+2,4 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,6 °C → +2,4 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,4 °C → +1,6 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Mikronezija: rizik 42 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,0 od 10 | Suša | Visok | |
| 5,9 od 10 | Cunami | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti





























+24 cm do 2050. Natural Earth Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.
Još na mapi: suše
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,1 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 2,8 | Epidemije | Nizak | |
| 2,3 | Vetar tropskih ciklona | Nizak | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Rečna poplava | Slab | |
| 0,0 | Sukobi | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (4,5 od 10).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Suvlje nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najsušoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,4 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+174 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 6 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 3.650 mm, pa će porast do 2080. biti oko 5 % godišnje sume.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
4. mesto od 5, računajući od najbezbednije
10. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 40
21. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 2,00 % ukupne energije za 2022. godinu. To je rizik 97,9 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 68,0, pa je razlika u odnosu na svet +29,9.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (97,9); Udeo obnovljive električne energije (95,1); Pristup čistim gorivima (86,7); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0).
Udeo obnovljive energije 2,00 % ukupne energije | 97,9 |
Udeo obnovljive električne energije 4,95 % ukupne proizvodnje | 95,1 |
Pristup čistim gorivima 13,3 % stanovništva | 86,7 |
Stepen-dani hlađenja 3.473 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 82,6 |
Temperatura površine tla 25,5 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 61,2 |
Energetska intenzivnost 6,62 MJ po dolaru BDP-a | 31,7 |
Zaštita obale prirodnim staništima 78,3 od 100 | 21,7 |
Zagađenje vazduha PM2,5 12,1 µg/m³ | 8,2 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,09 dana | 0,1 |
Rizik od rečnih poplava 0 od 10 | 0,0 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,00 t CO2e po stanovniku | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Stepen-dani grejanja 0 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 2,41 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (100,0); Zaštićena područja bioma (100,0); Projektovani uticaj porasta nivoa mora (100,0); najmanje: Iscrpljivanje prirodnih resursa (0,0); Gubitak drvenog pokrivača (0,0); Koeficijent zavisnosti od voda (0,0).
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 100,0 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 100,0 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma visoka ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 100,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 100,0 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 97,6 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 92,3 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 89,4 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 88,0 |
Ruralno stanovništvo veoma visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 83,5 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 82,7 |
Poljoprivredni kapacitet visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 71,9 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 67,1 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Pripremljenost za katastrofe srednja ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 59,0 |
Rizik od cunamija 5,9 od 10 | 59,0 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 58,4 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 22,8 % BDP-a | 52,9 |
Indeks proizvodnje hrane 122 (2014-2016 = 100) | 48,8 |
Zavisnost od uvoza hrane srednja ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 44,1 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 38,2 |
Ugrožene vrste sisara 6 vrsta | 36,3 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 17,6 |
Urbana koncentracija veoma niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 16,5 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 9,1 |
Poljoprivredno zemljište 7,14 % kopnene površine | 7,8 |
Šumska površina 92,2 % kopnene površine | 2,8 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Iscrpljivanje šuma 0,02 % BND-a | 0,1 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0 % površine šuma | 0,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,02 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Nedavni šokovi (100,0); Prekomerna težina kod odraslih (76,9); Zavisnost od pomoći (75,0); najmanje: Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (0,0); Stopa smrtnosti dece do 5 godina (5,0); Ekonomska i socijalna prava (6,2).
Nedavni šokovi 10,0 od 10 | 100,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 71,7 % odraslih | 76,9 |
Zavisnost od pomoći 7,5 od 10 | 75,0 |
Korisnici interneta 39,5 % stanovništva | 62,2 |
Rast BDP-a 1,06 % godišnje | 57,2 |
Siromaštvo i razvijenost 5,7 od 10 | 57,0 |
Izdaci za obrazovanje 18,6 % javne potrošnje | 46,8 |
Gustina naseljenosti 161 st./km² | 45,5 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 4,2 od 10 | 42,0 |
Stopa fertiliteta 2,74 rođenja po ženi | 33,8 |
Očekivano trajanje života 67,4 godine | 28,3 |
Upis u osnovnu školu 82,2 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 22,6 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 14,1 % svih smrtnih slučajeva | 19,4 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,7 od 10 | 17,0 |
Starenje stanovništva 6,18 % stanovništva | 13,9 |
Pristup električnoj energiji 86,9 % stanovništva | 13,8 |
Bezbednost hrane 1,0 od 10 | 10,0 |
Ekonomska i socijalna prava 4,68 od 5 (5 = najbolje) | 6,2 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 22,4 na 1000 živorođenih | 5,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Žene u parlamentu (66,4); Kvalitet regulative (65,5); Naučni radovi (56,8); najmanje: Politička stabilnost (19,6); Fizička infrastruktura (26,0); Vladavina prava (30,6).
Žene u parlamentu 21,4 % mesta | 66,4 |
Kvalitet regulative -0,78 na skali od -2,5 do +2,5 | 65,5 |
Naučni radovi 30,2 na milion stanovnika | 56,8 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 5,6 od 10 | 56,0 |
Komunikaciona infrastruktura 5,4 od 10 | 54,0 |
INFORM indeks upravljanja 5,4 od 10 | 54,0 |
Efikasnost vlade -0,07 na skali od -2,5 do +2,5 | 51,5 |
Smanjenje rizika od katastrofa 5,0 od 10 | 50,0 |
Kontrola korupcije 0,67 na skali od -2,5 do +2,5 | 36,6 |
Glas i odgovornost 0,90 na skali od -2,5 do +2,5 | 31,9 |
Vladavina prava 0,97 na skali od -2,5 do +2,5 | 30,6 |
Fizička infrastruktura 2,6 od 10 | 26,0 |
Politička stabilnost 1,52 na skali od -2,5 do +2,5 | 19,6 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (92,1); Društvena nejednakost (88,1).
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 92,1 |
Društvena nejednakost veoma slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 88,1 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 67,6 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 62,9 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Mikronezija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/FSM BibTeX
@misc{criora_atlas_FSM_2026,
author = {{Criora}},
title = {Mikronezija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/FSM},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.