+2,2 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,5 °C → +2,2 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,3 °C → +1,5 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,3 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Solomonska Ostrva: rizik 47 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,8 od 10 | Cunami | Visok | |
| 6,9 od 10 | Zemljotres | Visok | |
| 6,7 od 10 | Priobalna poplava | Visok | |
| 5,5 od 10 | Epidemije | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (8,7 od 10).
Mapa opasnosti



















+19 cm do 2050. Natural Earth Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.
Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: cunamiji.
Još na mapi: zemljotresi · suše
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,6 | Vetar tropskih ciklona | Nizak | |
| 2,9 | Suša | Nizak | |
| 0,2 | Sukobi | Slab | |
| 0,0 | Rečna poplava | Slab |
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,2 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,3 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-46 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 22 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 4.240 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 1 % godišnje sume.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
3. mesto od 4, računajući od najbezbednije
13. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 40
14. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive električne energije”: 6,56 % ukupne proizvodnje za 2021. godinu. To je rizik 93,4 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,0, pa je razlika u odnosu na svet +18,5.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive električne energije (93,4); Pristup čistim gorivima (91,3); Stepen-dani hlađenja (75,1); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0).
Udeo obnovljive električne energije 6,56 % ukupne proizvodnje | 93,4 |
Pristup čistim gorivima 8,70 % stanovništva | 91,3 |
Stepen-dani hlađenja 3.160 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 75,1 |
Temperatura površine tla 26,1 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 62,4 |
Udeo obnovljive energije 50,1 % ukupne energije | 48,0 |
Zaštita obale prirodnim staništima 66,2 od 100 | 33,8 |
Energetska intenzivnost 5,18 MJ po dolaru BDP-a | 23,6 |
Zagađenje vazduha PM2,5 14,0 µg/m³ | 10,2 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,38 t CO2e po stanovniku | 7,3 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,60 dana | 0,4 |
Rizik od rečnih poplava 0 od 10 | 0,0 |
Stepen-dani grejanja 0 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,00 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (100,0); Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (100,0); Zaštićena područja (99,9); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Iscrpljivanje prirodnih resursa (0,0); Koeficijent zavisnosti od voda (0,0).
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 100,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 100,0 |
Zaštićena područja 0,20 % kopnene površine | 99,9 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 98,8 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 98,3 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 98,3 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 96,0 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 92,6 |
Pripremljenost za katastrofe veoma visoka ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 84,6 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 79,7 |
Rizik od cunamija 7,8 od 10 | 78,0 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora visoka ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 75,7 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 74,7 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 74,7 |
Rizik od zemljotresa 6,9 od 10 | 69,0 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 29,7 % BDP-a | 69,0 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 66,8 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 66,7 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 65,5 |
Indeks proizvodnje hrane 100 (2014-2016 = 100) | 65,5 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 61,5 |
Ugrožene vrste sisara 24 vrste | 60,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta srednja ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 59,2 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka srednja ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 56,7 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 48,2 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 37,6 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 35,1 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 35,1 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 25,3 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 17,1 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,31 % površine šuma | 12,7 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 9,1 |
Šumska površina 90,1 % kopnene površine | 5,0 |
Poljoprivredno zemljište 3,90 % kopnene površine | 4,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 2,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0 % BND-a | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Nedavni šokovi (100,0); Korisnici interneta (73,0); Bezbednost hrane (70,0); najmanje: Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (0,0); Stopa nezaposlenosti (3,7); Stopa smrtnosti dece do 5 godina (4,4).
Nedavni šokovi 10,0 od 10 | 100,0 |
Korisnici interneta 29,0 % stanovništva | 73,0 |
Bezbednost hrane 7,0 od 10 | 70,0 |
Ekonomska i socijalna prava 1,75 od 5 (5 = najbolje) | 65,1 |
Siromaštvo i razvijenost 6,3 od 10 | 63,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 56,9 % odraslih | 58,7 |
Rast BDP-a 3,62 % godišnje | 55,3 |
Zavisnost od pomoći 5,2 od 10 | 52,0 |
Stopa fertiliteta 3,51 rođenje po ženi | 46,6 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 4,2 od 10 | 42,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 23,5 % svih smrtnih slučajeva | 33,6 |
Pothranjenost 20,0 % stanovništva | 32,6 |
Izdaci za obrazovanje 25,2 % javne potrošnje | 27,9 |
Zdravlje dece do 5 godina 2,6 od 10 | 26,0 |
Gustina naseljenosti 28,6 st./km² | 26,0 |
Očekivano trajanje života 70,7 godina | 23,3 |
Upis u osnovnu školu 81,8 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 23,0 |
Pristup električnoj energiji 81,3 % stanovništva | 19,8 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 95,5 % stope aktivnosti muškaraca | 8,4 |
Starenje stanovništva 3,67 % stanovništva | 7,0 |
Stopa aktivnosti 85,8 % ljudi od 15 godina i starijih | 5,2 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 20,0 na 1000 živorođenih | 4,4 |
Stopa nezaposlenosti 1,43 % radne snage | 3,7 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Žene u parlamentu (90,6); Fizička infrastruktura (76,0); Kvalitet regulative (69,0); najmanje: Politička stabilnost (35,1); Glas i odgovornost (37,6); Vladavina prava (46,4).
Žene u parlamentu 6,00 % mesta | 90,6 |
Fizička infrastruktura 7,6 od 10 | 76,0 |
Kvalitet regulative -0,95 na skali od -2,5 do +2,5 | 69,0 |
Efikasnost vlade -0,85 na skali od -2,5 do +2,5 | 66,9 |
Naučni radovi 14,2 na milion stanovnika | 65,9 |
INFORM indeks upravljanja 6,2 od 10 | 62,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 5,9 od 10 | 59,0 |
Komunikaciona infrastruktura 5,4 od 10 | 54,0 |
Kontrola korupcije -0,16 na skali od -2,5 do +2,5 | 53,1 |
Smanjenje rizika od katastrofa 5,3 od 10 | 53,0 |
Vladavina prava 0,18 na skali od -2,5 do +2,5 | 46,4 |
Glas i odgovornost 0,62 na skali od -2,5 do +2,5 | 37,6 |
Politička stabilnost 0,75 na skali od -2,5 do +2,5 | 35,1 |
Rizik najviše podižu: IKT infrastruktura (66,7).
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 66,7 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 66,4 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Solomonska Ostrva: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/SLB BibTeX
@misc{criora_atlas_SLB_2026,
author = {{Criora}},
title = {Solomonska Ostrva: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/SLB},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.