+2,4 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,5 °C → +2,4 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,2 °C → +1,8 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Nauru: rizik 39 od 100, nizak.
Glavna pretnja, porast nivoa mora, ne ulazi u ocenu: svetske karte poplava po kojima INFORM računa ne vide ova ostrva, pa ovde nema ocene poplava s mora. Ocena 39 proizlazi iz ostalih pretnji i iz toga kako se zemlja s njima nosi.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| Porast nivoa mora | Nije ocenjen | ||
| 6,0 od 10 | Cunami | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Nivo mora
Porast u odnosu na period 1995-2014, regionalna projekcija IPCC AR6 za ovu obalu.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,2 | Epidemije | Nizak | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Rečna poplava | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab | |
| 0,0 | Suša | Slab | |
| 0,0 | Sukobi | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje se prenose s čoveka na čoveka” (5,0 od 10).
0,0 od 10 za vetar tropskih ciklona je ocena samog INFORM-a (poređenja radi: Fidži 6,8, Vanuatu 6,3). INFORM ovde računa samo vetar; talase i olujni nalet mora kojima cikloni plave niska ostrva svrstava u obalne poplave, a takve poplave njegove karte na ovim ostrvima ne vide.
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,4 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+527 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 1 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. Izvor nema godišnju sumu padavina za ovu zemlju: ERA5-Land ne pokriva more, pa promenu nema s čim uporediti.
0%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 100%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
2. mesto od 5, računajući od najbezbednije
6. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 40
51. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 1,90 % ukupne energije za 2022. godinu. To je rizik 98,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 68,0, pa je razlika u odnosu na svet +30,0.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (98,0); Udeo obnovljive električne energije (90,2); Stepen-dani hlađenja (86,5); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0).
Udeo obnovljive energije 1,90 % ukupne energije | 98,0 |
Udeo obnovljive električne energije 9,82 % ukupne proizvodnje | 90,2 |
Stepen-dani hlađenja 3.637 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 86,5 |
Temperatura površine tla 30,4 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 71,3 |
Energetska intenzivnost 6,79 MJ po dolaru BDP-a | 32,6 |
Zaštita obale prirodnim staništima 78,8 od 100 | 21,2 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 6,00 dana | 3,8 |
Zagađenje vazduha PM2,5 6,06 µg/m³ | 1,3 |
Rizik od rečnih poplava 0 od 10 | 0,0 |
Stepen-dani grejanja 0 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Urbana koncentracija (100,0); Projektovani uticaj porasta nivoa mora (100,0); Projektovani gubitak morske biodiverziteta (100,0); najmanje: Koeficijent zavisnosti od voda (0,0); Ruralno stanovništvo (0,0); Stanovništvo u sirotinjskim naseljima (0,6).
Urbana koncentracija veoma visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 100,0 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma visoka ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 100,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 100,0 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 100,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 100,0 |
Šumska površina 0 % kopnene površine | 100,0 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 93,1 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 87,8 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka veoma visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 80,8 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 71,0 |
Indeks proizvodnje hrane 99,7 (2014-2016 = 100) | 66,1 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 65,6 |
Rizik od cunamija 6,0 od 10 | 60,0 |
Poljoprivredni kapacitet srednja ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 50,0 |
Pripremljenost za katastrofe srednja ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 46,2 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja srednja ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 45,5 |
Poljoprivredno zemljište 20,0 % kopnene površine | 22,7 |
Ugrožene vrste sisara 2 vrste | 20,5 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 13,9 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 11,7 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 9,1 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 5,4 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,6 |
Ruralno stanovništvo veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 0,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Prekomerna težina kod odraslih (98,1); Bezbedna pijaća voda (86,6); Izdaci za obrazovanje (81,0); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,0); Nedavni šokovi (0,0); Devojčice i dečaci u školi (1,6).
Prekomerna težina kod odraslih 88,8 % odraslih | 98,1 |
Bezbedna pijaća voda 18,7 % stanovništva | 86,6 |
Izdaci za obrazovanje 6,65 % javne potrošnje | 81,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 33,2 % stanovništva | 71,5 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 6,5 od 10 | 65,0 |
Gustina naseljenosti 594 st./km² | 60,4 |
Rast BDP-a 2,14 % godišnje | 56,4 |
Ekonomska i socijalna prava 2,27 od 5 (5 = najbolje) | 54,6 |
Siromaštvo i razvijenost 4,6 od 10 | 46,0 |
Stopa fertiliteta 3,29 rođenja po ženi | 42,9 |
Očekivano trajanje života 62,3 godine | 35,8 |
Zavisnost od pomoći 3,3 od 10 | 33,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 2,6 od 10 | 26,0 |
Korisnici interneta 83,0 % stanovništva | 17,5 |
Bezbednost hrane 1,0 od 10 | 10,0 |
Upis u osnovnu školu 94,4 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 7,1 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,7 od 10 | 7,0 |
Starenje stanovništva 3,01 % stanovništva | 5,2 |
Stopa pismenosti odraslih 96,6 % ljudi od 15 godina i starijih | 4,8 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 8,30 na 1000 živorođenih | 1,7 |
Devojčice i dečaci u školi 1,01 (1 = podjednako) | 1,6 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Žene u parlamentu (83,5); Kvalitet regulative (61,5); Naučni radovi (60,2); najmanje: Fizička infrastruktura (12,0); Komunikaciona infrastruktura (21,0); Politička stabilnost (25,6).
Žene u parlamentu 10,5 % mesta | 83,5 |
Kvalitet regulative -0,58 na skali od -2,5 do +2,5 | 61,5 |
Naučni radovi 22,9 na milion stanovnika | 60,2 |
INFORM indeks upravljanja 5,0 od 10 | 50,0 |
Efikasnost vlade 0,08 na skali od -2,5 do +2,5 | 48,4 |
Smanjenje rizika od katastrofa 4,5 od 10 | 45,0 |
Vladavina prava 0,27 na skali od -2,5 do +2,5 | 44,6 |
Kontrola korupcije 0,46 na skali od -2,5 do +2,5 | 40,9 |
Glas i odgovornost 0,54 na skali od -2,5 do +2,5 | 39,2 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 2,9 od 10 | 29,0 |
Politička stabilnost 1,22 na skali od -2,5 do +2,5 | 25,6 |
Komunikaciona infrastruktura 2,1 od 10 | 21,0 |
Fizička infrastruktura 1,2 od 10 | 12,0 |
Rizik najviše podižu: IKT infrastruktura (49,4).
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 49,4 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Nauru: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/NRU BibTeX
@misc{criora_atlas_NRU_2026,
author = {{Criora}},
title = {Nauru: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/NRU},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.