+2,6 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,9 °C → +2,6 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,4 °C → +1,8 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,0 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Panama: rizik 42 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,6 od 10 | Cunami | Opasan | |
| 7,8 od 10 | Zemljotres | Visok | |
| 6,1 od 10 | Epidemije | Visok | |
| 5,9 od 10 | Priobalna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (9,0 od 10).
Mapa opasnosti























Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: cunamiji.
Još na mapi: požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 1,3 | Sukobi | Slab | |
| 1,2 | Suša | Slab | |
| 0,2 | Rečna poplava | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,4% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,6 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,0 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+172 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 8 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 3.470 mm, pa će porast do 2080. biti oko 5 % godišnje sume.
1,1%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,4%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.














Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
3. mesto od 8, računajući od najbezbednije
18. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
62. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Uvoz energije”: 171 % potrošnje energije za 2022. godinu. To je rizik 100,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 27,7, pa je razlika u odnosu na svet +72,3.
Rizik najviše podižu: Uvoz energije (100,0); Udeo obnovljive energije (71,0); Temperatura površine tla (64,7); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,6).
Uvoz energije 171 % potrošnje energije | 100,0 |
Udeo obnovljive energije 28,0 % ukupne energije | 71,0 |
Temperatura površine tla 27,2 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 64,7 |
Stepen-dani hlađenja 2.715 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 64,6 |
Indeks suše (SPEI) -1,22 (ispod 0: suvlje nego obično) | 48,8 |
Potrošnja energije po stanovniku 1.020 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 48,7 |
Emisije CO2 po stanovniku 2,74 t CO2e po stanovniku | 29,7 |
Udeo obnovljive električne energije 79,3 % ukupne proizvodnje | 20,7 |
Zaštita obale prirodnim staništima 88,5 od 100 | 11,5 |
Zagađenje vazduha PM2,5 11,5 µg/m³ | 7,4 |
Udeo uglja u električnoj energiji 3,49 % ukupne proizvodnje | 3,5 |
Energetska intenzivnost 1,41 MJ po dolaru BDP-a | 2,5 |
Rizik od rečnih poplava 0,2 od 10 | 2,0 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,99 dana | 0,6 |
Stepen-dani grejanja 1,01 stepen-dan Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Pripremljenost za katastrofe (97,4); Projektovana promena prinosa žitarica (96,0); Poljoprivredni kapacitet (90,9); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja (0,9); Koeficijent zavisnosti od voda (1,9).
Pripremljenost za katastrofe veoma visoka ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 97,4 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 96,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 90,9 |
Rizik od cunamija 8,6 od 10 | 86,0 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 83,3 |
Rizik od zemljotresa 7,8 od 10 | 78,0 |
Zaštićena područja 27,2 % kopnene površine | 72,9 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 71,5 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,9 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 63,4 |
Asfaltirani putevi srednja ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 58,7 |
Učešće u ekološkim sporazumima srednja ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 58,3 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 56,2 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka srednja ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 55,6 |
Ugrožene vrste sisara 18 vrsta | 54,9 |
Indeks proizvodnje hrane 115 (2014-2016 = 100) | 53,7 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta srednja ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 49,7 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 49,4 |
Kapacitet brana srednja ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 47,8 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 47,1 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture srednja ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 43,6 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 42,9 |
Šumska površina 56,3 % kopnene površine | 40,6 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 36,6 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 36,3 |
Poljoprivredno zemljište 29,5 % kopnene površine | 33,8 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 33,6 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 30,3 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 29,5 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 28,5 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 75,2 % vodnih tela | 24,8 |
Ekološki otisak niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 21,9 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 21,6 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 16,4 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,40 % površine šuma | 15,7 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 14,0 |
Zaštićena područja bioma veoma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 6,6 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 2,68 % BDP-a | 6,2 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 4,5 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 2,6 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 1,33 % BND-a | 2,3 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 1,9 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 0,90 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 0,9 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto (88,3); Bolnički kreveti (85,9); Gini koeficijent (83,1); najmanje: Nedavni šokovi (2,0); Devojčice i dečaci u školi (3,0); Pristup električnoj energiji (3,2).
