa klimom (100,0); Kapacitet brana (99,0); Projektovana promena prinosa žitarica (97,9); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,4); Iscrpljivanje prirodnih resursa (0,9); Promena najjačih pljuskova do sredine veka (2,6).
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma visoka ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 100,0 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 99,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 97,9 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 95,5 |
Zaštićena područja 5,90 % kopnene površine | 94,2 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 92,1 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma visoka ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 91,4 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 91,2 |
Rizik od zemljotresa 8,9 od 10 | 89,0 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 86,0 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka veoma visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 85,4 |
Šumska površina 14,5 % kopnene površine | 84,7 |
Poljoprivredno zemljište 72,3 % kopnene površine | 83,5 |
Rizik od cunamija 8,1 od 10 | 81,0 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 80,2 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 72,5 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 69,8 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 69,2 |
Ugrožene vrste sisara 39 vrsta | 68,8 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 66,7 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 59,4 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora srednja ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 54,7 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima srednja ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 52,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 50,6 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 50,0 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 48,2 |
Indeks proizvodnje hrane 125 (2014-2016 = 100) | 46,0 |
Pothranjenost dece srednja ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 44,2 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,4 |
Ekološki otisak niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 35,2 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 30,4 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 27,5 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 11,2 % BDP-a | 25,9 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,70 % površine šuma | 24,8 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 22,3 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 21,3 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 20,2 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 11,8 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 5,72 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 5,7 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 5,1 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 2,6 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,54 % BND-a | 0,9 |
Iscrpljivanje šuma 0,07 % BND-a | 0,4 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (94,0); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (82,0); Nedavni šokovi (76,0); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pristup električnoj energiji (0,5); Stopa smrtnosti dece do 5 godina (6,9).
Bolnički kreveti 0,92 na 1000 stanovnika | 94,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 8,2 od 10 | 82,0 |
Nedavni šokovi 7,6 od 10 | 76,0 |
Gustina naseljenosti 1.319 st./km² | 69,5 |
Pristup sanitarnim uslovima 37,3 % stanovništva | 67,0 |
Izdaci za obrazovanje 11,9 % javne potrošnje | 66,1 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 48,1 % stope aktivnosti muškaraca | 57,7 |
Siromaštvo i razvijenost 5,7 od 10 | 57,0 |
Rast BDP-a 3,49 % godišnje | 55,4 |
Ekonomska i socijalna prava 2,25 od 5 (5 = najbolje) | 55,0 |
Korisnici interneta 53,4 % stanovništva | 47,9 |
Bezbedna pijaća voda 59,1 % stanovništva | 43,5 |
Stopa aktivnosti 61,3 % ljudi od 15 godina i starijih | 42,3 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 26,9 % svih smrtnih slučajeva | 38,6 |
Devojčice i dečaci u školi 1,14 (1 = podjednako) | 37,2 |
Zdravlje dece do 5 godina 3,6 od 10 | 36,0 |
Zavisnost od pomoći 3,5 od 10 | 35,0 |
Stopa pismenosti odraslih 79,0 % ljudi od 15 godina i starijih | 29,9 |
Bezbednost hrane 2,9 od 10 | 29,0 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 18,7 % stanovništva | 24,9 |
Gini koeficijent 30,9 od 100 | 24,1 |
Stopa fertiliteta 2,14 rođenja po ženi | 23,7 |
Prekomerna težina kod odraslih 27,0 % odraslih | 21,7 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 8,80 % svih prihoda | 20,8 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 2,0 od 10 | 20,0 |
Očekivano trajanje života 74,9 godina | 17,1 |
Starenje stanovništva 6,67 % stanovništva | 15,3 |
Pothranjenost 10,4 % stanovništva | 14,7 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 10,0 % udatih žena od 15 do 49 godina | 13,5 |
Stopa nezaposlenosti 3,78 % radne snage | 10,1 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 30,5 na 1000 živorođenih | 6,9 |
Pristup električnoj energiji 99,5 % stanovništva | 0,5 |
Upis u osnovnu školu 106 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Prijave patenata (96,1); Kontrola korupcije (69,7); INFORM indeks upravljanja (69,0); najmanje: Smanjenje rizika od katastrofa (16,0); Komunikaciona infrastruktura (34,0); Fizička infrastruktura (40,0).
Prijave patenata 0,44 na milion stanovnika | 96,1 |
Kontrola korupcije -0,98 na skali od -2,5 do +2,5 | 69,7 |
INFORM indeks upravljanja 6,9 od 10 | 69,0 |
Politička stabilnost -0,94 na skali od -2,5 do +2,5 | 68,8 |
Kvalitet regulative -0,94 na skali od -2,5 do +2,5 | 68,8 |
Vladavina prava -0,91 na skali od -2,5 do +2,5 | 68,2 |
Žene u parlamentu 20,9 % mesta | 67,3 |
Glas i odgovornost -0,72 na skali od -2,5 do +2,5 | 64,4 |
Efikasnost vlade -0,44 na skali od -2,5 do +2,5 | 58,9 |
Naučni radovi 41,7 na milion stanovnika | 52,9 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 4,9 od 10 | 49,0 |
Fizička infrastruktura 4,0 od 10 | 40,0 |
Komunikaciona infrastruktura 3,4 od 10 | 34,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 1,6 od 10 | 16,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (99,8); Obrazovanje (85,8); Lakoća poslovanja (79,3).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 99,8 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 85,8 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 79,3 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 57,5 |
Društvena nejednakost dobra pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 33,6 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Bangladeš: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/BGD BibTeX
@misc{criora_atlas_BGD_2026,
author = {{Criora}},
title = {Bangladeš: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/BGD},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.