+2,6 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,8 °C → +2,6 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,4 °C → +1,8 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Malezija: rizik 41 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,8 od 10 | Rečna poplava | Visok | |
| 6,4 od 10 | Priobalna poplava | Visok | |
| 5,8 od 10 | Epidemije | Srednji | |
| 5,4 od 10 | Cunami | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (9,5 od 10).
Mapa opasnosti



















Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,1 | Suša | Nizak | |
| 1,9 | Zemljotres | Slab | |
| 0,9 | Sukobi | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,2% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,6 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+248 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 3 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 3.160 mm, pa će porast do 2080. biti oko 8 % godišnje sume.
1,1%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 1,1%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
5,5%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 5%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.














Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Za ovaj grad UN ne daje posebnu procenu.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
3. mesto od 11, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 49
15. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
17. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 7,50 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 92,2 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +16,9.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (92,2); Udeo obnovljive električne energije (83,0); Stepen-dani hlađenja (70,5); najmanje: Uvoz energije (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0).
Udeo obnovljive energije 7,50 % ukupne energije | 92,2 |
Udeo obnovljive električne energije 17,0 % ukupne proizvodnje | 83,0 |
Stepen-dani hlađenja 2.964 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 70,5 |
Potrošnja energije po stanovniku 3.009 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 68,3 |
Rizik od rečnih poplava 6,8 od 10 | 68,0 |
Temperatura površine tla 27,9 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 66,3 |
Emisije CO2 po stanovniku 8,32 t CO2e po stanovniku | 50,4 |
Udeo uglja u električnoj energiji 45,0 % ukupne proizvodnje | 45,1 |
Zaštita obale prirodnim staništima 79,0 od 100 | 21,0 |
Energetska intenzivnost 4,49 MJ po dolaru BDP-a | 19,7 |
Pristup čistim gorivima 83,8 % stanovništva | 16,2 |
Zagađenje vazduha PM2,5 16,2 µg/m³ | 12,8 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 9,36 dana | 6,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,57 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Stepen-dani grejanja 0,02 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Uvoz energije neto izvoznik: proizvodi 0,6 % više nego što troši | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena prinosa žitarica (97,2); Zaštićena područja (91,7); Kapacitet brana (83,7); najmanje: Pripremljenost za katastrofe (0,0); Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (0,0); Koeficijent zavisnosti od voda (0,0).
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 97,2 |
Zaštićena područja 8,40 % kopnene površine | 91,7 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 83,7 |
Ugrožene vrste sisara 80 vrsta | 82,0 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 78,5 |
Poljoprivredni kapacitet visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 77,3 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 75,1 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 72,9 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 67,4 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 66,3 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Indeks proizvodnje hrane 103 (2014-2016 = 100) | 63,7 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 61,2 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 57,2 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka srednja ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 56,4 |
Rizik od cunamija 5,4 od 10 | 54,0 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 48,8 |
Pothranjenost dece srednja ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 45,5 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 41,7 |
Gubitak drvenog pokrivača 1,39 % površine šuma | 40,6 |
Šumska površina 57,7 % kopnene površine | 39,1 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma niska ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 37,6 |
Koeficijent starosne zavisnosti niska ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 37,4 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 37,4 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture niska ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 35,9 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 30,6 |
Poljoprivredno zemljište 26,1 % kopnene površine | 29,8 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 25,8 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 24,9 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 19,3 |
Rizik od zemljotresa 1,9 od 10 | 19,0 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 8,13 % BDP-a | 18,9 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 13,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 5,98 % BND-a | 10,4 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 10,3 |
Iscrpljivanje šuma 1,75 % BND-a | 9,5 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 9,1 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 8,5 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 3,44 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 3,4 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,2 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,0 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (85,8); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (72,0); Nezadovoljena potreba za kontracepcijom (63,5); najmanje: Pothranjenost (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Nedavni šokovi (1,0).
Bolnički kreveti 1,96 na 1000 stanovnika | 85,8 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 7,2 od 10 | 72,0 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 26,7 % udatih žena od 15 do 49 godina | 63,5 |
Izdaci za obrazovanje 14,1 % javne potrošnje | 59,7 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 5,90 % svih prihoda | 58,4 |
Prekomerna težina kod odraslih 54,9 % odraslih | 56,2 |
Gini koeficijent 40,7 od 100 | 54,9 |
Rast BDP-a 5,17 % godišnje | 54,1 |
Rast prihoda domaćinstava 3,06 % godišnje | 44,2 |
Gustina naseljenosti 107 st./km² | 40,8 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 65,2 % stope aktivnosti muškaraca | 39,9 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 25,6 % svih smrtnih slučajeva | 36,7 |
Stopa aktivnosti 70,7 % ljudi od 15 godina i starijih | 28,1 |
Zdravlje dece do 5 godina 2,0 od 10 | 20,0 |
Starenje stanovništva 8,03 % stanovništva | 19,0 |
Bezbednost hrane 1,8 od 10 | 18,0 |
Siromaštvo i razvijenost 1,6 od 10 | 16,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 85,8 % stanovništva | 15,2 |
Očekivano trajanje života 76,8 godina | 14,3 |
Stopa fertiliteta 1,54 rođenja po ženi | 13,7 |
Upis u osnovnu školu 90,4 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 12,2 |
Devojčice i dečaci u školi 1,04 (1 = podjednako) | 10,8 |
Stopa nezaposlenosti 3,76 % radne snage | 10,1 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 5,10 % stanovništva | 6,8 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,6 od 10 | 6,0 |
Stopa pismenosti odraslih 95,8 % ljudi od 15 godina i starijih | 6,0 |
Bezbedna pijaća voda 94,7 % stanovništva | 5,6 |
Korisnici interneta 98,0 % stanovništva | 2,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 8,30 na 1000 živorođenih | 1,7 |
Ekonomska i socijalna prava 4,91 od 5 (5 = najbolje) | 1,6 |
Zavisnost od pomoći 0,1 od 10 | 1,0 |
Nedavni šokovi 0,1 od 10 | 1,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (84,1); Žene u parlamentu (78,8); Prijave patenata (60,2); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (11,0); Naučni radovi (16,7); Pristup zdravstvenoj zaštiti (27,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 1,01 % BDP-a | 84,1 |
Žene u parlamentu 13,5 % mesta | 78,8 |
Prijave patenata 25,8 na milion stanovnika | 60,2 |
Glas i odgovornost -0,11 na skali od -2,5 do +2,5 | 52,1 |
Politička stabilnost 0,34 na skali od -2,5 do +2,5 | 43,2 |
Smanjenje rizika od katastrofa 4,2 od 10 | 42,0 |
Vladavina prava 0,41 na skali od -2,5 do +2,5 | 41,8 |
INFORM indeks upravljanja 4,0 od 10 | 40,0 |
Kontrola korupcije 0,56 na skali od -2,5 do +2,5 | 38,7 |
Kvalitet regulative 0,68 na skali od -2,5 do +2,5 | 36,3 |
Efikasnost vlade 0,96 na skali od -2,5 do +2,5 | 30,9 |
Fizička infrastruktura 2,9 od 10 | 29,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 2,7 od 10 | 27,0 |
Naučni radovi 764 na milion stanovnika | 16,7 |
Komunikaciona infrastruktura 1,1 od 10 | 11,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (87,6); Obrazovanje (77,0); Društvena nejednakost (66,4).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 87,6 |
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 77,0 |
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 66,4 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 41,1 |
Lakoća poslovanja dobra pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 39,4 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Malezija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/MYS BibTeX
@misc{criora_atlas_MYS_2026,
author = {{Criora}},
title = {Malezija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/MYS},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.