+3,4 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,3 °C → +3,4 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,8 °C → +2,2 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Belize: rizik 41 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,0 od 10 | Priobalna poplava | Visok | |
| 5,0 od 10 | Vetar tropskih ciklona | Srednji | |
| 4,7 od 10 | Epidemije | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (7,5 od 10).
Mapa opasnosti











+36 cm do 2050. Natural Earth Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.
Još na mapi: suše · rečne poplave · zemljotresi · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,0 | Cunami | Nizak | |
| 2,9 | Suša | Nizak | |
| 2,2 | Rečna poplava | Nizak | |
| 2,1 | Zemljotres | Nizak | |
| 0,2 | Sukobi | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 1,8% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,4 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-331 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 8 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.530 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 22 % godišnje sume.
0,6%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,8%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
2. mesto od 8, računajući od najbezbednije
16. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
19. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Stepen-dani hlađenja”: 3.031 stepen-dan za 2024. godinu. To je rizik 72,1 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 52,6, pa je razlika u odnosu na svet +19,5.
Rizik najviše podižu: Stepen-dani hlađenja (72,1); Udeo obnovljive energije (68,0); Temperatura površine tla (66,5); najmanje: Stepen-dani grejanja (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Udeo obnovljive električne energije (7,1).
Stepen-dani hlađenja 3.031 stepen-dan Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 72,1 |
Udeo obnovljive energije 30,8 % ukupne energije | 68,0 |
Temperatura površine tla 28,0 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 66,5 |
Zaštita obale prirodnim staništima 43,6 od 100 | 56,4 |
Indeks suše (SPEI) -0,81 (ispod 0: suvlje nego obično) | 32,5 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 49,4 dana | 31,5 |
Zagađenje vazduha PM2,5 28,7 µg/m³ | 26,9 |
Rizik od rečnih poplava 2,2 od 10 | 22,0 |
Energetska intenzivnost 4,29 MJ po dolaru BDP-a | 18,6 |
Pristup čistim gorivima 82,9 % stanovništva | 17,1 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,93 t CO2e po stanovniku | 14,8 |
Udeo obnovljive električne energije 92,9 % ukupne proizvodnje | 7,1 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Stepen-dani grejanja 0,01 stepen-dan Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (100,0); Projektovana promena prinosa žitarica (97,8); Kapacitet brana (92,5); najmanje: Iscrpljivanje prirodnih resursa (0,7); Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja (1,3); Iscrpljivanje šuma (1,4).
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 100,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 97,8 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 92,5 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 89,5 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 83,7 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 79,6 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 79,4 |
Ekološki otisak visoka ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 76,3 |
Zaštićena područja 26,8 % kopnene površine | 73,3 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 69,5 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 65,9 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,7 |
Indeks proizvodnje hrane 102 (2014-2016 = 100) | 64,1 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 62,7 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora visoka ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 62,4 |
Poljoprivredni kapacitet srednja ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 49,0 |
Ugrožene vrste sisara 10 vrsta | 44,7 |
Zavisnost od prirodnog kapitala srednja ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 44,5 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 42,7 |
Šumska površina 54,5 % kopnene površine | 42,5 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta srednja ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 40,6 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka srednja ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 40,3 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 37,7 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 37,3 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,95 % površine šuma | 31,1 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 30,3 |
Rizik od cunamija 3,0 od 10 | 30,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 29,8 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 29,2 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 27,9 |
Rizik od zemljotresa 2,1 od 10 | 21,0 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 79,0 % vodnih tela | 21,0 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 7,95 % BDP-a | 18,4 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 15,9 |
Poljoprivredno zemljište 7,98 % kopnene površine | 8,8 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 7,4 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 5,4 |
Zaštićena područja bioma veoma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 5,4 |
Iscrpljivanje šuma 0,25 % BND-a | 1,4 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 1,26 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 1,3 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,40 % BND-a | 0,7 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (93,3); Prekomerna težina kod odraslih (78,2); Stopa siromaštva (nacionalna) (69,1); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,4); Nedavni šokovi (1,0); Stopa smrtnosti dece do 5 godina (2,7).
Bolnički kreveti 1,00 na 1000 stanovnika | 93,3 |
Prekomerna težina kod odraslih 72,8 % odraslih | 78,2 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 52,0 % stanovništva | 69,1 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 5,80 % svih prihoda | 59,7 |
Rast BDP-a 2,75 % godišnje | 55,9 |
Gini koeficijent 39,9 od 100 | 52,4 |
Zavisnost od pomoći 4,9 od 10 | 49,0 |
Izdaci za obrazovanje 18,9 % javne potrošnje | 46,0 |
Siromaštvo i razvijenost 4,1 od 10 | 41,0 |
Stopa aktivnosti 62,2 % ljudi od 15 godina i starijih | 40,9 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 64,9 % stope aktivnosti muškaraca | 40,2 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 27,2 % svih smrtnih slučajeva | 39,1 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 3,1 od 10 | 31,0 |
Stopa nezaposlenosti 8,86 % radne snage | 24,1 |
Stopa fertiliteta 2,02 rođenja po ženi | 21,7 |
Gustina naseljenosti 18,0 st./km² | 20,9 |
Korisnici interneta 80,0 % stanovništva | 20,6 |
Bezbednost hrane 1,9 od 10 | 19,0 |
Očekivano trajanje života 73,7 godina | 18,9 |
Stopa pismenosti odraslih 87,9 % ljudi od 15 godina i starijih | 17,2 |
Ekonomska i socijalna prava 4,14 od 5 (5 = najbolje) | 17,1 |
Starenje stanovništva 5,23 % stanovništva | 11,3 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,0 od 10 | 10,0 |
Pothranjenost 7,00 % stanovništva | 8,4 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,8 od 10 | 8,0 |
Upis u osnovnu školu 96,5 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 4,4 |
Devojčice i dečaci u školi 0,99 (1 = podjednako) | 3,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 12,7 na 1000 živorođenih | 2,7 |
Nedavni šokovi 0,1 od 10 | 1,0 |
Pristup električnoj energiji 99,6 % stanovništva | 0,4 |
Rizik najviše podižu: Žene u parlamentu (80,4); Kvalitet regulative (60,9); INFORM indeks upravljanja (59,0); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (28,0); Politička stabilnost (33,8); Fizička infrastruktura (34,0).
Žene u parlamentu 12,5 % mesta | 80,4 |
Kvalitet regulative -0,55 na skali od -2,5 do +2,5 | 60,9 |
INFORM indeks upravljanja 5,9 od 10 | 59,0 |
Vladavina prava -0,37 na skali od -2,5 do +2,5 | 57,4 |
Efikasnost vlade -0,18 na skali od -2,5 do +2,5 | 53,7 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 5,3 od 10 | 53,0 |
Kontrola korupcije -0,14 na skali od -2,5 do +2,5 | 52,8 |
Naučni radovi 44,0 na milion stanovnika | 52,2 |
Glas i odgovornost 0,21 na skali od -2,5 do +2,5 | 45,8 |
Fizička infrastruktura 3,4 od 10 | 34,0 |
Politička stabilnost 0,81 na skali od -2,5 do +2,5 | 33,8 |
Komunikaciona infrastruktura 2,8 od 10 | 28,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (98,3); Obrazovanje (85,2); Društvena nejednakost (76,1).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 98,3 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 85,2 |
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 76,1 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 66,1 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 49,6 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Belize: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/BLZ BibTeX
@misc{criora_atlas_BLZ_2026,
author = {{Criora}},
title = {Belize: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/BLZ},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.