+3,1 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,1 °C → +3,1 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,6 °C → +2,1 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Tanzanija: rizik 49 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,9 od 10 | Epidemije | Visok | |
| 4,7 od 10 | Suša | Srednji | |
| 4,4 od 10 | Zemljotres | Srednji | |
| 4,2 od 10 | Rečna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,8 od 10).
Mapa opasnosti











Natural Earth Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.
Još na mapi: zemljotresi · rečne poplave · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,5 | Sukobi | Opasan | |
| 3,2 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 3,1 | Cunami | Nizak | |
| 0,7 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 13,8% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,1 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+123 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 2 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 940 mm, pa će porast do 2080. biti oko 13 % godišnje sume.
8,8%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 4,9%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
2,5%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 2%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 14% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.






















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu.
Nijedan od ovih gradova ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu od 626 velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
5. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52
19. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
16. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Pristup čistim gorivima”: 9,80 % stanovništva za 2023. godinu. To je rizik 90,2 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 8,6, pa je razlika u odnosu na svet +81,6.
Rizik najviše podižu: Pristup čistim gorivima (90,2); Temperatura površine tla (72,8); Udeo obnovljive električne energije (62,8); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,2).
Pristup čistim gorivima 9,80 % stanovništva | 90,2 |
Temperatura površine tla 31,1 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 72,8 |
Udeo obnovljive električne energije 37,2 % ukupne proizvodnje | 62,8 |
Stepen-dani hlađenja 1.808 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 43,0 |
Rizik od rečnih poplava 4,2 od 10 | 42,0 |
Zaštita obale prirodnim staništima 64,7 od 100 | 35,3 |
Potrošnja energije po stanovniku 401 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 31,8 |
Energetska intenzivnost 6,38 MJ po dolaru BDP-a | 30,3 |
Zagađenje vazduha PM2,5 25,1 µg/m³ | 22,8 |
Udeo obnovljive energije 78,3 % ukupne energije | 18,8 |
Uvoz energije 12,9 % potrošnje energije | 12,9 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,31 t CO2e po stanovniku | 6,1 |
Stepen-dani grejanja 18,0 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,2 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,35 dana | 0,2 |
Indeks suše (SPEI) 0,98 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena vektorskih bolesti (100,0); Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (100,0); Učešće u ekološkim sporazumima (100,0); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Projektovani uticaj porasta nivoa mora (0,8); Zaštićena područja bioma (1,9).
Projektovana promena vektorskih bolesti veoma visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 100,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 100,0 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 100,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 99,0 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 97,4 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 93,6 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 85,8 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 78,1 |
Ugrožene vrste sisara 45 vrsta | 71,4 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima visoka ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 70,7 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 69,1 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 69,0 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 68,8 |
Zaštićena područja 32,3 % kopnene površine | 67,8 |
Projektovana promena stanovništva visoka ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 66,5 |
Kapacitet brana visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 60,1 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 58,8 |
Indeks proizvodnje hrane 110 (2014-2016 = 100) | 58,1 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture srednja ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 56,1 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 23,3 % BDP-a | 54,1 |
Poljoprivredno zemljište 44,6 % kopnene površine | 51,3 |
Šumska površina 50,1 % kopnene površine | 47,2 |
Rizik od zemljotresa 4,4 od 10 | 44,0 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 41,4 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 36,4 |
Pripremljenost za katastrofe niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 35,9 |
Projektovana promena hidroenergije niska ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 34,7 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 31,2 |
Rizik od cunamija 3,1 od 10 | 31,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 31,0 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 19,7 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 18,6 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,47 % površine šuma | 17,9 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 14,1 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 13,0 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 13,0 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 12,8 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 12,7 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 88,9 % vodnih tela | 11,1 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 3,34 % BND-a | 5,8 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 2,2 |
Zaštićena područja bioma veoma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 1,9 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 0,8 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (94,6); Siromaštvo i razvijenost (79,0); Pristup sanitarnim uslovima (76,5); najmanje: Nedavni šokovi (1,0); Stopa nezaposlenosti (4,0); Starenje stanovništva (5,2).
