+3,1 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,2 °C → +3,1 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,8 °C → +2,1 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Salvador: rizik 50 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 9,2 od 10 | Zemljotres | Opasan | |
| 7,6 od 10 | Cunami | Visok | |
| 5,2 od 10 | Epidemije | Srednji | |
| 4,3 od 10 | Priobalna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (9,1 od 10).
Mapa opasnosti



















Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Još na mapi: suše · rečne poplave · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 4,4 | Sukobi | Srednji | |
| 3,6 | Suša | Nizak | |
| 3,5 | Rečna poplava | Nizak | |
| 1,3 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,3% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,1 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-244 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.390 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 17 % godišnje sume.
25%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 20%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
4,4%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 4,8%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.


















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
4. mesto od 8, računajući od najbezbednije
26. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
48. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 21,9 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 77,3 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +2,0.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (77,3); Stepen-dani hlađenja (73,5); Temperatura površine tla (73,0); najmanje: Stepen-dani grejanja (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Udeo obnovljive električne energije (4,4).
Udeo obnovljive energije 21,9 % ukupne energije | 77,3 |
Stepen-dani hlađenja 3.090 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 73,5 |
Temperatura površine tla 31,2 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 73,0 |
Uvoz energije 59,5 % potrošnje energije | 59,5 |
Potrošnja energije po stanovniku 794 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 44,1 |
Rizik od rečnih poplava 3,5 od 10 | 35,0 |
Indeks suše (SPEI) -0,53 (ispod 0: suvlje nego obično) | 21,0 |
Emisije CO2 po stanovniku 1,51 t CO2e po stanovniku | 20,7 |
Zaštita obale prirodnim staništima 80,3 od 100 | 19,7 |
Zagađenje vazduha PM2,5 20,0 µg/m³ | 17,1 |
Energetska intenzivnost 3,26 MJ po dolaru BDP-a | 12,8 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 10,1 dan | 6,5 |
Pristup čistim gorivima 94,4 % stanovništva | 5,6 |
Udeo obnovljive električne energije 95,6 % ukupne proizvodnje | 4,4 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Stepen-dani grejanja 0,14 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena prinosa žitarica (98,1); Zaštićena područja (98,0); Rizik od zemljotresa (92,0); najmanje: Pripremljenost za katastrofe (0,0); Iscrpljivanje prirodnih resursa (1,0); Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (3,0).
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 98,1 |
Zaštićena područja 2,10 % kopnene površine | 98,0 |
Rizik od zemljotresa 9,2 od 10 | 92,0 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 87,3 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 86,1 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 83,6 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 77,1 |
Rizik od cunamija 7,6 od 10 | 76,0 |
Zaštićena područja bioma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 75,9 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 75,7 |
Poljoprivredni kapacitet visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 74,8 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 73,1 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 71,8 |
Šumska površina 27,5 % kopnene površine | 71,0 |
Poljoprivredno zemljište 57,7 % kopnene površine | 66,6 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 64,7 |
Indeks proizvodnje hrane 103 (2014-2016 = 100) | 63,7 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 50,3 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 51,0 % vodnih tela | 49,0 |
Asfaltirani putevi srednja ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 47,3 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 46,1 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,1 |
Koeficijent zavisnosti od voda srednja ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 40,5 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka srednja ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 40,0 |
Ugrožene vrste sisara 6 vrsta | 36,3 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 35,4 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 31,6 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 30,3 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 28,6 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 26,9 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 16,6 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 15,4 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 14,6 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 12,4 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 12,1 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 12,1 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 12,0 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 4,38 % BDP-a | 10,1 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,23 % površine šuma | 9,8 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 5,2 |
Iscrpljivanje šuma 0,57 % BND-a | 3,1 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 3,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,57 % BND-a | 1,0 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (91,7); Prekomerna težina kod odraslih (70,1); Pristup sanitarnim uslovima (68,5); najmanje: Nedavni šokovi (0,0); Pristup električnoj energiji (1,8); Stopa smrtnosti dece do 5 godina (2,1).
Bolnički kreveti 1,21 na 1000 stanovnika | 91,7 |
Prekomerna težina kod odraslih 66,2 % odraslih | 70,1 |
Pristup sanitarnim uslovima 36,0 % stanovništva | 68,5 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 6,3 od 10 | 63,0 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 5,60 % svih prihoda | 62,3 |
Zavisnost od pomoći 5,5 od 10 | 55,0 |
Rast BDP-a 3,91 % godišnje | 55,0 |
Izdaci za obrazovanje 15,9 % javne potrošnje | 54,6 |
Gustina naseljenosti 305 st./km² | 52,8 |
Gini koeficijent 39,8 od 100 | 52,0 |
Siromaštvo i razvijenost 5,0 od 10 | 50,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 63,5 % stope aktivnosti muškaraca | 41,7 |
Rast prihoda domaćinstava 3,62 % godišnje | 40,8 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 17,7 % udatih žena od 15 do 49 godina | 36,5 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 27,2 % stanovništva | 36,2 |
Stopa aktivnosti 66,2 % ljudi od 15 godina i starijih | 34,9 |
Korisnici interneta 66,5 % stanovništva | 34,5 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 21,6 % svih smrtnih slučajeva | 30,7 |
Ekonomska i socijalna prava 3,71 od 5 (5 = najbolje) | 25,7 |
Očekivano trajanje života 72,3 godine | 21,0 |
Starenje stanovništva 8,31 % stanovništva | 19,8 |
Stopa fertiliteta 1,77 rođenja po ženi | 17,5 |
Bezbednost hrane 1,7 od 10 | 17,0 |
Stopa pismenosti odraslih 89,8 % ljudi od 15 godina i starijih | 14,5 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 1,3 od 10 | 13,0 |
Upis u osnovnu školu 89,9 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 12,8 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,0 od 10 | 10,0 |
Stopa nezaposlenosti 3,30 % radne snage | 8,8 |
Pothranjenost 6,70 % stanovništva | 7,8 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 10,0 na 1000 živorođenih | 2,1 |
Pristup električnoj energiji 98,3 % stanovništva | 1,8 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (98,5); Prijave patenata (97,2); Naučni radovi (71,4); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (17,0); Fizička infrastruktura (26,0); Smanjenje rizika od katastrofa (30,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,10 % BDP-a | 98,5 |
Prijave patenata 0,32 na milion stanovnika | 97,2 |
Naučni radovi 8,72 na milion stanovnika | 71,4 |
Glas i odgovornost -0,75 na skali od -2,5 do +2,5 | 65,0 |
Vladavina prava -0,71 na skali od -2,5 do +2,5 | 64,1 |
INFORM indeks upravljanja 6,1 od 10 | 61,0 |
Kontrola korupcije -0,55 na skali od -2,5 do +2,5 | 60,9 |
Efikasnost vlade -0,24 na skali od -2,5 do +2,5 | 54,7 |
Kvalitet regulative -0,14 na skali od -2,5 do +2,5 | 52,8 |
Žene u parlamentu 31,7 % mesta | 50,3 |
Politička stabilnost 0,11 na skali od -2,5 do +2,5 | 47,8 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 3,4 od 10 | 34,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 3,0 od 10 | 30,0 |
Fizička infrastruktura 2,6 od 10 | 26,0 |
Komunikaciona infrastruktura 1,7 od 10 | 17,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (99,9); Obrazovanje (80,4); Lakoća poslovanja (65,9).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 99,9 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 80,4 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 65,9 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 57,5 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 50,6 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Salvador: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/SLV BibTeX
@misc{criora_atlas_SLV_2026,
author = {{Criora}},
title = {Salvador: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/SLV},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.