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 3,60 % svih prihoda | 88,3 |
Bolnički kreveti 1,95 na 1000 stanovnika | 85,9 |
Gini koeficijent 49,7 od 100 | 83,1 |
Prekomerna težina kod odraslih 71,6 % odraslih | 76,8 |
Rast prihoda domaćinstava -1,13 % godišnje | 69,7 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 6,2 od 10 | 62,0 |
Rast BDP-a 4,35 % godišnje | 54,7 |
Izdaci za obrazovanje 16,3 % javne potrošnje | 53,5 |
Ekonomska i socijalna prava 3,12 od 5 (5 = najbolje) | 37,6 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 26,0 % svih smrtnih slučajeva | 37,3 |
Gustina naseljenosti 60,1 st./km² | 34,3 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 70,6 % stope aktivnosti muškaraca | 34,3 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 21,7 % stanovništva | 28,9 |
Korisnici interneta 72,8 % stanovništva | 28,0 |
Stopa aktivnosti 71,9 % ljudi od 15 godina i starijih | 26,2 |
Starenje stanovništva 9,66 % stanovništva | 23,5 |
Stopa fertiliteta 2,11 rođenja po ženi | 23,1 |
Zavisnost od pomoći 2,3 od 10 | 23,0 |
Stopa nezaposlenosti 8,36 % radne snage | 22,7 |
Siromaštvo i razvijenost 1,2 od 10 | 12,0 |
Bezbednost hrane 1,1 od 10 | 11,0 |
Očekivano trajanje života 79,8 godina | 9,9 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,9 od 10 | 9,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,9 od 10 | 9,0 |
Pothranjenost 5,70 % stanovništva | 6,0 |
Stopa pismenosti odraslih 96,2 % ljudi od 15 godina i starijih | 5,4 |
Upis u osnovnu školu 96,9 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 3,9 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 15,3 na 1000 živorođenih | 3,3 |
Pristup električnoj energiji 97,0 % stanovništva | 3,2 |
Devojčice i dečaci u školi 1,01 (1 = podjednako) | 3,0 |
Nedavni šokovi 0,2 od 10 | 2,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (97,0); Smanjenje rizika od katastrofa (90,0); Prijave patenata (73,5); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (15,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (24,0); Fizička infrastruktura (35,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,20 % BDP-a | 97,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 9,0 od 10 | 90,0 |
Prijave patenata 8,05 na milion stanovnika | 73,5 |
Žene u parlamentu 21,7 % mesta | 65,9 |
Kontrola korupcije -0,56 na skali od -2,5 do +2,5 | 61,1 |
Vladavina prava -0,30 na skali od -2,5 do +2,5 | 56,1 |
INFORM indeks upravljanja 5,6 od 10 | 56,0 |
Kvalitet regulative -0,12 na skali od -2,5 do +2,5 | 52,4 |
Efikasnost vlade 0,22 na skali od -2,5 do +2,5 | 45,7 |
Politička stabilnost 0,24 na skali od -2,5 do +2,5 | 45,1 |
Naučni radovi 85,5 na milion stanovnika | 44,0 |
Glas i odgovornost 0,48 na skali od -2,5 do +2,5 | 40,4 |
Fizička infrastruktura 3,5 od 10 | 35,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 2,4 od 10 | 24,0 |
Komunikaciona infrastruktura 1,5 od 10 | 15,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (96,1); Društvena nejednakost (76,1); Obrazovanje (67,8).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 96,1 |
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 76,1 |
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 67,8 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 61,7 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 46,3 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Panama: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/PAN BibTeX
@misc{criora_atlas_PAN_2026,
author = {{Criora}},
title = {Panama: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/PAN},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.