Bolnički kreveti 0,84 na 1000 stanovnika | 94,6 |
Siromaštvo i razvijenost 7,9 od 10 | 79,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 28,5 % stanovništva | 76,5 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 51,4 % svih smrtnih slučajeva | 75,3 |
Bezbedna pijaća voda 31,3 % stanovništva | 73,1 |
Korisnici interneta 31,2 % stanovništva | 70,8 |
Ekonomska i socijalna prava 1,50 od 5 (5 = najbolje) | 70,1 |
Stopa fertiliteta 4,54 rođenja po ženi | 63,8 |
Izdaci za obrazovanje 13,4 % javne potrošnje | 61,7 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 6,1 od 10 | 61,0 |
Rast prihoda domaćinstava 0,92 % godišnje | 57,2 |
Pristup električnoj energiji 48,3 % stanovništva | 54,7 |
Gini koeficijent 40,5 od 100 | 54,2 |
Rast BDP-a 5,85 % godišnje | 53,5 |
Bezbednost hrane 4,7 od 10 | 47,0 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 21,0 % udatih žena od 15 do 49 godina | 46,4 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 6,90 % svih prihoda | 45,5 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 4,5 od 10 | 45,0 |
Gustina naseljenosti 75,2 st./km² | 36,9 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 26,4 % stanovništva | 35,1 |
Pothranjenost 20,2 % stanovništva | 33,0 |
Stopa pismenosti odraslih 78,2 % ljudi od 15 godina i starijih | 31,0 |
Očekivano trajanje života 67,2 godine | 28,5 |
Prekomerna težina kod odraslih 32,2 % odraslih | 28,2 |
Zdravlje dece do 5 godina 2,7 od 10 | 27,0 |
Zavisnost od pomoći 1,4 od 10 | 14,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 92,0 % stope aktivnosti muškaraca | 12,1 |
Devojčice i dečaci u školi 1,04 (1 = podjednako) | 12,1 |
Upis u osnovnu školu 92,7 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 9,2 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 37,0 na 1000 živorođenih | 8,4 |
Stopa aktivnosti 85,0 % ljudi od 15 godina i starijih | 6,5 |
Starenje stanovništva 3,04 % stanovništva | 5,2 |
Stopa nezaposlenosti 1,57 % radne snage | 4,0 |
Nedavni šokovi 0,1 od 10 | 1,0 |
Rizik najviše podižu: Fizička infrastruktura (78,0); Glas i odgovornost (65,7); Pristup zdravstvenoj zaštiti (65,0); najmanje: Žene u parlamentu (38,0); Komunikaciona infrastruktura (50,0); Smanjenje rizika od katastrofa (55,0).
Fizička infrastruktura 7,8 od 10 | 78,0 |
Glas i odgovornost -0,79 na skali od -2,5 do +2,5 | 65,7 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 6,5 od 10 | 65,0 |
Naučni radovi 18,1 na milion stanovnika | 63,0 |
Vladavina prava -0,57 na skali od -2,5 do +2,5 | 61,4 |
Kvalitet regulative -0,49 na skali od -2,5 do +2,5 | 59,9 |
Politička stabilnost -0,48 na skali od -2,5 do +2,5 | 59,5 |
INFORM indeks upravljanja 5,8 od 10 | 58,0 |
Kontrola korupcije -0,33 na skali od -2,5 do +2,5 | 56,7 |
Efikasnost vlade -0,26 na skali od -2,5 do +2,5 | 55,1 |
Smanjenje rizika od katastrofa 5,5 od 10 | 55,0 |
Komunikaciona infrastruktura 5,0 od 10 | 50,0 |
Žene u parlamentu 39,5 % mesta | 38,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (100,0); Obrazovanje (97,7); Lakoća poslovanja (72,9).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 100,0 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 97,7 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 72,9 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 66,2 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 44,8 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Tanzanija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/TZA BibTeX
@misc{criora_atlas_TZA_2026,
author = {{Criora}},
title = {Tanzanija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/TZA},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.