+3,4 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,4 °C → +3,4 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,8 °C → +2,4 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Butan: rizik 39 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,8 od 10 | Zemljotres | Visok | |
| 5,0 od 10 | Epidemije | Srednji | |
| 4,2 od 10 | Rečna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (7,2 od 10).
Mapa opasnosti











Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Još na mapi: rečne poplave · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 1,2 | Sukobi | Slab | |
| 0,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab | |
| 0,0 | Suša | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,1% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,4 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+349 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 2.810 mm, pa će porast do 2080. biti oko 12 % godišnje sume.
1,4%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 1,4%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
1,5%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,2%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 39% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
2. mesto od 9, računajući od najbezbednije
11. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
1. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Energetska intenzivnost”: 9,04 MJ po dolaru BDP-a za 2022. godinu. To je rizik 45,2 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 13,8, pa je razlika u odnosu na svet +31,4.
Rizik najviše podižu: Energetska intenzivnost (45,2); Rizik od rečnih poplava (42,0); Stepen-dani grejanja (38,2); najmanje: Udeo obnovljive električne energije (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,6).
Energetska intenzivnost 9,04 MJ po dolaru BDP-a | 45,2 |
Rizik od rečnih poplava 4,2 od 10 | 42,0 |
Stepen-dani grejanja 3.156 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 38,2 |
Temperatura površine tla 13,4 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 36,3 |
Emisije CO2 po stanovniku 2,01 t CO2e po stanovniku | 24,9 |
Zagađenje vazduha PM2,5 23,9 µg/m³ | 21,5 |
Udeo obnovljive energije 82,5 % ukupne energije | 14,4 |
Pristup čistim gorivima 91,6 % stanovništva | 8,4 |
Stepen-dani hlađenja 262 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 6,2 |
Indeks suše (SPEI) -0,12 (ispod 0: suvlje nego obično) | 4,9 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,89 dana | 0,6 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Udeo obnovljive električne energije 100 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Kapacitet brana (100,0); Projektovana smrtnost povezana sa klimom (100,0); Ekološki otisak (100,0); najmanje: Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,0); Projektovani gubitak morske biodiverziteta (0,0); Koeficijent zavisnosti od voda (0,0).
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 100,0 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma visoka ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 100,0 |
Ekološki otisak veoma visoka ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 100,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 97,0 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 93,9 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 91,4 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka veoma visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 91,0 |
Indeks proizvodnje hrane 77,8 (2014-2016 = 100) | 83,4 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 83,1 |
Projektovana promena prinosa žitarica visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 79,9 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 71,8 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 71,8 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 70,8 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 68,4 |
Rizik od zemljotresa 6,8 od 10 | 68,0 |
Asfaltirani putevi visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 66,3 |
Ugrožene vrste sisara 28 vrsta | 62,8 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 61,9 |
Pripremljenost za katastrofe srednja ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 51,3 |
Zaštićena područja 51,6 % kopnene površine | 48,4 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima srednja ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 45,1 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 38,1 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 15,0 % BDP-a | 34,8 |
Koeficijent starosne zavisnosti niska ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 32,1 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 28,0 |
Šumska površina 71,6 % kopnene površine | 24,5 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 22,1 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 21,8 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 21,1 |
Zaštićena područja bioma veoma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 19,8 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 16,2 |
Poljoprivredno zemljište 13,8 % kopnene površine | 15,5 |
Iscrpljivanje šuma 2,55 % BND-a | 13,9 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,13 % površine šuma | 5,6 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 5,6 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 2,56 % BND-a | 4,5 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 1,41 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 1,4 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (84,3); Pristup sanitarnim uslovima (54,0); Rast BDP-a (51,9); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (0,0).
Bolnički kreveti 2,16 na 1000 stanovnika | 84,3 |
Pristup sanitarnim uslovima 49,5 % stanovništva | 54,0 |
Rast BDP-a 8,01 % godišnje | 51,9 |
Siromaštvo i razvijenost 5,0 od 10 | 50,0 |
Stopa pismenosti odraslih 64,9 % ljudi od 15 godina i starijih | 49,9 |
Prekomerna težina kod odraslih 46,7 % odraslih | 46,0 |
Ekonomska i socijalna prava 3,10 od 5 (5 = najbolje) | 38,0 |
Bezbedna pijaća voda 65,6 % stanovništva | 36,6 |
Izdaci za obrazovanje 22,2 % javne potrošnje | 36,5 |
Zavisnost od pomoći 3,4 od 10 | 34,0 |
Stopa aktivnosti 67,7 % ljudi od 15 godina i starijih | 32,6 |
Bezbednost hrane 3,2 od 10 | 32,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 18,4 % svih smrtnih slučajeva | 25,9 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 79,0 % stope aktivnosti muškaraca | 25,6 |
Gustina naseljenosti 20,6 st./km² | 22,4 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 8,80 % svih prihoda | 20,8 |
Očekivano trajanje života 73,3 godine | 19,6 |
Gini koeficijent 28,5 od 100 | 16,6 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 12,4 % stanovništva | 16,5 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,6 od 10 | 16,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 1,6 od 10 | 16,0 |
Devojčice i dečaci u školi 1,06 (1 = podjednako) | 16,0 |
Starenje stanovništva 6,63 % stanovništva | 15,2 |
Stopa fertiliteta 1,45 rođenja po ženi | 12,2 |
Korisnici interneta 91,3 % stanovništva | 9,0 |
Stopa nezaposlenosti 3,23 % radne snage | 8,6 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 17,2 na 1000 živorođenih | 3,8 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 0 od 10 | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 115 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (98,5); Žene u parlamentu (93,3); Prijave patenata (90,3); najmanje: Kontrola korupcije (20,5); Politička stabilnost (22,1); Komunikaciona infrastruktura (31,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,10 % BDP-a | 98,5 |
Žene u parlamentu 4,26 % mesta | 93,3 |
Prijave patenata 1,31 na milion stanovnika | 90,3 |
Smanjenje rizika od katastrofa 6,0 od 10 | 60,0 |
Kvalitet regulative -0,09 na skali od -2,5 do +2,5 | 51,9 |
Glas i odgovornost 0,21 na skali od -2,5 do +2,5 | 45,8 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 4,3 od 10 | 43,0 |
Fizička infrastruktura 3,8 od 10 | 38,0 |
Naučni radovi 148 na milion stanovnika | 37,2 |
Efikasnost vlade 0,71 na skali od -2,5 do +2,5 | 35,9 |
Vladavina prava 0,72 na skali od -2,5 do +2,5 | 35,6 |
INFORM indeks upravljanja 3,4 od 10 | 34,0 |
Komunikaciona infrastruktura 3,1 od 10 | 31,0 |
Politička stabilnost 1,39 na skali od -2,5 do +2,5 | 22,1 |
Kontrola korupcije 1,47 na skali od -2,5 do +2,5 | 20,5 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (99,4); Obrazovanje (92,3); IKT infrastruktura (50,1).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 99,4 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 92,3 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 50,1 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 49,3 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 48,2 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Butan: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/BTN BibTeX
@misc{criora_atlas_BTN_2026,
author = {{Criora}},
title = {Butan: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/BTN},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.