+3,5 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,3 °C → +3,5 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,7 °C → +2,1 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Lesoto: rizik 46 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,3 od 10 | Suša | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti











Natural Earth Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.
Još na mapi: rečne poplave · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,2 | Epidemije | Nizak | |
| 2,1 | Rečna poplava | Nizak | |
| 1,4 | Sukobi | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje se prenose s čoveka na čoveka” (5,6 od 10).
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 2,6% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,5 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+57 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 1 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.330 mm, pa će porast do 2080. biti oko 4 % godišnje sume.
35%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 35%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
0,9%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,6%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 17% teritorije pomera se u suvlju, aridniju zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
5. mesto od 5, računajući od najbezbednije
15. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
13. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 34,9 % ukupne energije za 2022. godinu. To je rizik 63,8 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 68,0, pa je razlika u odnosu na svet -4,2.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (63,8); Temperatura površine tla (55,7); Pristup čistim gorivima (46,2); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Udeo obnovljive električne energije (0,2).
Udeo obnovljive energije 34,9 % ukupne energije | 63,8 |
Temperatura površine tla 22,8 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 55,7 |
Pristup čistim gorivima 53,8 % stanovništva | 46,2 |
Energetska intenzivnost 9,02 MJ po dolaru BDP-a | 45,1 |
Stepen-dani grejanja 2.238 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 27,1 |
Rizik od rečnih poplava 2,1 od 10 | 21,0 |
Zagađenje vazduha PM2,5 23,4 µg/m³ | 21,0 |
Indeks suše (SPEI) -0,50 (ispod 0: suvlje nego obično) | 20,0 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,43 t CO2e po stanovniku | 8,0 |
Stepen-dani hlađenja 107 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 2,5 |
Udeo obnovljive električne energije 99,8 % ukupne proizvodnje | 0,2 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena godišnjeg oticaja (100,0); Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (100,0); Šumska površina (98,8); najmanje: Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,0); Projektovani gubitak morske biodiverziteta (0,0); Koeficijent zavisnosti od voda (0,0).
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 100,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 100,0 |
Šumska površina 1,14 % kopnene površine | 98,8 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 96,9 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 93,5 |
Poljoprivredno zemljište 77,8 % kopnene površine | 89,9 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 82,7 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 81,8 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma veoma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 80,0 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 77,9 |
Zaštićena područja 23,4 % kopnene površine | 76,7 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 72,0 |
Kapacitet brana visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 68,3 |
Indeks proizvodnje hrane 98,7 (2014-2016 = 100) | 66,9 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 61,6 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 60,7 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 59,9 |
Projektovana promena prinosa žitarica srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 57,7 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 39,3 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 36,4 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 36,3 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 64,7 % vodnih tela | 35,3 |
Zaštićena područja bioma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 30,1 |
Ugrožene vrste sisara 4 vrste | 30,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 25,8 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 24,6 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 20,9 |
Iscrpljivanje šuma 3,79 % BND-a | 20,6 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 6,50 % BDP-a | 15,1 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 10,7 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 6,6 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 3,79 % BND-a | 6,6 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 3,3 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 2,57 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 2,6 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,02 % površine šuma | 0,8 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Smrtnost od zaraznih bolesti (79,4); Bezbedna pijaća voda (73,1); Siromaštvo i razvijenost (73,0); najmanje: Nedavni šokovi (0,0); Starenje stanovništva (7,6); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (12,0).
Smrtnost od zaraznih bolesti 54,1 % svih smrtnih slučajeva | 79,4 |
Bezbedna pijaća voda 31,3 % stanovništva | 73,1 |
Siromaštvo i razvijenost 7,3 od 10 | 73,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 7,3 od 10 | 73,0 |
Izdaci za obrazovanje 10,4 % javne potrošnje | 70,4 |
Pristup sanitarnim uslovima 43,8 % stanovništva | 60,2 |
Zavisnost od pomoći 5,9 od 10 | 59,0 |
Rast BDP-a 1,98 % godišnje | 56,5 |
Korisnici interneta 51,8 % stanovništva | 49,6 |
Stopa aktivnosti 59,1 % ljudi od 15 godina i starijih | 45,7 |
Pristup električnoj energiji 57,3 % stanovništva | 45,1 |
Stopa nezaposlenosti 16,3 % radne snage | 44,6 |
Očekivano trajanje života 57,8 godina | 42,4 |
Ekonomska i socijalna prava 2,88 od 5 (5 = najbolje) | 42,4 |
Prekomerna težina kod odraslih 42,3 % odraslih | 40,6 |
Bezbednost hrane 4,0 od 10 | 40,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 3,7 od 10 | 37,0 |
Gustina naseljenosti 76,1 st./km² | 37,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 71,9 % stope aktivnosti muškaraca | 33,0 |
Stopa fertiliteta 2,66 rođenja po ženi | 32,5 |
Upis u osnovnu školu 80,2 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 25,1 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 12,6 % udatih žena od 15 do 49 godina | 21,3 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 60,0 na 1000 živorođenih | 13,9 |
Stopa pismenosti odraslih 90,4 % ljudi od 15 godina i starijih | 13,6 |
Devojčice i dečaci u školi 1,04 (1 = podjednako) | 12,1 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 1,2 od 10 | 12,0 |
Starenje stanovništva 3,88 % stanovništva | 7,6 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (98,6); Prijave patenata (96,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (66,0); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (43,0); Glas i odgovornost (48,0); Politička stabilnost (50,2).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,09 % BDP-a | 98,6 |
Prijave patenata 0,45 na milion stanovnika | 96,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 6,6 od 10 | 66,0 |
INFORM indeks upravljanja 6,3 od 10 | 63,0 |
Efikasnost vlade -0,64 na skali od -2,5 do +2,5 | 62,8 |
Fizička infrastruktura 6,2 od 10 | 62,0 |
Naučni radovi 21,0 na milion stanovnika | 61,2 |
Žene u parlamentu 25,0 % mesta | 60,8 |
Kvalitet regulative -0,49 na skali od -2,5 do +2,5 | 59,8 |
Vladavina prava -0,47 na skali od -2,5 do +2,5 | 59,3 |
Kontrola korupcije -0,27 na skali od -2,5 do +2,5 | 55,5 |
Politička stabilnost -0,01 na skali od -2,5 do +2,5 | 50,2 |
Glas i odgovornost 0,10 na skali od -2,5 do +2,5 | 48,0 |
Komunikaciona infrastruktura 4,3 od 10 | 43,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (99,8); Obrazovanje (94,1); Društvena nejednakost (79,1).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 99,8 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 94,1 |
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 79,1 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 66,2 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 61,0 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Lesoto: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/LSO BibTeX
@misc{criora_atlas_LSO_2026,
author = {{Criora}},
title = {Lesoto: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/LSO},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.