+3,5 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,4 °C → +3,5 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,0 °C → +2,4 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Meksiko: rizik 52 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,2 od 10 | Zemljotres | Opasan | |
| 7,9 od 10 | Rečna poplava | Visok | |
| 7,1 od 10 | Vetar tropskih ciklona | Visok | |
| 6,3 od 10 | Priobalna poplava | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti











Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Još na mapi: rečne poplave · suše · porast nivoa mora · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 9,3 | Sukobi | Opasan | |
| 5,5 | Cunami | Srednji | |
| 5,4 | Epidemije | Srednji | |
| 3,0 | Suša | Nizak |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (7,8 od 10).
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,8% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,5 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-39 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 2 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 810 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 5 % godišnje sume.
65%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 60%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
1,6%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 2,3%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 16% teritorije pomera se u suvlju, aridniju zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.






















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Leon ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
6. mesto od 8, računajući od najbezbednije
31. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
52. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Indeks suše (SPEI)”: -2,36 (ispod 0: suvlje nego obično) za 2023. godinu. To je rizik 94,6 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 12,7, pa je razlika u odnosu na svet +81,9.
Rizik najviše podižu: Indeks suše (SPEI) (94,6); Udeo obnovljive energije (86,5); Rizik od rečnih poplava (79,0); najmanje: Stepen-dani grejanja (4,9); Udeo uglja u električnoj energiji (7,6); Zaštita obale prirodnim staništima (8,8).
Indeks suše (SPEI) -2,36 (ispod 0: suvlje nego obično) | 94,6 |
Udeo obnovljive energije 13,0 % ukupne energije | 86,5 |
Rizik od rečnih poplava 7,9 od 10 | 79,0 |
Udeo obnovljive električne energije 23,4 % ukupne proizvodnje | 76,6 |
Temperatura površine tla 31,9 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 74,4 |
Potrošnja energije po stanovniku 1.559 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 56,3 |
Stepen-dani hlađenja 1.728 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 41,1 |
Emisije CO2 po stanovniku 3,64 t CO2e po stanovniku | 34,6 |
Uvoz energije 21,6 % potrošnje energije | 21,6 |
Pristup čistim gorivima 85,1 % stanovništva | 14,9 |
Zagađenje vazduha PM2,5 15,0 µg/m³ | 11,4 |
Energetska intenzivnost 3,00 MJ po dolaru BDP-a | 11,4 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 16,4 dana | 10,4 |
Zaštita obale prirodnim staništima 91,2 od 100 | 8,8 |
Udeo uglja u električnoj energiji 7,63 % ukupne proizvodnje | 7,6 |
Stepen-dani grejanja 404 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 4,9 |
Rizik najviše podižu: Projektovani gubitak morske biodiverziteta (100,0); Projektovana promena prinosa žitarica (91,9); Poljoprivredni kapacitet (89,1); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Stanovništvo u sirotinjskim naseljima (0,0); Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (0,0).
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 100,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 91,9 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 89,1 |
Ugrožene vrste sisara 97 vrsta | 85,5 |
Rizik od zemljotresa 8,2 od 10 | 82,0 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 81,1 |
Zaštićena područja 19,9 % kopnene površine | 80,2 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 80,0 |
Kapacitet brana visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 79,2 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 78,2 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Šumska površina 33,6 % kopnene površine | 64,6 |
Asfaltirani putevi visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 62,7 |
Poljoprivredno zemljište 50,7 % kopnene površine | 58,4 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 57,6 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture srednja ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 56,4 |
Rizik od cunamija 5,5 od 10 | 55,0 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 53,5 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka srednja ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 53,1 |
Učešće u ekološkim sporazumima srednja ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 53,0 |
Indeks proizvodnje hrane 117 (2014-2016 = 100) | 52,4 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 45,6 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 44,9 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 44,9 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,5 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 56,9 % vodnih tela | 43,1 |
Pripremljenost za katastrofe srednja ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 41,0 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja niska ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 39,2 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 30,3 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 26,1 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 23,6 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 21,8 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 21,5 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 16,7 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,34 % površine šuma | 13,6 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 11,5 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 9,6 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 3,72 % BDP-a | 8,6 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 6,3 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 4,9 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 2,76 % BND-a | 4,8 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 0,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (93,3); Prekomerna težina kod odraslih (79,0); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (74,0); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pristup električnoj energiji (0,3); Pothranjenost (0,4).
