+3,3 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,2 °C → +3,3 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,7 °C → +2,1 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Brazil: rizik 44 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,7 od 10 | Rečna poplava | Visok | |
| 6,4 od 10 | Epidemije | Visok | |
| 5,0 od 10 | Priobalna poplava | Srednji | |
| 4,5 od 10 | Suša | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (9,4 od 10).
Mapa opasnosti











Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,5 | Sukobi | Opasan | |
| 0,6 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 2,3% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,3 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-145 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 13 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.610 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 9 % godišnje sume.
3,2%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 2,5%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
4,7%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 4,4%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 7% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Za ovaj grad UN ne daje posebnu procenu.
Sao Paulo, Rio de Žaneiro, Belo Orizonte, Brazilija, Resife, Fortaleza, Kampinas, Gojanija, Vitorija, Vila Velja, Santos, Masejo, Florijanopolis i Niteroj ni po jednoj opasnosti ne spadaju u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
4. mesto od 12, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
20. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
30. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Indeks suše (SPEI)”: -2,31 (ispod 0: suvlje nego obično) za 2023. godinu. To je rizik 92,4 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 12,7, pa je razlika u odnosu na svet +79,7.
Rizik najviše podižu: Indeks suše (SPEI) (92,4); Rizik od rečnih poplava (77,0); Temperatura površine tla (68,1); najmanje: Uvoz energije (0,0); Stepen-dani grejanja (0,5); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,7).
Indeks suše (SPEI) -2,31 (ispod 0: suvlje nego obično) | 92,4 |
Rizik od rečnih poplava 7,7 od 10 | 77,0 |
Temperatura površine tla 28,8 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 68,1 |
Stepen-dani hlađenja 2.771 stepen-dan Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 65,9 |
Potrošnja energije po stanovniku 1.512 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 55,8 |
Udeo obnovljive energije 46,5 % ukupne energije | 51,8 |
Emisije CO2 po stanovniku 2,32 t CO2e po stanovniku | 27,1 |
Udeo obnovljive električne energije 77,4 % ukupne proizvodnje | 22,6 |
Energetska intenzivnost 3,87 MJ po dolaru BDP-a | 16,2 |
Zagađenje vazduha PM2,5 12,2 µg/m³ | 8,2 |
Pristup čistim gorivima 96,5 % stanovništva | 3,5 |
Zaštita obale prirodnim staništima 97,2 od 100 | 2,8 |
Udeo uglja u električnoj energiji 1,96 % ukupne proizvodnje | 2,0 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 1,14 dana | 0,7 |
Stepen-dani grejanja 41,7 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,5 |
Uvoz energije neto izvoznik: proizvodi 14 % više nego što troši | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovani gubitak morske biodiverziteta (100,0); Projektovana promena prinosa žitarica (95,3); Poljoprivredni kapacitet (87,8); najmanje: Pripremljenost za katastrofe (0,0); Zavisnost od prirodnog kapitala (0,0); Iscrpljivanje šuma (0,0).
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 100,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 95,3 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 87,8 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 87,2 |
Urbana koncentracija veoma visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 87,0 |
Ugrožene vrste sisara 97 vrsta | 85,5 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 73,8 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 73,5 |
Zaštićena područja 29,4 % kopnene površine | 70,7 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 69,9 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,5 |
Indeks proizvodnje hrane 114 (2014-2016 = 100) | 55,0 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 52,9 |
Učešće u ekološkim sporazumima srednja ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 48,2 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture srednja ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 46,2 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 42,9 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 40,4 |
Šumska površina 59,0 % kopnene površine | 37,8 |
Koeficijent zavisnosti od voda niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 34,5 |
Ekološki otisak niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 33,2 |
Poljoprivredno zemljište 28,3 % kopnene površine | 32,4 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 68,2 % vodnih tela | 31,8 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja niska ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 30,4 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 30,3 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 27,4 |
Kapacitet brana niska ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 24,9 |
Zaštićena područja bioma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 23,3 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,59 % površine šuma | 21,6 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 17,6 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 15,0 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 14,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 13,5 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 5,75 % BDP-a | 13,3 |
Ruralno stanovništvo veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 13,0 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 8,5 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 3,75 % BND-a | 6,5 |
Rizik od zemljotresa 0,6 od 10 | 6,0 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 3,9 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 1,50 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 1,5 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,1 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 0,0 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Gini koeficijent (85,0); Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto (84,4); Bolnički kreveti (81,5); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pothranjenost (0,0); Zavisnost od pomoći (0,0).
