+3,1 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,2 °C → +3,1 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,7 °C → +2,1 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,3 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Laos: rizik 50 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,2 od 10 | Rečna poplava | Opasan | |
| 6,3 od 10 | Epidemije | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (9,2 od 10).
Mapa opasnosti








Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Još na mapi: zemljotresi · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 2,8 | Zemljotres | Nizak | |
| 1,5 | Sukobi | Slab | |
| 1,4 | Vetar tropskih ciklona | Slab | |
| 1,1 | Suša | Slab | |
| 0,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 4% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,1 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,3 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+101 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 2 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 2.110 mm, pa će porast do 2080. biti oko 5 % godišnje sume.
5,2%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 1%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
4,6%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 4,1%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 35% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
7. mesto od 11, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 49
32. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
20. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Pristup čistim gorivima”: 11,1 % stanovništva za 2023. godinu. To je rizik 88,9 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 8,6, pa je razlika u odnosu na svet +80,3.
Rizik najviše podižu: Pristup čistim gorivima (88,9); Rizik od rečnih poplava (82,0); Temperatura površine tla (61,6); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Uvoz energije (0,0); Stepen-dani grejanja (0,8).
Pristup čistim gorivima 11,1 % stanovništva | 88,9 |
Rizik od rečnih poplava 8,2 od 10 | 82,0 |
Temperatura površine tla 25,7 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 61,6 |
Stepen-dani hlađenja 2.204 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 52,4 |
Udeo obnovljive energije 49,2 % ukupne energije | 49,0 |
Potrošnja energije po stanovniku 881 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 46,0 |
Udeo obnovljive električne energije 63,3 % ukupne proizvodnje | 36,7 |
Emisije CO2 po stanovniku 3,35 t CO2e po stanovniku | 33,2 |
Udeo uglja u električnoj energiji 23,8 % ukupne proizvodnje | 23,9 |
Energetska intenzivnost 4,51 MJ po dolaru BDP-a | 19,8 |
Zagađenje vazduha PM2,5 22,3 µg/m³ | 19,7 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 14,4 dana | 9,2 |
Stepen-dani grejanja 63,8 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,8 |
Uvoz energije neto izvoznik: proizvodi 49 % više nego što troši | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,25 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Ekološki otisak (100,0); Učešće u ekološkim sporazumima (100,0); Izdaci za zdravstvo po stanovniku (95,6); najmanje: Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,0); Projektovani gubitak morske biodiverziteta (0,0); Rizik od cunamija (0,0).
Ekološki otisak veoma visoka ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 100,0 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 100,0 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 95,6 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 94,6 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 89,8 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 87,0 |
Zaštićena područja 18,8 % kopnene površine | 81,3 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 75,0 |
Ugrožene vrste sisara 49 vrsta | 73,0 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 72,6 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 69,2 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 65,1 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 64,8 |
Kapacitet brana visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 64,7 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 60,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima srednja ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 55,3 |
Indeks proizvodnje hrane 115 (2014-2016 = 100) | 54,2 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja srednja ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 52,0 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 51,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 1,77 % površine šuma | 47,3 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 47,1 |
Pothranjenost dece srednja ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 44,2 |
Koeficijent zavisnosti od voda srednja ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 42,9 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 16,8 % BDP-a | 38,9 |
Zaštićena područja bioma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 37,0 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 34,9 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 30,9 |
Rizik od zemljotresa 2,8 od 10 | 28,0 |
Pripremljenost za katastrofe niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 25,6 |
Šumska površina 71,5 % kopnene površine | 24,6 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 80,0 % vodnih tela | 20,0 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 19,7 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 16,3 |
Poljoprivredno zemljište 9,91 % kopnene površine | 11,0 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 9,1 |
Iscrpljivanje šuma 1,59 % BND-a | 8,6 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 3,44 % BND-a | 6,0 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 4,9 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 4,79 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 4,8 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (87,8); Izdaci za obrazovanje (76,5); Bezbedna pijaća voda (69,0); najmanje: Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (0,0); Stopa nezaposlenosti (3,0); Pristup električnoj energiji (3,7).