Bolnički kreveti 1,01 na 1000 stanovnika | 93,3 |
Prekomerna težina kod odraslih 73,4 % odraslih | 79,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 7,4 od 10 | 74,0 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 5,60 % svih prihoda | 62,3 |
Gini koeficijent 42,6 od 100 | 60,8 |
Bezbedna pijaća voda 43,0 % stanovništva | 60,7 |
Izdaci za obrazovanje 14,2 % javne potrošnje | 59,3 |
Rast BDP-a 0,56 % godišnje | 57,6 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 38,8 % svih smrtnih slučajeva | 56,5 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 61,5 % stope aktivnosti muškaraca | 43,7 |
Pristup sanitarnim uslovima 62,7 % stanovništva | 39,8 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 29,6 % stanovništva | 39,4 |
Siromaštvo i razvijenost 3,6 od 10 | 36,0 |
Gustina naseljenosti 66,7 st./km² | 35,5 |
Stopa aktivnosti 66,3 % ljudi od 15 godina i starijih | 34,8 |
Rast prihoda domaćinstava 6,75 % godišnje | 21,7 |
Starenje stanovništva 8,52 % stanovništva | 20,4 |
Stopa fertiliteta 1,89 rođenja po ženi | 19,6 |
Korisnici interneta 83,1 % stanovništva | 17,4 |
Ekonomska i socijalna prava 4,14 od 5 (5 = najbolje) | 17,1 |
Očekivano trajanje života 75,3 godine | 16,6 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 10,8 % udatih žena od 15 do 49 godina | 15,9 |
Devojčice i dečaci u školi 1,05 (1 = podjednako) | 14,8 |
Zavisnost od pomoći 1,4 od 10 | 14,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,0 od 10 | 10,0 |
Bezbednost hrane 0,9 od 10 | 9,0 |
Stopa nezaposlenosti 2,67 % radne snage | 7,1 |
Stopa pismenosti odraslih 95,6 % ljudi od 15 godina i starijih | 6,3 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,4 od 10 | 4,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 13,1 na 1000 živorođenih | 2,8 |
Nedavni šokovi 0,1 od 10 | 1,0 |
Pothranjenost 2,70 % stanovništva | 0,4 |
Pristup električnoj energiji 99,7 % stanovništva | 0,3 |
Upis u osnovnu školu 102 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (96,1); Vladavina prava (73,4); Prijave patenata (72,6); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (17,0); Smanjenje rizika od katastrofa (19,0); Žene u parlamentu (21,3).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,25 % BDP-a | 96,1 |
Vladavina prava -1,17 na skali od -2,5 do +2,5 | 73,4 |
Prijave patenata 8,75 na milion stanovnika | 72,6 |
Kontrola korupcije -0,94 na skali od -2,5 do +2,5 | 68,8 |
INFORM indeks upravljanja 6,4 od 10 | 64,0 |
Politička stabilnost -0,61 na skali od -2,5 do +2,5 | 62,2 |
Glas i odgovornost -0,28 na skali od -2,5 do +2,5 | 55,6 |
Kvalitet regulative -0,23 na skali od -2,5 do +2,5 | 54,7 |
Efikasnost vlade -0,18 na skali od -2,5 do +2,5 | 53,6 |
Naučni radovi 163 na milion stanovnika | 35,9 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 3,4 od 10 | 34,0 |
Fizička infrastruktura 3,0 od 10 | 30,0 |
Žene u parlamentu 50,2 % mesta | 21,3 |
Smanjenje rizika od katastrofa 1,9 od 10 | 19,0 |
Komunikaciona infrastruktura 1,7 od 10 | 17,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (95,8); Obrazovanje (71,1); Društvena nejednakost (63,4).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 95,8 |
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 71,1 |
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 63,4 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 59,8 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 41,6 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Meksiko: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/MEX BibTeX
@misc{criora_atlas_MEX_2026,
author = {{Criora}},
title = {Meksiko: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/MEX},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.