Gini koeficijent 50,3 od 100 | 85,0 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 3,90 % svih prihoda | 84,4 |
Bolnički kreveti 2,52 na 1000 stanovnika | 81,5 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 7,2 od 10 | 72,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 63,0 % odraslih | 66,2 |
Izdaci za obrazovanje 12,9 % javne potrošnje | 63,1 |
Rast BDP-a 2,29 % godišnje | 56,3 |
Rast prihoda domaćinstava 2,00 % godišnje | 50,6 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 34,1 % svih smrtnih slučajeva | 49,4 |
Pristup sanitarnim uslovima 55,0 % stanovništva | 48,2 |
Siromaštvo i razvijenost 3,5 od 10 | 35,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 72,8 % stope aktivnosti muškaraca | 32,0 |
Starenje stanovništva 11,5 % stanovništva | 28,6 |
Stopa aktivnosti 71,0 % ljudi od 15 godina i starijih | 27,6 |
Gustina naseljenosti 25,3 st./km² | 24,6 |
Ekonomska i socijalna prava 4,03 od 5 (5 = najbolje) | 19,3 |
Stopa nezaposlenosti 5,97 % radne snage | 16,1 |
Korisnici interneta 84,5 % stanovništva | 16,0 |
Očekivano trajanje života 76,0 godina | 15,5 |
Stopa fertiliteta 1,61 rođenje po ženi | 14,9 |
Bezbedna pijaća voda 88,6 % stanovništva | 12,1 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,0 od 10 | 10,0 |
Bezbednost hrane 0,8 od 10 | 8,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,8 od 10 | 8,0 |
Stopa pismenosti odraslih 94,7 % ljudi od 15 godina i starijih | 7,5 |
Nedavni šokovi 0,4 od 10 | 4,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 14,2 na 1000 živorođenih | 3,0 |
Devojčice i dečaci u školi 1,01 (1 = podjednako) | 1,8 |
Pristup električnoj energiji 99,8 % stanovništva | 0,2 |
Zavisnost od pomoći 0 od 10 | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 104 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (81,3); Žene u parlamentu (71,6); Prijave patenata (61,9); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (19,0); Naučni radovi (27,6); Pristup zdravstvenoj zaštiti (28,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 1,19 % BDP-a | 81,3 |
Žene u parlamentu 18,1 % mesta | 71,6 |
Prijave patenata 22,3 na milion stanovnika | 61,9 |
INFORM indeks upravljanja 6,0 od 10 | 60,0 |
Vladavina prava -0,49 na skali od -2,5 do +2,5 | 59,7 |
Kvalitet regulative -0,44 na skali od -2,5 do +2,5 | 58,8 |
Politička stabilnost -0,38 na skali od -2,5 do +2,5 | 57,7 |
Kontrola korupcije -0,38 na skali od -2,5 do +2,5 | 57,6 |
Efikasnost vlade -0,04 na skali od -2,5 do +2,5 | 50,7 |
Glas i odgovornost 0,42 na skali od -2,5 do +2,5 | 41,6 |
Fizička infrastruktura 3,3 od 10 | 33,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 3,0 od 10 | 30,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 2,8 od 10 | 28,0 |
Naučni radovi 319 na milion stanovnika | 27,6 |
Komunikaciona infrastruktura 1,9 od 10 | 19,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (89,3); Društvena nejednakost (74,6); Lakoća poslovanja (69,7).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 89,3 |
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 74,6 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 69,7 |
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 58,2 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 41,9 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Brazil: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/BRA BibTeX
@misc{criora_atlas_BRA_2026,
author = {{Criora}},
title = {Brazil: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/BRA},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.