Bolnički kreveti 1,71 na 1000 stanovnika | 87,8 |
Izdaci za obrazovanje 8,24 % javne potrošnje | 76,5 |
Bezbedna pijaća voda 35,2 % stanovništva | 69,0 |
Siromaštvo i razvijenost 6,5 od 10 | 65,0 |
Rast BDP-a 4,54 % godišnje | 54,6 |
Rast prihoda domaćinstava 1,61 % godišnje | 53,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 3,9 od 10 | 39,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 27,0 % svih smrtnih slučajeva | 38,7 |
Gini koeficijent 34,7 od 100 | 36,1 |
Bezbednost hrane 3,6 od 10 | 36,0 |
Korisnici interneta 65,6 % stanovništva | 35,4 |
Stopa pismenosti odraslih 75,6 % ljudi od 15 godina i starijih | 34,6 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,90 % svih prihoda | 32,5 |
Stopa aktivnosti 68,7 % ljudi od 15 godina i starijih | 31,1 |
Pristup sanitarnim uslovima 71,4 % stanovništva | 30,6 |
Ekonomska i socijalna prava 3,53 od 5 (5 = najbolje) | 29,3 |
Stopa fertiliteta 2,40 rođenja po ženi | 28,0 |
Gustina naseljenosti 33,2 st./km² | 27,7 |
Prekomerna težina kod odraslih 31,0 % odraslih | 26,7 |
Očekivano trajanje života 69,2 godine | 25,5 |
Nedavni šokovi 2,4 od 10 | 24,0 |
Zavisnost od pomoći 2,1 od 10 | 21,0 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 15,0 % stanovništva | 19,9 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 87,2 % stope aktivnosti muškaraca | 17,1 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 1,4 od 10 | 14,0 |
Starenje stanovništva 4,81 % stanovništva | 10,1 |
Devojčice i dečaci u školi 0,96 (1 = podjednako) | 10,1 |
Upis u osnovnu školu 93,1 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 8,7 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 29,4 na 1000 živorođenih | 6,6 |
Pristup električnoj energiji 96,5 % stanovništva | 3,7 |
Stopa nezaposlenosti 1,19 % radne snage | 3,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Prijave patenata (99,0); Glas i odgovornost (82,9); Kontrola korupcije (69,8); najmanje: Fizička infrastruktura (37,0); Politička stabilnost (39,0); Komunikaciona infrastruktura (39,0).
Prijave patenata 0,14 na milion stanovnika | 99,0 |
Glas i odgovornost -1,64 na skali od -2,5 do +2,5 | 82,9 |
Kontrola korupcije -0,99 na skali od -2,5 do +2,5 | 69,8 |
Naučni radovi 11,1 na milion stanovnika | 68,7 |
Žene u parlamentu 22,0 % mesta | 65,6 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 6,5 od 10 | 65,0 |
INFORM indeks upravljanja 6,4 od 10 | 64,0 |
Kvalitet regulative -0,66 na skali od -2,5 do +2,5 | 63,2 |
Vladavina prava -0,64 na skali od -2,5 do +2,5 | 62,8 |
Smanjenje rizika od katastrofa 6,2 od 10 | 62,0 |
Efikasnost vlade -0,59 na skali od -2,5 do +2,5 | 61,9 |
Komunikaciona infrastruktura 3,9 od 10 | 39,0 |
Politička stabilnost 0,55 na skali od -2,5 do +2,5 | 39,0 |
Fizička infrastruktura 3,7 od 10 | 37,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (99,9); Obrazovanje (91,2); Lakoća poslovanja (66,4).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 99,9 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 91,2 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 66,4 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 54,5 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 43,3 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Laos: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/LAO BibTeX
@misc{criora_atlas_LAO_2026,
author = {{Criora}},
title = {Laos: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/LAO},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.